Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Ovu računicu predstavio je poslanik vladajuće Laburističke partije Grejem Dauni u izveštaju nazvanom „Putinov porez“, uz upozorenje da bi stvarni gubici mogli da budu znatno veći.
Prema istraživanju koje je Dauni pripremio sa Dominikom Ridom, ruskim aktivnostima pripisuju se godišnji gubici između dve i 2,5 milijardi funti, odnosno približno 2,3 do 2,9 milijardi evra. Novac odlazi na saniranje posledica napada, prekide poslovanja, zaštitu kompanija i obnovu infrastrukture, a britanske vlasti do sada nisu imale jedinstvenu procenu ukupne štete.
Fajnenšel tajms piše da je izveštaj prvi pokušaj da se objedine ekonomske posledice aktivnosti koje London povezuje sa Moskvom. Autori smatraju da su gubici potcenjeni jer se veliki deo troškova nikada javno ne objavi.
Milijarde izgubljene zbog sajber napada, na udaru velike kompanije
Najveći deo procenjene štete odnosi se na sajber napade usmerene protiv britanskih preduzeća. Prema istraživanju, godišnji gubici povezani sa ovom vrstom napada procenjeni su na približno 1,47 milijardi funti.
U izveštaju se navodi da je od 2022. godine registrovano više od 300 sajber incidenata povezanih sa Rusijom koji su pogodili kompanije sa sedištem u Velikoj Britaniji.
Među najtežim slučajevima izdvojen je napad na proizvođača automobila Jaguar Lend Rover iz 2025. godine, kada je kompanija bila primorana da gotovo šest nedelja obustavi proizvodnju. Britanski Centar za praćenje sajber rizika procenio je da je taj incident naneo ekonomiji štetu od približno 1,9 milijardi funti.
Posledice nisu pogodile samo automobilskog proizvođača, već i hiljade dobavljača, distributera i drugih preduzeća koja zavise od njegovog poslovanja.
U istraživanju se pominju i sajber napad na britansku poštansku kompaniju Rojal mejl, kao i napadi na dobavljače Nacionalne zdravstvene službe.
Na osnovu velikih incidenata registrovanih od 2022. godine, autori su procenili prosečne godišnje gubitke od dodatnih 400 do 500 miliona funti.
Ipak, istraživači priznaju da nisu svi pomenuti napadi nedvosmisleno povezani sa ruskom državom. Pojedine operacije pripisuju se kriminalnim grupama povezanim sa Rusijom, dok za neke slučajeve nema javno potvrđenih dokaza o umešanosti Moskve.
Britanci strahuju i za podvodne kablove
Poseban problem za London predstavlja bezbednost podvodnih komunikacionih kablova, preko kojih se odvija veliki deo međunarodnog prenosa podataka.
U izveštaju se procenjuje da bi oštećenja ovih kablova i poremećaji povezane infrastrukture mogli godišnje da izazovu ekonomske posledice vredne između 250 i 500 miliona funti.
Ta suma, međutim, predstavlja procenu mogućih gubitaka, a ne zbir već potvrđenih oštećenja koja su izazvale ruske službe.
Britanske vlasti već duže vreme upozoravaju na ruske obaveštajne aktivnosti u blizini podvodne infrastrukture, a posebno ih zabrinjava mogućnost prekida komunikacija, finansijskih transakcija i rada velikih kompanija.
Dauni je upozorio da britanska vlada nema pouzdan sistem za praćenje ukupne ekonomske štete od neprijateljskih aktivnosti stranih država, zbog čega traži redovne godišnje izveštaje.
Njegova računica obuhvata i gubitke iz prethodnih godina i procene budućih rizika, pa iznos od 2,5 milijardi funti ne predstavlja zvanično utvrđenu godišnju štetu koju je neposredno izazvala ruska država.
Bosnić: London optužuje Moskvu, a učestvuje u napadima na Rusiju
Na britanski izveštaj reagovao je vojni analitičar Drago Bosnić, koji smatra da London koristi optužbe na račun Moskve kako bi odgovornost za ekonomske probleme prebacio na Rusiju, istovremeno zanemarujući sopstvenu ulogu u ukrajinskom sukobu.
U analizi za InfoBRICS Bosnić je podsetio da je bivši američki predsednik Džozef Bajden 2022. godine rast cena benzina i hrane nazivao „Putinovim povećanjem cena“, pripisujući ruskoj politici odgovornost za ekonomske teškoće američkih građana.
Prema njegovoj oceni, britanski izraz „Putinov porez“ predstavlja nastavak iste političke prakse.
Bosnić, međutim, smatra da je mnogo ozbiljnije pitanje britansko vojno učešće u sukobu, posebno isporuke dalekometnog naoružanja Ukrajini i napadi na rusku energetsku infrastrukturu.
On tvrdi da je London svojim angažovanjem prešao granicu uobičajene vojne pomoći i da se obim britanskog učešća može tumačiti kao faktička objava rata Moskvi.
- Čak i ako je Rusija stajala iza tih incidenata, ko bi mogao da je krivi, imajući u vidu okolnosti? Razmere britanskog učešća u sukobu u Ukrajini, koji je organizovao NATO, takve su da se to može smatrati objavom rata - ocenio je Bosnić.
Analitičar posebno ukazuje na napade ukrajinskih snaga na ruske rafinerije, gasna postrojenja i drugu infrastrukturu, za koje smatra da su omogućeni i britanskom vojnom podrškom.
Njegova ocena jeste da London ne može istovremeno da učestvuje u jačanju ukrajinskih napadačkih kapaciteta i da očekuje da Moskva neće razmatrati odgovor na britanske interese.
