Američka svemirska agencija NASA odobrila je novu misiju za istraživanje misteriozne jame na Mesecu, ispod koje bi mogla da se nalazi ogromna podzemna pećina.
NASA je 30. septembra izabrala projekat GIMLI (Geophysical Instruments for Marius Lunar pit Investigation) među tri nove naučne misije namenjene istraživanju Meseca. Istraživački tim predvodi američki Institut za planetarne nauke, a glavni naučnik projekta je Natanijel Pucig.
Jama Marijus Hils nalazi se u oblasti koja je nekada bila izuzetno vulkanski aktivna. Iako je otvor na površini poznat godinama, naučnici još nisu utvrdili da li se ispod njega nalazi velika pećina ili je reč o izolovanom udubljenju.
Ispod površine Meseca možda se nalazi ogroman tunel
Naučnici pretpostavljaju da je jama nastala urušavanjem dela svoda drevnog vulkanskog tunela. Takvi tuneli formiraju se kada se spoljašnji sloj lave ohladi i očvrsne, dok rastopljena masa nastavlja da teče ispod njega. Kada lava isteče, iza nje može da ostane dugačka podzemna šupljina.
Ovakve pećine postoje i na Zemlji, ali je njihovo istraživanje na Mesecu znatno teže. Dosadašnji snimci iz orbite omogućili su naučnicima da proučavaju otvor i njegove zidove, ali nisu dali konačan odgovor o tome šta se nalazi dublje ispod površine.
Misija GIMLI trebalo bi da promeni način istraživanja ove lokacije. Umesto posmatranja isključivo iz orbite, naučni instrumenti biće dopremljeni na površinu Meseca, gde će obaviti direktna geofizička merenja.
Za ispitivanje terena koristiće se georadar, seizmički senzori, gravimetar i kamere. Georadar će slati elektromagnetne talase ispod površine, seizmički instrumenti pratiće prostiranje potresa kroz tlo, dok će gravimetar meriti sitne promene gravitacije koje mogu da ukažu na postojanje podzemnih šupljina.
Kombinovanjem tih podataka naučnici će pokušati da utvrde postoji li tunel koji se nastavlja od jame Marijus Hils i, ukoliko ga pronađu, koliko je veliki.
NASA vraća metode korišćene tokom misija Apolo
Poseban deo projekta biće aktivna seizmička istraživanja, tokom kojih se kontrolisano izazivaju vibracije kako bi instrumenti registrovali njihovo kretanje kroz različite slojeve tla.
Ova metoda gotovo da nije korišćena u istraživanju drugih nebeskih tela još od programa Apolo, kada su američki astronauti postavljali prve seizmičke instrumente na Mesecu.
- Dugo sam želeo da vratim aktivne seizmičke metode u planetarna istraživanja, pošto se one praktično nisu koristile od vremena kada su astronauti Apola izvodili prve seizmičke eksperimente na Mesecu - izjavio je Natanijel Pucig.
Prema njegovim rečima, kombinovanje seizmičkih merenja, georadara i podataka o gravitaciji moglo bi da pruži znatno precizniju sliku unutrašnjosti Meseca.
U projektu učestvuje i kompanija Hani Bi Robotiks (Honeybee Robotics), koja posluje u sastavu kompanije Blu Oridžin. Ona će izraditi deo seizmičke opreme, gravimetar i kamere, a biće zadužena i za integraciju instrumenata na letelicu za sletanje i rover.
Georadar obezbeđuje Norveška svemirska agencija, dok u istraživačkom timu učestvuju stručnjaci sa univerziteta Bojzi Stejt, Džons Hopkins i Oslo, kao i Lunarnog i planetarnog instituta.
Naučnici već pronašli dokaze o pećini na drugom delu Meseca
Pretpostavka o velikim podzemnim tunelima na Mesecu dobila je snažnu naučnu potvrdu 2024. godine, kada je međunarodni tim istraživača objavio rezultate ponovne analize radarskih snimaka jame u Moru tišine.
Podaci američke sonde Lunar Reconnaissance Orbiter ukazali su na postojanje podzemnog kanala koji se od otvora nastavlja najmanje nekoliko desetina metara ispod površine.
Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu „Nejčer astronomi“ pokazalo je da radar može da registruje strukture koje nisu vidljive na običnim fotografijama površine Meseca.
Za razliku od te lokacije, kod jame Marijus Hils još nije potvrđeno postojanje velikog podzemnog prolaza. Upravo zato NASA šalje instrumente koji će ispitati teren neposredno oko otvora.
Naučnici će proučavati i zidove jame, na kojima su vidljivi slojevi regolita, odnosno površinskog materijala Meseca, i nekadašnjih tokova lave. Ti slojevi mogu da otkriju koliko je vulkanskih erupcija bilo u ovoj oblasti, kako se lava kretala i koliko je vremena prolazilo između pojedinih erupcija.
Čak i ako velika pećina ne bude pronađena, rezultati će pomoći istraživačima da utvrde kako je jama nastala.
Podzemne pećine mogle bi da posluže kao baze za astronaute
Najvažnija praktična vrednost eventualnog otkrića jeste mogućnost korišćenja prirodnih podzemnih prostora za boravak ljudi na Mesecu.
Na lunarnoj površini nema guste atmosfere koja bi štitila astronaute od kosmičkog i Sunčevog zračenja, dok temperaturne razlike između dana i noći mogu da budu ogromne.
Podzemna pećina, prekrivena debelim slojem stena, mogla bi da obezbedi znatno bolju zaštitu od zračenja, udara mikrometeorita i velikih temperaturnih promena.
Takvi uslovi posebno su važni za buduće dugotrajne misije, tokom kojih astronauti neće samo povremeno boraviti na Mesecu, već će morati da koriste stambene, istraživačke i tehničke objekte tokom dužeg perioda.
NASA planira više od 20 robotskih sletanja u prvoj fazi razvoja lunarne baze, koja traje do 2029. godine. Misije će ispitivati teren, prirodne resurse i opasnosti na površini, ali i testirati tehnologije neophodne za boravak ljudi.
Instrumenti projekta GIMLI biće dopremljeni u okviru NASA programa PRISM i komercijalne inicijative CLPS, preko koje agencija angažuje privatne kompanije za transport opreme na Mesec.
Ako istraživanje potvrdi da jama Marijus Hils vodi do prostranog i stabilnog podzemnog tunela, naučnici će prvi put imati detaljne podatke o jednoj takvoj lokaciji dobijene neposrednim merenjima sa lunarne površine. Ti podaci biće važni i za proučavanje drevnih vulkana i za procenu da li se prirodne pećine mogu koristiti pri izgradnji budućih baza.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.