Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, odluka o finansiranju Kijeva sada je direktno povezana sa pregovorima o evropskom budžetu za period od 2028. do 2034. godine.
Evropska komisija trebalo bi u sredu, 18. novembra, da predstavi državama članicama predlog novog zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, pri čemu bi garanciju za vraćanje novca predstavljao zajednički budžet EU.
Prema informacijama četiri diplomatska izvora upoznata sa planom, cilj je da se obezbedi novac za Ukrajinu, koja se suočava sa ozbiljnim finansijskim problemima usled nastavka rata i sve većeg razaranja energetske i druge infrastrukture.
Procene pokazuju da će Kijevu tokom 2027. godine nedostajati približno 70 milijardi evra za finansiranje državnih i vojnih potreba, a Brisel je obećao da će pokriti oko dve threćine tog iznosa.
Preostalih približno 25 milijardi evra trebalo bi da obezbede drugi zapadni saveznici Ukrajine.
Brisel traži još 45 milijardi, prethodno već odobreno 90 milijardi
Novi zajam trebalo bi da bude obezbeđen po modelu koji je Evropska unija već koristila prilikom usvajanja paketa pomoći Ukrajini vrednog 90 milijardi evra.
Taj paket namenjen je finansiranju ukrajinskih potreba tokom 2026. i 2027. godine, a sredstva se prikupljaju zajedničkim zaduživanjem na finansijskim tržištima.
Od prvobitno odobrenih 90 milijardi evra, polovina je namenjena ovoj godini, dok bi preostalih 45 milijardi trebalo da bude dostupno Ukrajini tokom 2027.
Foto: EPA
Evropska komisija je 30. oktobra već predstavila predlog raspodele tog dela novca.
Od predviđenih 45 milijardi evra za 2027. godinu, približno 31,7 milijardi namenjeno je jačanju ukrajinske odbrambene industrije, dok bi 13,3 milijarde bilo iskorišćeno za finansiranje državnog budžeta i osnovnih javnih usluga.
Međutim, taj novac više nije dovoljan da pokrije sve potrebe Kijeva.
Intenzivirani ruski napadi na energetsku infrastrukturu, industrijske objekte i druge ciljeve dodatno su povećali troškove obnove, dok nastavak ratnih operacija zahteva sve veća izdvajanja.
Zbog toga Brisel sada priprema dodatnih 45 milijardi evra, pored sredstava već predviđenih postojećim zajmom.
Ukoliko novi plan bude prihvaćen, Evropska unija bi tokom 2027. godine Ukrajini mogla da stavi na raspolaganje ukupno oko 90 milijardi evra iz postojećeg i dodatnog paketa finansiranja.
Četiri države odbile da plaćaju, Merc uzvratio ultimatumom
Najveći problem za Evropsku komisiju predstavlja protivljenje pojedinih država članica novom zajedničkom zaduživanju.
Češka, Slovačka i Mađarska već su izdejstvovale izuzeće od finansijskih obaveza povezanih sa prethodnim zajmom od 90 milijardi evra.
Te tri države nisu obavezne da učestvuju u plaćanju kamata koje proizlaze iz tog aranžmana.
Sada se njihovom protivljenju pridružila i Bugarska, čije su vlasti saopštile da ne nameravaju da preuzimaju dodatne finansijske obaveze za podršku Kijevu.
Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, novi zajam zahtevao bi saglasnost svih 27 članica Evropske unije, što otvara mogućnost da bilo koja od četiri države blokira njegovo usvajanje.
Takva situacija izazvala je oštru reakciju nemačkog kancelara Fridriha Merca.
On je prošle nedelje zapretio da Nemačka neće dati saglasnost na novi višegodišnji budžet Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine ukoliko sve države ne pristanu da učestvuju u finansiranju Ukrajine.
Berlin insistira da troškovi podrške Kijevu moraju ravnomerno da budu raspoređeni među članicama, umesto da najveći finansijski teret snosi samo nekoliko država.
Nemačka preti blokadom čitavog evropskog budžeta
Mercova pretnja posebno je značajna zato što Nemačka predstavlja najvećeg neto uplatioca u zajednički budžet Evropske unije.
Bez njene saglasnosti nije moguće usvojiti novi sedmogodišnji finansijski okvir, kojim se određuje koliko će novca EU izdvajati za poljoprivredu, infrastrukturu, regionalni razvoj, odbranu i druge zajedničke politike.
Nemački kancelar zbog toga pokušava da iskoristi pregovore o budžetu kao sredstvo pritiska na države koje odbijaju da učestvuju u finansiranju Ukrajine.
