Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Ovu računicu predstavio je poslanik vladajuće Laburističke partije Grejem Dauni u izveštaju nazvanom „Putinov porez“, uz upozorenje da bi stvarni gubici mogli da budu znatno veći.
Prema istraživanju koje je Dauni pripremio sa Dominikom Ridom, ruskim aktivnostima pripisuju se godišnji gubici između dve i 2,5 milijardi funti, odnosno približno 2,3 do 2,9 milijardi evra. Novac odlazi na saniranje posledica napada, prekide poslovanja, zaštitu kompanija i obnovu infrastrukture, a britanske vlasti do sada nisu imale jedinstvenu procenu ukupne štete.
Fajnenšel tajms piše da je izveštaj prvi pokušaj da se objedine ekonomske posledice aktivnosti koje London povezuje sa Moskvom. Autori smatraju da su gubici potcenjeni jer se veliki deo troškova nikada javno ne objavi.
Milijarde izgubljene zbog sajber napada, na udaru velike kompanije
Najveći deo procenjene štete odnosi se na sajber napade usmerene protiv britanskih preduzeća. Prema istraživanju, godišnji gubici povezani sa ovom vrstom napada procenjeni su na približno 1,47 milijardi funti.
U izveštaju se navodi da je od 2022. godine registrovano više od 300 sajber incidenata povezanih sa Rusijom koji su pogodili kompanije sa sedištem u Velikoj Britaniji.
Među najtežim slučajevima izdvojen je napad na proizvođača automobila Jaguar Lend Rover iz 2025. godine, kada je kompanija bila primorana da gotovo šest nedelja obustavi proizvodnju. Britanski Centar za praćenje sajber rizika procenio je da je taj incident naneo ekonomiji štetu od približno 1,9 milijardi funti.
Posledice nisu pogodile samo automobilskog proizvođača, već i hiljade dobavljača, distributera i drugih preduzeća koja zavise od njegovog poslovanja.
U istraživanju se pominju i sajber napad na britansku poštansku kompaniju Rojal mejl, kao i napadi na dobavljače Nacionalne zdravstvene službe.
Na osnovu velikih incidenata registrovanih od 2022. godine, autori su procenili prosečne godišnje gubitke od dodatnih 400 do 500 miliona funti.
Ipak, istraživači priznaju da nisu svi pomenuti napadi nedvosmisleno povezani sa ruskom državom. Pojedine operacije pripisuju se kriminalnim grupama povezanim sa Rusijom, dok za neke slučajeve nema javno potvrđenih dokaza o umešanosti Moskve.
Britanci strahuju i za podvodne kablove
Poseban problem za London predstavlja bezbednost podvodnih komunikacionih kablova, preko kojih se odvija veliki deo međunarodnog prenosa podataka.
U izveštaju se procenjuje da bi oštećenja ovih kablova i poremećaji povezane infrastrukture mogli godišnje da izazovu ekonomske posledice vredne između 250 i 500 miliona funti.
Ta suma, međutim, predstavlja procenu mogućih gubitaka, a ne zbir već potvrđenih oštećenja koja su izazvale ruske službe.
Britanske vlasti već duže vreme upozoravaju na ruske obaveštajne aktivnosti u blizini podvodne infrastrukture, a posebno ih zabrinjava mogućnost prekida komunikacija, finansijskih transakcija i rada velikih kompanija.
Dauni je upozorio da britanska vlada nema pouzdan sistem za praćenje ukupne ekonomske štete od neprijateljskih aktivnosti stranih država, zbog čega traži redovne godišnje izveštaje.
Njegova računica obuhvata i gubitke iz prethodnih godina i procene budućih rizika, pa iznos od 2,5 milijardi funti ne predstavlja zvanično utvrđenu godišnju štetu koju je neposredno izazvala ruska država.
Bosnić: London optužuje Moskvu, a učestvuje u napadima na Rusiju
Na britanski izveštaj reagovao je vojni analitičar Drago Bosnić, koji smatra da London koristi optužbe na račun Moskve kako bi odgovornost za ekonomske probleme prebacio na Rusiju, istovremeno zanemarujući sopstvenu ulogu u ukrajinskom sukobu.
U analizi za InfoBRICS Bosnić je podsetio da je bivši američki predsednik Džozef Bajden 2022. godine rast cena benzina i hrane nazivao „Putinovim povećanjem cena“, pripisujući ruskoj politici odgovornost za ekonomske teškoće američkih građana.
Prema njegovoj oceni, britanski izraz „Putinov porez“ predstavlja nastavak iste političke prakse.
Bosnić, međutim, smatra da je mnogo ozbiljnije pitanje britansko vojno učešće u sukobu, posebno isporuke dalekometnog naoružanja Ukrajini i napadi na rusku energetsku infrastrukturu.
On tvrdi da je London svojim angažovanjem prešao granicu uobičajene vojne pomoći i da se obim britanskog učešća može tumačiti kao faktička objava rata Moskvi.
- Čak i ako je Rusija stajala iza tih incidenata, ko bi mogao da je krivi, imajući u vidu okolnosti? Razmere britanskog učešća u sukobu u Ukrajini, koji je organizovao NATO, takve su da se to može smatrati objavom rata - ocenio je Bosnić.
Analitičar posebno ukazuje na napade ukrajinskih snaga na ruske rafinerije, gasna postrojenja i drugu infrastrukturu, za koje smatra da su omogućeni i britanskom vojnom podrškom.
Njegova ocena jeste da London ne može istovremeno da učestvuje u jačanju ukrajinskih napadačkih kapaciteta i da očekuje da Moskva neće razmatrati odgovor na britanske interese.
