Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Putin je ove poruke uputio učesnicima Generalne skupštine međunarodnog pokreta „Za slobodu nacija“, koji okuplja predstavnike država i političkih organizacija koje se protive savremenim oblicima neokolonijalizma.
- Bivše metropole, koje su svojevremeno bile prinuđene da odustanu od neposrednog ugnjetavanja naroda Azije, Afrike i Latinske Amerike, i dalje pokušavaju da zadrže kontrolu nad privredama zemalja ovih regiona, da se mešaju u njihove unutrašnje poslove i utiču na njihovu spoljnu politiku - istakao je Putin.
Putin: Rusija odbacuje pritiske silom i sankcijama
Ruski predsednik posebno je kritikovao politiku ekonomskih i političkih pritisaka, koju Moskva smatra jednim od glavnih instrumenata savremenog neokolonijalizma.
Prema njegovim rečima, države koje su nekada upravljale velikim kolonijalnim posedima danas pokušavaju da očuvaju svoj položaj drugačijim sredstvima, prvenstveno kroz ekonomsku zavisnost i uticaj na političke odluke drugih zemalja.
Putin je naglasio da se Rusija protivi takvoj praksi i podržava pravo država da samostalno određuju svoju unutrašnju i spoljnu politiku.
- Rusija kategorički odbacuje i osuđuje sve oblike i manifestacije neokolonijalizma, uključujući pritiske silom i sankcijama, i svestrano podržava težnje zemalja svetske većine ka jačanju suvereniteta i nezavisnosti - navodi se u poruci ruskog predsednika.
On je istakao da međunarodna saradnja mora da bude zasnovana na opštepriznatim pravnim normama, međusobnom poštovanju legitimnih interesa država i obostranoj koristi.
Time je ponovio jedno od osnovnih spoljnopolitičkih stanovišta Moskve, koja se protivi jednostranim sankcijama i insistira na većoj ulozi država koje ne pripadaju zapadnom političkom bloku.
Zapadne sile prepreka stvaranju novog svetskog poretka
Putin je ocenio da međunarodni odnosi prolaze kroz velike promene i da sve više država zahteva drugačiju raspodelu političkog i ekonomskog uticaja u svetu.
Prema njegovom mišljenju, postojeći međunarodni sistem više ne odgovara odnosu snaga, zbog čega raste broj zemalja koje podržavaju multipolarni svetski poredak.
- Savremeni svet prolazi kroz veoma ozbiljne promene. Sve veći broj zemalja zalaže se za izgradnju pravednog i demokratskog sistema međunarodnih odnosa, zasnovanog na principima multipolarnosti i istinske ravnopravnosti. Ozbiljnu prepreku ostvarenju ovog cilja i dalje predstavljaju neokolonijalne ambicije pojedinih zapadnih država - zaključio je Putin.
Ruski predsednik smatra da bi države Azije, Afrike i Latinske Amerike morale da imaju znatno veću ulogu u donošenju međunarodnih odluka, posebno kada je reč o ekonomiji, bezbednosti i rešavanju političkih kriza.
Moskva već godinama nastoji da produbi saradnju sa ovim regionima, koristeći bilateralne sporazume, međunarodne organizacije i inicijative za jačanje ekonomskih veza.
Jedno od najvažnijih područja takve saradnje predstavlja Afrika, gde Rusija razvija političke, trgovinske i bezbednosne odnose sa brojnim državama.
Moskva okuplja države koje se protive dominaciji Zapada
Pokret „Za slobodu nacija“ osnovan je na inicijativu vladajuće ruske stranke Jedinstvena Rusija, a prvi međunarodni forum održan je u Moskvi u februaru 2024. godine.
Na tom skupu učestvovalo je više od 400 predstavnika političkih organizacija i drugih delegacija iz više od 50 država Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope.
Jedan od ciljeva inicijative jeste zajedničko suprotstavljanje ekonomskim sankcijama, političkom mešanju u unutrašnje poslove država i drugim postupcima koje učesnici pokreta smatraju savremenim oblicima kolonijalne zavisnosti.
U okviru pokreta razmatrana su i pitanja ekonomskog razvoja bivših kolonija, posledica istorijske eksploatacije i mogućnosti da se u međunarodnom pravu preciznije odrede savremeni oblici neokolonijalizma.
Predsednik Jedinstvene Rusije Dmitrij Medvedev ranije je predložio da stručnjaci iz zemalja koje učestvuju u pokretu razviju zajedničke pravne definicije kolonijalizma i neokolonijalizma, kako bi one mogle da se koriste u međunarodnim institucijama.
Na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini, održanoj 16. novembra u Moskvi, Putinovu poruku učesnicima pročitao je sekretar Generalnog saveta Jedinstvene Rusije Vladimir Jakušev.
Ruski predsednik izrazio je uverenje da će zajednički rad učesnika doprineti jačanju principa pravde, ravnopravnosti i dobrosusedskih odnosa među državama.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.