Prema informacijama tri izvora Fajnenšel tajmsa, nakon Mercovog ultimatuma dva pitanja postala su praktično nerazdvojna.
Države članice sada moraju istovremeno da pregovaraju o dodatnom novcu za Kijev i raspodeli sredstava iz narednog evropskog budžeta.
- Time se povećava ulog, ali je istovremeno onemogućeno da se ova pitanja rešavaju paralelno. Sve je postalo deo jednog velikog dogovora - izjavio je jedan od izvora upoznatih sa pregovorima.
Takav pristup trebalo bi da spreči buduće blokade pomoći Ukrajini.
Zemlje koje u velikoj meri zavise od novca iz zajedničkog budžeta mogle bi da se nađu pred izborom da prihvate finansiranje Kijeva ili rizikuju zastoj u usvajanju budžeta od kojeg zavise njihovi infrastrukturni i razvojni projekti.
Češki premijer odbio ultimatum: Ukrajina ne može biti uslov za budžet EU
Mercova strategija već je izazvala oštro protivljenje u Pragu i Bratislavi.
Češki premijer Andrej Babiš uputio je pismo predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti, u kojem je upozorio da budućnost zajedničkog evropskog budžeta ne sme da zavisi od dogovora o finansiranju Ukrajine.
- Dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne može da bude postavljen kao preduslov za usvajanje narednog budžeta EU - naveo je Babiš.
On je istakao da Evropska unija mora da sačuva pravo da samostalno određuje dugoročne finansijske prioritete.
- Unija mora da zadrži mogućnost da samostalno utvrđuje i finansira svoje dugoročne politike i prioritete, bez obzira na to kako se situacija bude razvijala - dodao je češki premijer u pismu u koje je Fajnenšel tajms imao uvid.
Sličan stav zauzeo je i slovački premijer Robert Fico, koji je Mercovo uslovljavanje prethodno nazvao političkom ucenom.
Fico je poručio da Slovačka, kao i Nemačka, ima pravo veta na odluke koje zahtevaju jednoglasnost svih članica i da ne namerava da odustane od tog prava.
Slovačka vlada protivi se finansiranju vojne pomoći Ukrajini iz sopstvenog budžeta, dok Bratislava insistira da evropski novac prvenstveno treba koristiti za potrebe država članica.
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Evropskoj uniji preti ozbiljan politički raskol zbog Rusije i sve većeg uticaja nacionalističkih stranaka, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi predstojeći izbori u nekoliko ključnih evropskih država mogli da sruše teško postignuto jedinstvo oko vojnog jačanja kontinenta.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija povećala je uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa za čak 60 odsto u septembru u odnosu na avgust, uprkos sankcijama Moskvi i politici Brisela da prekine energetsku zavisnost od Rusije, pokazuje najnoviji izveštaj finskog Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha (CREA).
Evropska unija neće ukinuti nijednu sankciju Rusiji dok se rat u Ukrajini ne završi, poručili su danas u Briselu predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Košt.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je u Kolegijumu o pokušaju Vladimira Božovića, generalnog konzula Srbije u Njujorku, da preleti i dodvori se blokaderima, a zatim je imao i poseban predlog za "Studentsku listu".
V.d. glavnog urednika RTS-a Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije!
Na društvenim mrežama objavljeni su delovi izjava blokaderskog advokata Boža Prelevića u emisiji "Signali" na RTV. Prelević u tim delovima emisije govori o tome da je Vojvodina ispred ostalih delova Srbije.
Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je detaljnu analizu povodom, kako navode, skandaloznog "Prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva" od 10. novembra 2026. godine, upozoravajući da su njime ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca.
U Skupštini Srbije za sutra je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Odbrana muškaraca optuženih za seksualno zlostavljanje životinja u Slavoniji zatražila je veštačenje okrivljenih kako bi se utvrdilo da li su uopšte sposobni da se pojave pred sudom.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Mia Later, žena koja je pre nekoliko godina anonimno optužila glumca Rasela Brenda za silovanje, prvi put je javno otkrila svoj identitet i iznela potresne detalje navodnog seksualnog zlostavljanja.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Dvojica zasad nepoznatih muškaraca navodno su sinoć zapalila automobil pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića na parkingu ispred njihove porodične kuće na Bežanijskoj kosi, a sigurnosne kamere zabeležile su čitav incident.
Luksuzni automobil pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića zapaljen je ispred njihove porodične vile na Bežanijskoj kosi, a ekipa Informera zabeležila je kakva je šteta načinjena na vozilu.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.