Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Na tu opasnost upozorio je ruski politikolog Jurij Barančik, ocenjujući da bi Rusija na samitu u Šenženu mogla da dobije priznanje svog statusa velike sile, ali da istovremeno izgubi deo ekonomske samostalnosti i postane još zavisnija od kineskih banaka, tehnologije i tržišta.
Barančik je u analizi objavljenoj 16. novembra izdvojio tri moguća ishoda sastanka lidera Rusije, SAD i Kine, zakazanog za 19. novembar. Prema njegovoj proceni, najveća opasnost za Moskvu nije neuspeh trilateralnih pregovora, već mogućnost da Vašington i Peking postignu zaseban sporazum koji bi promenio uslove poslovanja kineskih kompanija sa Rusijom.
Ruski analitičar upozorava da američka administracija ne mora da zahteva od kineskog predsednika da prekine strateško partnerstvo sa Moskvom. Dovoljno bi bilo da kineske banke ograniče pojedine finansijske transakcije, a kompanije postanu opreznije pri izvozu tehnologija zbog pretnje američkim sankcijama. Kina bi nastavila da kupuje rusku naftu, gas i druge sirovine, dok bi Moskva raspolagala sve manjim brojem alternativnih tržišta, finansijskih kanala i tehnoloških dobavljača.
Dogovor Trampa i Sija mogao bi ozbiljno da oslabi Rusiju
Barančik, zamenik direktora ruskog Instituta RUSSTRAT, upravo mogućnost američko-kineskog dogovora smatra najopasnijim od tri scenarija koje je razradio uoči samita.
- Za Moskvu je to najpotcenjeniji rizik - upozorio je Barančik.
Prema njegovoj proceni, Vašington bi mogao da ponudi Pekingu trgovinske pogodnosti u zamenu za strožu kontrolu poslovanja kineskih banaka i tehnoloških kompanija sa ruskim partnerima. Najosetljivije oblasti bile bi finansijske transakcije, isporuke naprednih tehnologija i poslovi izloženi američkim sekundarnim sankcijama, kojima Vašington može da kažnjava i kompanije iz trećih država zbog saradnje sa sankcionisanim ruskim subjektima.
Za Rusiju bi to značilo dodatne teškoće pri nabavci industrijske opreme, elektronskih komponenti i drugih proizvoda do kojih zbog zapadnih sankcija već teško dolazi. Kineske kompanije koje bi nastavile saradnju istovremeno bi dobile povoljniju pregovaračku poziciju, jer bi ruski partneri imali manje drugih mogućnosti.
- Politički status ne ukida ekonomsku neravnopravnost - naglasio je ruski analitičar.
Barančik smatra da bi Kina mogla da nastavi političku podršku Moskvi, a da istovremeno koristi njenu rastuću ekonomsku zavisnost za dobijanje povoljnijih cena energenata i drugih resursa. Ipak, upozorava da ni Vašington ne može neograničeno da pojačava pritisak, jer bi preterane sankcije samo ubrzale približavanje Rusije i Kine.
Zbog toga ne očekuje otvoreni prekid rusko-kineskog partnerstva, već mogućnost diskretnih ograničenja u pojedinim sektorima, koja bi Moskvu postepeno dovela u nepovoljniji položaj.
„Nova Jalta“ malo verovatna: Tri sile nemaju zajednički cilj
Analizirajući značaj predstojećeg susreta, Barančik odbacuje očekivanja da će u Šenženu biti postignut istorijski sporazum o novoj podeli sfera uticaja. Samit se već poredi sa konferencijom na Jalti iz 1945. godine, kada su Josif Staljin, Frenklin Ruzvelt i Vinston Čerčil razgovarali o posleratnom uređenju Evrope.
- Nova Jalta je zasad malo verovatna - ocenio je Barančik.
Prema njegovim rečima, Rusija, Kina i SAD danas nemaju zajedničkog protivnika oko čijeg bi poraza mogle da izgrade novi međunarodni poredak. Njihovi interesi prepliću se samo u određenim oblastima, dok svaka država nastoji da smanji troškove međusobnog sukobljavanja i sačuva sopstvenu slobodu delovanja.
Foto: Reuters
Dodatnu prepreku predstavljaju različite pregovaračke mogućnosti. Vašington i Peking raspolažu ogromnom ekonomskom moći i neposredno pregovaraju o carinama, tržištima i tehnologijama, dok Rusija svoj uticaj prvenstveno zasniva na vojnoj snazi, nuklearnom arsenalu i ulozi u evropskoj bezbednosti.
Barančik zato smatra da Moskva mora svoj vojno-politički značaj da pretvori u konkretne američke i kineske ustupke. Samo mesto za pregovaračkim stolom ne bi predstavljalo uspeh ukoliko Rusija ne dobije povoljnije ekonomske uslove ili opipljive rezultate u oblasti bezbednosti.
Prvi scenario: Tramp proglašava uspeh, ali sankcije Rusiji ostaju
Prema Barančikovoj proceni, najverovatniji ishod sastanka jeste ograničeni dogovor o upravljanju međunarodnim krizama, bez velikog geopolitičkog sporazuma. U njegovom središtu mogla bi da se nađu pitanja nuklearnog naoružanja, strateške stabilnosti i pravila ponašanja velikih sila.