Evropske zemlje su užasnute dogovorom Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporukama ruskog dizela, jer Moskva i Vašington počinju konkretnu ekonomsku saradnju dok Evropska unija nastavlja politiku sankcija prema Rusiji, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
Francuska, Velika Britanija i evropske države na čijoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje mogle bi da se nađu među prvim metama Rusije u slučaju direktnog rata sa NATO-om
Velika Britanija nema konvencionalnu vojnu snagu potrebnu za ozbiljan sukob sa Rusijom, ocenio je američki novinar Taker Karlson u žestokoj raspravi sa bivšim britanskim ministrom Džejkobom Ris-Mogom.
Britanski strimer Sem Peper tek što je stigao u Ukrajinu tokom neobičnog putovanja električnim monociklom, a već prvog dana našao se licem u lice sa pripadnicima ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCC).
Ruski vojni stručnjak i pukovnik u penziji Mihail Hodarenok upozorio je da bi organizovano britansko ometanje ruskih satelitskih sistema moglo da se smatra početkom vojnih dejstava.
Britanski ministar odbrane Ves Striting pozvao je građane da kod kuće imaju gotovinu, flaširanu vodu i hranu koja može dugo da stoji, upozoravajući da Velika Britanija mora da bude spremna za ozbiljne krize.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zapretila je Ukrajini obustavom mehanizma za nabavku američkog oružja i razmene obaveštajnih podataka ukoliko Kijev ne prekine dalekometne napade na ruske rafinerije i drugu energetsku infrastrukturu.
Stotine građana okupile su se u poljskom gradu Jaroslavu zahtevajući oštriju kontrolu migracija i proterivanje pristalica ukrajinskog nacionaliste Stepana Bandere, nakon što je državljanin Ukrajine nožem ubio katoličkog sveštenika i ranio još četiri osobe u lokalnom manastiru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Prvi na listi i nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji na RT Balkan, razmontirao je licemerje opozicije i takozvane "Studentske liste", istakavši da narod vrlo dobro zna ko vodi odgovornu politiku, a ko bi bez razmišljanja izdao nacionalne interese Srbije.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i prvi na listi, Aleksandar Vučić, se tokom gostovanja u emisiji na televiziji RT Balkan dotakao ključnih ekonomskih i geopolitičkih pitanja koja potresaju region i svet.
Siniša Mali i Zlatibor Lončar posetili su zaposlene u kol centru beogradske Hitne pomoći. Tom prilikom Mali se za Srpski Dnevnik osvrnuo i na delovanje lažne studentske liste i lažnog profesora Dejana Šoškića.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić oštro je reagovao na izmišljotine da je u Kragujevac putovao helikopterom, objasnivši da se sve vreme vozio automobilom marke "škoda" zbog uživo uključenja na društvenim mrežama, te poručio da ubuduće više neće reagovati na takve besmislice.
Večeras je u Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na televiziji Informer, održana još jedna uzbudljiva borba za luksuzni smeštaj, a pobedu je odneo Crveni tim.
U najnovijoj epizodi emisije "Druga strana Exatlona" otkriveno je gde je bivši takmičar ovog sportskog rijalitija, Mensur Ajdarpašić, završio nakon diskvalifikacije, a osim toga, on je progovorio i o odnosu sa Nikolom Lakićem u kojeg se, kako je priznao, mnogo razočarao.
Novi Satelit Copernicus Sentinel-3C, napravljen za praćenje boje, visine i temperature okeana, kopna i leda, poslao je prve snimke iz svemira, koji prikazuju delove Evrope, Arktika, Karipskog mora i Antarktika.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Sadu izveli su novu akciju u kojoj je zaplenjena velika količina narkotika, a uhapšen je B. S. (46) iz ovog grada pod sumnjom da je u stanu organizovao ilegalni pogon za uzgoj i pripremu marihuane.
Bombe bačene u dvorišta porodičnih kuća i snažne detonacije usred noći, koje bude preplašene stanare, nažalost, nisu retkost u Srbiji. Jedan od takvih slučajeva dogodio se nedavno i u Obrenovcu, kada je uhapšen Jovan R.(22) zbog sumnje da je bacio razornu ručnu bombu u dvorište porodične kuće.
Komšijske čarke i kavge gotovo su svakodnevica u Srbiji, ali neke često prelaze granice običnog neslaganja i prerastaju u apsurdne, pa čak i opasne situacije.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Raskošno venčanje umetnice Kristl Moli u sunčanom Kankunu trebalo je da ostane zapamćeno po tropskoj idili, ali je svu pažnju javnosti ukrao samo jedan modni potez.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Starija ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića, Atina Tošić, čim je postala punoletna, novu životnu etapu započela je u Milanu, gde živi s Darijom Šarić, naslednicom Duška Šarića i Svetlane Dimitrić.
Voditeljka Jovana Jeremić dobila je tužbu od Maneta Ćuruvije Kaspera, verenika pevačice Mine Kostić, nakon što je iznela niz žestokih optužbi na njegov račun.
Pop diva Jelena Karleuša još jednom je pokazala da je moda njeno moćno oružje, a stajlinzi koje je pripremila za novu sezonu muzičkog takmičenja "Pinkove zvezde" donose čitavu paletu različitih izdanja - od nežne, elegantne dame do provokativne, seksepilne rokerke koja prkosi svim pravilima!
Pevačica Mina Kostić istakla je da nije upućena u detalje tužbe koju je njen verenik Kasper podneo protiv voditeljke Jovane Jeremić, kao i da se on trenutno nalazi u Americi, odakle bi u Srbiju trebalo da se vrati u decembru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.