Evropske zemlje su užasnute dogovorom Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporukama ruskog dizela, jer Moskva i Vašington počinju konkretnu ekonomsku saradnju dok Evropska unija nastavlja politiku sankcija prema Rusiji, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Francuska, Velika Britanija i evropske države na čijoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje mogle bi da se nađu među prvim metama Rusije u slučaju direktnog rata sa NATO-om
Velika Britanija nema konvencionalnu vojnu snagu potrebnu za ozbiljan sukob sa Rusijom, ocenio je američki novinar Taker Karlson u žestokoj raspravi sa bivšim britanskim ministrom Džejkobom Ris-Mogom.
Britanski strimer Sem Peper tek što je stigao u Ukrajinu tokom neobičnog putovanja električnim monociklom, a već prvog dana našao se licem u lice sa pripadnicima ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCC).
Ruska hakerska grupa Hitkor preuzela je odgovornost za upad u ukrajinsku aplikaciju za vazdušnu uzbunu, preko koje su građanima širom zemlje poslata lažna upozorenja o nuklearnom napadu, radijaciji, hemijskoj opasnosti i uličnim borbama u Kijevu.
Ukrajinske snage izvele su napade na rusku vojnu industriju i protivvazdušnu odbranu, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su pogođeni sistemi vredni oko 70 miliona dolara, kao i fabrika koja učestvuje u proizvodnji raketa u Rostovskoj oblasti.
Ilijana Jotova, protivnica slanja vojne pomoći Ukrajini i zagovornica dijaloga sa Rusijom, odnela je ubedljivu pobedu u drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj, održanom 1. novembra, čime je postala prva žena izabrana za predsednika te zemlje na neposrednim izborima.
Svrgavanje ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča 2014. godine bilo je rezultat operacije američke Centralne obaveštajne agencije (CIA), koju je organizovala administracija tadašnjeg predsednika SAD Baraka Obame, tvrdi bivši obaveštajac Džon Kirijaku.
Ruski i ukrajinski zvaničnici zajedno su sproveli veliku humanitarnu operaciju u gradu Aljoški u Hersonskoj oblasti, koji je pod ruskom kontrolom, nakon što su dve strane postigle dogovor o privremenom prekidu vatre.
Lider opozicije Aleksandar Vučić, u emisiji "Hit Tvit", govorio je i o slučaju direktora Jovine gimnazije Radivoja Stojkovića, tvrdeći da je njegovo privođenje bilo neprimereno.
Lider opozicije Aleksandar Vučić, u emisiji "Hit Tvit", govorio je i o slučaju direktora Jovine gimnazije Radivoja Stojkovića, tvrdeći da je njegovo privođenje bilo neprimereno.
Vasilije Papović, glavni urednik dnevnog lista "Alo" oštro je osudio pokušaje nasilnog gašenja i ućutkivanja Informera, zbog drugačije političke orijentacije, ističući da takva praksa pripada autoritarnim i antidemokratskim režimima.
Na današnjim ponovljenim vanrednim parlamentarnim izborima na 53 mesta lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" osvojila 4.769 glasa, a "Studentska lista" 4.638 glasa.
Lider opozicije Aleksandar Vučić govori je u emisiji Hit tvit o hapšenju Marka Krička i mogućnosti da politički protivnici taj slučaj pokušaju da povežu sa njim.
Aleksandar Vučić je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink pitao zašto su blokaderi prestali sa odavanjem pošte stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Voditelj Aleksa Erski želeo je da čuje kako Mihailo Adžić gleda na situaciju u kojoj Ivana Ivanović, koja ga, kako tvrdi kapiten Crvenih, blati, utehu traži upravo u njemu.
Crveni tim komentarisao je situaciju u Plavom timu, nakon što je Sanja Filipović klimnula glavom kada ju je Ivana Ivanović pitala ko je najslabiji učesnik njihove ekipe.
Dva meseca nakon trostrukog ubistva na strelištu "Češka zbrojevka" u Danilovgradu, istražitelji još nisu otkrili šta je bio motiv ruskog državljanina Mihaila Nikolajeviča Šabunjina (30) da ubije trojicu muškaraca.
Ramiz Zeko Gusinac, poznati novopazarski frizer, TikToker i učesnik jednog rijalitija učestvovao je sinoć u fizičkom sukobu u Ulici Stevana Nemanje u Novom Pazaru
Muškarac I. Ž. iz Novog Pazara zadobio je ubodne rane u fizičkom sukobu koji se dogodio danas oko 18 časova u Novom Pazaru, a za Informer su se oglasili očevici ovog događaja.
Glumica Ognjanka Ognjanović biće sahranjena u utorak, 3. novembra, u 14.30 sati na Novom groblju u Beogradu, saopštili su iz Narodnog pozorišta u Beogradu.
Grešite uoliko mislite da je nemoguće sačuvati omiljeni džemper od propadanja. Uz nekoliko malih promena u rutini pranja i sušenja, zaboravićete na deformisana i kruta pletiva.
Tiktokerka Sidni (27) je na svom profilu podelila potresnu životnu priču sa svoja dva miliona pratilaca, pitajući ih da li preteruje što joj njegovo ponašanje izaziva nemir.
U iskrenoj ispovesti, Nada Obrić je progovorila o svom zdravstvenom stanju i prisetila se trenutka kada su joj doktori kazali da joj je ostalo još mesec dana života.
Nakon što je bivši rijaliti učesnik Zmaj od Šipova priveden 24. oktobra, novinari su otišli u njegovo rodno mesto Čifluk nadomak Šipova, gde su zatekli šokantan prizor - u kući nema toalet, a do skoro nije imao ni struju!
Komentari