• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

17.11.2026

22:09

Panika pred Šenžen! Tramp i Si spremili klopku za Putina? Rusi objavili dva scenarija katastrofe - Moskva pred teškom odlukom

EPA

Vesti

Panika pred Šenžen! Tramp i Si spremili klopku za Putina? Rusi objavili dva scenarija katastrofe - Moskva pred teškom odlukom

Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.

Na tu opasnost upozorio je ruski politikolog Jurij Barančik, ocenjujući da bi Rusija na samitu u Šenženu mogla da dobije priznanje svog statusa velike sile, ali da istovremeno izgubi deo ekonomske samostalnosti i postane još zavisnija od kineskih banaka, tehnologije i tržišta.

Barančik je u analizi objavljenoj 16. novembra izdvojio tri moguća ishoda sastanka lidera Rusije, SAD i Kine, zakazanog za 19. novembar. Prema njegovoj proceni, najveća opasnost za Moskvu nije neuspeh trilateralnih pregovora, već mogućnost da Vašington i Peking postignu zaseban sporazum koji bi promenio uslove poslovanja kineskih kompanija sa Rusijom.

Ruski analitičar upozorava da američka administracija ne mora da zahteva od kineskog predsednika da prekine strateško partnerstvo sa Moskvom. Dovoljno bi bilo da kineske banke ograniče pojedine finansijske transakcije, a kompanije postanu opreznije pri izvozu tehnologija zbog pretnje američkim sankcijama. Kina bi nastavila da kupuje rusku naftu, gas i druge sirovine, dok bi Moskva raspolagala sve manjim brojem alternativnih tržišta, finansijskih kanala i tehnoloških dobavljača.

Dogovor Trampa i Sija mogao bi ozbiljno da oslabi Rusiju

Barančik, zamenik direktora ruskog Instituta RUSSTRAT, upravo mogućnost američko-kineskog dogovora smatra najopasnijim od tri scenarija koje je razradio uoči samita.

- Za Moskvu je to najpotcenjeniji rizik - upozorio je Barančik.

Prema njegovoj proceni, Vašington bi mogao da ponudi Pekingu trgovinske pogodnosti u zamenu za strožu kontrolu poslovanja kineskih banaka i tehnoloških kompanija sa ruskim partnerima. Najosetljivije oblasti bile bi finansijske transakcije, isporuke naprednih tehnologija i poslovi izloženi američkim sekundarnim sankcijama, kojima Vašington može da kažnjava i kompanije iz trećih država zbog saradnje sa sankcionisanim ruskim subjektima.

Za Rusiju bi to značilo dodatne teškoće pri nabavci industrijske opreme, elektronskih komponenti i drugih proizvoda do kojih zbog zapadnih sankcija već teško dolazi. Kineske kompanije koje bi nastavile saradnju istovremeno bi dobile povoljniju pregovaračku poziciju, jer bi ruski partneri imali manje drugih mogućnosti.

- Politički status ne ukida ekonomsku neravnopravnost - naglasio je ruski analitičar.

Barančik smatra da bi Kina mogla da nastavi političku podršku Moskvi, a da istovremeno koristi njenu rastuću ekonomsku zavisnost za dobijanje povoljnijih cena energenata i drugih resursa. Ipak, upozorava da ni Vašington ne može neograničeno da pojačava pritisak, jer bi preterane sankcije samo ubrzale približavanje Rusije i Kine.

Zbog toga ne očekuje otvoreni prekid rusko-kineskog partnerstva, već mogućnost diskretnih ograničenja u pojedinim sektorima, koja bi Moskvu postepeno dovela u nepovoljniji položaj.

„Nova Jalta“ malo verovatna: Tri sile nemaju zajednički cilj

Analizirajući značaj predstojećeg susreta, Barančik odbacuje očekivanja da će u Šenženu biti postignut istorijski sporazum o novoj podeli sfera uticaja. Samit se već poredi sa konferencijom na Jalti iz 1945. godine, kada su Josif Staljin, Frenklin Ruzvelt i Vinston Čerčil razgovarali o posleratnom uređenju Evrope.

- Nova Jalta je zasad malo verovatna - ocenio je Barančik.

Prema njegovim rečima, Rusija, Kina i SAD danas nemaju zajedničkog protivnika oko čijeg bi poraza mogle da izgrade novi međunarodni poredak. Njihovi interesi prepliću se samo u određenim oblastima, dok svaka država nastoji da smanji troškove međusobnog sukobljavanja i sačuva sopstvenu slobodu delovanja.

Foto: Reuters

 

Dodatnu prepreku predstavljaju različite pregovaračke mogućnosti. Vašington i Peking raspolažu ogromnom ekonomskom moći i neposredno pregovaraju o carinama, tržištima i tehnologijama, dok Rusija svoj uticaj prvenstveno zasniva na vojnoj snazi, nuklearnom arsenalu i ulozi u evropskoj bezbednosti.