Nakon isteka sporazuma Novi START u februaru 2026. godine, Rusija i SAD ostale su bez ranijih ugovornih ograničenja strateških nuklearnih arsenala. Vašington želi da novi sporazum obuhvati i Kinu, ali se Peking tome protivi jer raspolaže znatno manjim nuklearnim arsenalom od američkog i ruskog, pa bi jednaka ograničenja učvrstila postojeću neravnopravnost.
Moskvi je, s druge strane, važno da zadrži predvidljivost američkih strateških snaga i zna u kojim okvirima će se razvijati njihov nuklearni potencijal. Zbog toga bi lideri mogli da se dogovore o nastavku razgovora o kontroli naoružanja i uspostavljanju pravila ponašanja u kriznim situacijama.
Takav rezultat omogućio bi Trampu da proglasi diplomatski uspeh, Kini da dobije dodatno vreme za razvoj nuklearnih snaga, a Rusiji da sačuva neposredan kanal komunikacije sa Vašingtonom. Međutim, to ne bi značilo ukidanje sankcija Moskvi niti promenu uslova za rešavanje rata u Ukrajini.
Drugi scenario: Iran postaje glavni predmet trgovine velikih sila
Barančik smatra da bi Iran mogao neočekivano da postane najvažnija tema razgovora u Šenženu. Sjedinjene Američke Države žele da smanje opasnost od širenja rata na Bliskom istoku, Kina nastoji da obezbedi stabilne isporuke energenata, dok Rusija želi da očuva odnose sa Teheranom bez nekontrolisane eskalacije sukoba.
Peking raspolaže značajnim ekonomskim uticajem na Iran, kao jedan od važnih kupaca iranske nafte, dok Moskva održava neposredne političke i diplomatske kontakte sa iranskim rukovodstvom. Vašington bi zato mogao da zatraži njihovu pomoć u smirivanju sukoba, nudeći zauzvrat ograničeno ublažavanje sankcija Rusiji i konkretnije razgovore o Ukrajini.
- Ali tu postoji zamka - upozorio je Barančik.
Prema njegovoj proceni, američka administracija mogla bi veoma brzo da dobije pomoć Moskve i Pekinga u rešavanju iranske krize, dok bi pregovori o evropskoj bezbednosti mogli da budu odloženi i da traju godinama. Rusija bi tako ispunila deo američkih očekivanja, a zauzvrat dobila samo obećanja o budućim ustupcima.
Barančik zato smatra da Moskva ne sme da prihvati neodređene političke garancije. Eventualna pomoć u rešavanju iranskog pitanja morala bi da bude uslovljena proverljivim američkim potezima, uključujući konkretne odluke o sankcijama i jasno utvrđene parametre bezbednosnih garancija.
Tramp ne može sam da odlučuje o NATO-u
Dodatnu prepreku postizanju velikog sporazuma Barančik vidi u činjenici da američki predsednik ne može samostalno da odlučuje o evropskoj bezbednosti. Tokom nedavnih pregovora u Abu Dabiju, Vašington je predložio da se pitanja evropske bezbednosti razmatraju zajedno sa ukrajinskim sukobom, ali uz učešće Kijeva i evropskih država.
Takav format ograničava mogućnost neposrednog dogovora Trampa i Putina o budućnosti Ukrajine i odnosima Rusije sa NATO-om. Čak i ukoliko bi američki predsednik prihvatio deo ruskih zahteva, njihovo sprovođenje zavisilo bi od stavova drugih članica Alijanse.
Barančik zato upozorava da američko priznanje određenih ruskih interesa ne garantuje nikakvu stvarnu promenu. Moskva bi mogla da dobije podršku za nastavak pregovora, ali bez garancije da će oni dovesti do sporazuma koji bi promenio njen bezbednosni položaj u Evropi.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
Ruska raketna fregata „Admiral Golovko“, naoružana hipersoničnim raketama „cirkon“, prešla je Atlantski okean i kroz Gibraltarski moreuz uplovila u Sredozemno more, saopštila je u utorak, 17. novembra, pres-služba ruske Severne flote.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski preuzeo je odgovornost za napad na Krimski most i objavio snimke udara, otkrivši da je rušenje delova ove strateške saobraćajnice rezultat velike vojne operacije koja je trajala nekoliko nedelja.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Konstitutivna sednica novog, 15. saziva Narodne skupštine Republike Srbije završila je današnji rad, a predsedavajući Stojan Radenović nastavak je zakazao za sutra u 10.00 časova.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Sezona viroza je počela, a epidemiolozi su na mukama. Od tegoba na koje se žale pacijenti i mešavine simptoma ne mogu da utvrde koji virus kruži, a u Leskovcu sve počinje od specifičnog bola u grlu.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Četvoro novoosumnjičenih zaposlenih u Psihijatrijskoj bolnici "Sveti Ivan", lekarka i troje medicinskih tehničara, negiralo je krivicu tokom ispitivanja povodom smrti pacijenta Kristiana Josipa Periša (32).
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je lišeno slobode.
Županijski sud u Puli nepravosnažno je osudio državljanina Bangladeša (31) na kaznu od tri godine i tri meseca zatvora zbog silovanja i drogiranja devojčice (14).
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Sanja Vučić danas je stigla na snimanje emisije "Zvezde Granda", a svojim modnim izdanjem privukla je pažnju čim se pojavila, pa je pomenula i događaj iz vrtića u Titelu.
U porodici pevačice Anastasije Ražnatović i fudbalera Nemanje Gudelja danas je dvostruki razlog za slavlje, njihov sin Ilijan napunio je četiri meseca, dok njegov tata istog dana proslavlja svoj 35. rođendan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.