Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Posebnu pažnju privukao je tekst Dejli ekspresa o ruskoj televizijskoj emisiji „60 minuta“, tokom koje je prikazana mapa Velike Britanije sa pet označenih područja, uključujući London, Norfolk, Bristol, Bat i Edinburg, koja su britanski novinari protumačili kao moguće mete ruskih udara.
Putin je 29. oktobra, nakon samita Rusija – Afrika u Moskvi, upozorio evropske zemlje na posledice eventualnog direktnog vojnog sukoba sa Rusijom, osvrćući se na izjave evropskih zvaničnika o pripremama za rat do 2030. godine.
Foto: Printscreen
- Mnogi u Evropi govore samo o pripremama za rat do 2030. godine. Da li je to ispravno? Ne. Pre svega, mi smo spremni, ali ne želimo nikakav rat sa Evropom. Ako neko želi rat, neka se priprema - poručio je Putin.
Ruski predsednik je naglasio da zapadne zemlje nisu uspele da ostvare cilj koji je opisao kao nanošenje strateškog poraza Rusiji i ocenio da to neće moći da postignu ni do 2030. godine.
- Ako stvari odu predaleko, neće biti nikakvih pobednika. Neka to niko ne zaboravi - upozorio je Putin.
Njegove reči odmah su dospele u britansku štampu. Dejli star predstavio je Putinovu izjavu kao zastrašujuće upozorenje o mogućem trećem svetskom ratu, posebno naglašavajući rusku spremnost za sukob sa evropskim državama.
Sličan pristup imali su i drugi britanski mediji, koji su Putinove reči povezali sa nastavkom rata u Ukrajini, povećanjem evropskih vojnih izdataka i sve ozbiljnijim upozorenjima o mogućnosti direktnog sukoba NATO-a i Rusije.
Na ruskoj televiziji prikazana mapa sa pet lokacija u Britaniji
Dodatnu pažnju izazvao je tekst Dejli ekspresa, objavljen 29. oktobra, u kojem se prenose upozorenja ruskog poslanika Adalbija Šhagoševa iz emisije „60 minuta“ na ruskoj državnoj televiziji.
Šhagošev je tokom razgovora sa voditeljkom Olgom Skabejevom govorio o mogućnosti ruskih udara na Veliku Britaniju, ukoliko London pređe određene granice koje Moskva smatra neposrednom pretnjom nacionalnoj bezbednosti.
- Zašto sada ne napadamo Englesku? Veoma pažljivo pratimo situaciju i imamo svoje planove. Čim Engleska pređe određene granice o kojima sam govorio, sigurno ćemo upotrebiti takvu vrstu naoružanja koja će joj naneti veoma bolan udarac - poručio je Šhagošev.
On je objasnio da pod tim granicama podrazumeva ozbiljnu pretnju ruskoj nacionalnoj bezbednosti i državnim granicama.
Tokom emisije na ekranima u studiju prikazana je mapa Velike Britanije sa pet označenih područja. Britanski novinari izdvojili su London, Norfolk, Bristol, Bat i Edinburg, navodeći da bi ta mesta mogla da predstavljaju potencijalne ciljeve ruskih napada.
Posebno je zanimljivo da Dejli ekspres nije uspeo da pročita sve natpise na mapi, koji su bili na ruskom jeziku, ali je na osnovu grafičkog prikaza zaključio da je reč o mogućim metama.
Mapa i upozorenja iz emisije pojavili su se u britanskoj štampi još krajem avgusta, a Dejli ekspres je o njima ponovo izvestio 29. oktobra, kada je Putin govorio o spremnosti Rusije za sukob sa Evropom.
Ruski vojni analitičar: Britanija će morati da odgovara
U istoj emisiji o mogućim ruskim udarima govorio je i vojni analitičar Mihail Hodarjonok, koji je upozorio da Moskva raspolaže sredstvima za napade na britansku vojnu industriju.
- Kada je reč o hipotetičkim udarima na objekte vojnoindustrijskog kompleksa Velike Britanije, britansko rukovodstvo mora da shvati da će pre ili kasnije morati da odgovara za svoje postupke - izjavio je Hodarjonok.
On je dodao da Rusija poseduje tehničke mogućnosti za izvođenje takvih napada.
- Ako ne danas, onda sutra ili prekosutra, ali svakako u doglednoj budućnosti. Imamo sva tehnička sredstva za udar na vojnoindustrijski kompleks Velike Britanije - poručio je ruski analitičar.
Upozorenja Moskve povezana su i sa britanskim isporukama krstarećih raketa „storm šedou“ Ukrajini, kao i sa odlukom Londona da Kijevu omogući pristup tehnologiji potrebnoj za njihovu proizvodnju.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ranije je upozorila da bi britanski vojni objekti mogli da postanu mete ruskih udara ukoliko se britansko naoružanje nastavi koristiti za napade na rusku teritoriju.
Prema njenim rečima, London snosi odgovornost za posledice isporuka takvog naoružanja ukrajinskim snagama.