Barančik zato smatra da Moskva mora svoj vojno-politički značaj da pretvori u konkretne američke i kineske ustupke. Samo mesto za pregovaračkim stolom ne bi predstavljalo uspeh ukoliko Rusija ne dobije povoljnije ekonomske uslove ili opipljive rezultate u oblasti bezbednosti.

Prvi scenario: Tramp proglašava uspeh, ali sankcije Rusiji ostaju

Prema Barančikovoj proceni, najverovatniji ishod sastanka jeste ograničeni dogovor o upravljanju međunarodnim krizama, bez velikog geopolitičkog sporazuma. U njegovom središtu mogla bi da se nađu pitanja nuklearnog naoružanja, strateške stabilnosti i pravila ponašanja velikih sila.

Nakon isteka sporazuma Novi START u februaru 2026. godine, Rusija i SAD ostale su bez ranijih ugovornih ograničenja strateških nuklearnih arsenala. Vašington želi da novi sporazum obuhvati i Kinu, ali se Peking tome protivi jer raspolaže znatno manjim nuklearnim arsenalom od američkog i ruskog, pa bi jednaka ograničenja učvrstila postojeću neravnopravnost.

Moskvi je, s druge strane, važno da zadrži predvidljivost američkih strateških snaga i zna u kojim okvirima će se razvijati njihov nuklearni potencijal. Zbog toga bi lideri mogli da se dogovore o nastavku razgovora o kontroli naoružanja i uspostavljanju pravila ponašanja u kriznim situacijama.

Takav rezultat omogućio bi Trampu da proglasi diplomatski uspeh, Kini da dobije dodatno vreme za razvoj nuklearnih snaga, a Rusiji da sačuva neposredan kanal komunikacije sa Vašingtonom. Međutim, to ne bi značilo ukidanje sankcija Moskvi niti promenu uslova za rešavanje rata u Ukrajini.

Drugi scenario: Iran postaje glavni predmet trgovine velikih sila

Barančik smatra da bi Iran mogao neočekivano da postane najvažnija tema razgovora u Šenženu. Sjedinjene Američke Države žele da smanje opasnost od širenja rata na Bliskom istoku, Kina nastoji da obezbedi stabilne isporuke energenata, dok Rusija želi da očuva odnose sa Teheranom bez nekontrolisane eskalacije sukoba.

Peking raspolaže značajnim ekonomskim uticajem na Iran, kao jedan od važnih kupaca iranske nafte, dok Moskva održava neposredne političke i diplomatske kontakte sa iranskim rukovodstvom. Vašington bi zato mogao da zatraži njihovu pomoć u smirivanju sukoba, nudeći zauzvrat ograničeno ublažavanje sankcija Rusiji i konkretnije razgovore o Ukrajini.

- Ali tu postoji zamka - upozorio je Barančik.

Prema njegovoj proceni, američka administracija mogla bi veoma brzo da dobije pomoć Moskve i Pekinga u rešavanju iranske krize, dok bi pregovori o evropskoj bezbednosti mogli da budu odloženi i da traju godinama. Rusija bi tako ispunila deo američkih očekivanja, a zauzvrat dobila samo obećanja o budućim ustupcima.

Barančik zato smatra da Moskva ne sme da prihvati neodređene političke garancije. Eventualna pomoć u rešavanju iranskog pitanja morala bi da bude uslovljena proverljivim američkim potezima, uključujući konkretne odluke o sankcijama i jasno utvrđene parametre bezbednosnih garancija.

Tramp ne može sam da odlučuje o NATO-u

Dodatnu prepreku postizanju velikog sporazuma Barančik vidi u činjenici da američki predsednik ne može samostalno da odlučuje o evropskoj bezbednosti. Tokom nedavnih pregovora u Abu Dabiju, Vašington je predložio da se pitanja evropske bezbednosti razmatraju zajedno sa ukrajinskim sukobom, ali uz učešće Kijeva i evropskih država.

Takav format ograničava mogućnost neposrednog dogovora Trampa i Putina o budućnosti Ukrajine i odnosima Rusije sa NATO-om. Čak i ukoliko bi američki predsednik prihvatio deo ruskih zahteva, njihovo sprovođenje zavisilo bi od stavova drugih članica Alijanse.

Barančik zato upozorava da američko priznanje određenih ruskih interesa ne garantuje nikakvu stvarnu promenu. Moskva bi mogla da dobije podršku za nastavak pregovora, ali bez garancije da će oni dovesti do sporazuma koji bi promenio njen bezbednosni položaj u Evropi.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set