Putin poručio da Rusija ne želi rat sa Evropom
Dok britanski mediji naglašavaju mogućnost direktnog vojnog sukoba, Putin je u svom obraćanju istovremeno govorio i o spremnosti Moskve da obnovi odnose sa evropskim zemljama.
Ruski predsednik podržao je nedavni telefonski razgovor sa predsednikom Finske Aleksandrom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom, ocenjujući da je neposredna komunikacija neophodna uprkos dubokim političkim razlikama.
- Podržavamo sve korake usmerene na obnavljanje punopravnih odnosa sa evropskim zemljama, bilo sa Evropskom unijom u celini ili na bilateralnoj osnovi - izjavio je Putin.
On je upozorio i na mogućnost zaoštravanja situacije u Baltičkom moru, ističući da Rusija ne želi ograničenja slobodne plovidbe niti razvoj događaja sličan onome u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu.
- Mi to ne želimo, ali ćemo odgovoriti na svaki izazov - poručio je ruski predsednik.
Njegove najnovije izjave tako su u britanskoj štampi otvorile novu raspravu o mogućim posledicama vojne eskalacije između Rusije i evropskih članica NATO-a, dok je ponovno objavljivanje televizijske mape sa pet označenih britanskih područja dodatno pojačalo pažnju javnosti.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Rusija je spremna da nastavi pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, ali će konačna odluka o njihovom održavanju zavisiti od situacije na frontu i poteza Kijeva u narednim danima, izjavio je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Ruska televizija Cargrad objavila je da se protiv načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova vodi ozbiljna medijska kampanja, u čijem su središtu optužbe da predsednik Vladimir Putin dobija netačne izveštaje o napredovanju ruske vojske u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ostao je bez reči kada su ga novinari u Berlinu upitali šta misli o tome što je američki predsednik Donald Tramp ruskog lidera Vladimira Putina nazvao svojim prijateljem tokom istorijskog sastanka u kineskom Šendženu.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Ruski vojni blogeri upozoravaju da Moskva više nema dovoljno sredstava da zaštiti Krimski most od ukrajinskih napada i da bi novo razaranje njegove konstrukcije moglo biti samo pitanje vremena.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu Informer televizije da je Katarina Šćepanović sa Studentske liste nezadovoljna jer nije dobila nijednu funkciju.
Poslanica SNS-a Ana Brnabić objavila je na društvenoj mreži Iks video poruku nakon obilaska opštinskih odbora te stranke na Zvezdari i Voždovcu, istakavši da se politička borba u Narodnoj skupštini i na terenu nastavlja pod vođstvom šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", Aleksandra Vučića.
Mirovi sporazum kojim je okončan tropiogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, započet aprila 1992. pošto je razbijena Jugoslavija, usaglašen je i parafiran 21. novembra 1995. u Dejtonu.
Predrag Voštinić iz Lokalnog fronta, jedan od najglasnijih pristalica Studentske liste, verovali ili ne, poručio je da se stanje u saobraćaju u Srbiji normalizovalo od vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji 25. oktobra.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), Srbiju tokom vikenda očekuje promenljivo i pretežno oblačno vreme, uz čestu pojavu kiše, lokalnih pljuskova, ali i snega.
Državni inspektorat Hrvatske objavio je novo obaveštenje o povlačenju pančete proizvođača Mijukić-Prom iz Runovića, zbog sumnje na prisustvo opasne bakterije Listeria monocytogenes.
Za sat i po vremena u Beogradu su oborena tri pešaka, dečak (8), tinejdžer i jedna devojka. Reč je o tri odvojene saobraćajne nezgode koje su se dogodile na Čukarici, Dorćolu i Zvezdari.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Slađana Španjević Volkov saopštila je da je tokom uviđaja u mestu Bajice izuzeto mnoštvo tragova koji će biti predmet daljih veštačenja, kako bi se rasvetlile okolnosti pod kojima je ubijen Miloš Đuričković (56).
Na poznatom kafić-restoranu u naselju Braće Jerković, na koji je jutros oko 4.40 bačena bomba, tokom dana je sanirana šteta i lokal sada normalno radi.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
Hrvatska policija uhapsila je juče u Zagrebu Bojana Matanovića (33), državljanina Albanije i člana jedne visokorizične organizovane kriminalne grupe, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Meta razvija posebnu aplikaciju Direct, namenjenu razmeni poruka na Instagramu, čime bi mogla da dodatno proširi domet direktnih poruka (DM) na ovoj platformi.
Nemačka manekenka Terezija Fišer privukla je veliku pažnju javnosti pošto je otkrila da se dva puta podvrgla zahtevnim operacijama produžavanja nogu, zahvaljujući kojima je svoju visinu povećala za čak 14 centimetara.
Bivša supruga repera Nenada Aleksića Ša, Ivana Aleksić se provodila na jednoj žurki u Beogradu, a smelijim stajlingom zapalila je mreže kada je objavila snimak iz provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.