• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

16.11.2026

12:11

Brisel krenuo, Kremlj se trese! Brutalna odluka o Ukrajini: Šta će na ovo reći građani Evropske unije? Situacija je kritična

Shutterstock/Peđa Milosavljević/Reuters

Vesti

Brisel krenuo, Kremlj se trese! Brutalna odluka o Ukrajini: Šta će na ovo reći građani Evropske unije? Situacija je kritična

Evropska komisija priprema novi zajam Ukrajini od 45 milijardi evra, ali je plan izazvao ozbiljan sukob među članicama Evropske unije.

Češka, Slovačka, Mađarska i Bugarska odbijaju da učestvuju u novom finansiranju Kijeva, dok je nemački kancelar Fridrih Merc zapretio blokadom kompletnog sedmogodišnjeg budžeta EU ukoliko sve države ne pristanu da izdvajaju novac za Ukrajinu.

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, odluka o finansiranju Kijeva sada je direktno povezana sa pregovorima o evropskom budžetu za period od 2028. do 2034. godine.

Evropska komisija trebalo bi u sredu, 18. novembra, da predstavi državama članicama predlog novog zaduživanja na međunarodnom tržištu kapitala, pri čemu bi garanciju za vraćanje novca predstavljao zajednički budžet EU.

Prema informacijama četiri diplomatska izvora upoznata sa planom, cilj je da se obezbedi novac za Ukrajinu, koja se suočava sa ozbiljnim finansijskim problemima usled nastavka rata i sve većeg razaranja energetske i druge infrastrukture.

Procene pokazuju da će Kijevu tokom 2027. godine nedostajati približno 70 milijardi evra za finansiranje državnih i vojnih potreba, a Brisel je obećao da će pokriti oko dve threćine tog iznosa.

Preostalih približno 25 milijardi evra trebalo bi da obezbede drugi zapadni saveznici Ukrajine.

Brisel traži još 45 milijardi, prethodno već odobreno 90 milijardi

Novi zajam trebalo bi da bude obezbeđen po modelu koji je Evropska unija već koristila prilikom usvajanja paketa pomoći Ukrajini vrednog 90 milijardi evra.

Taj paket namenjen je finansiranju ukrajinskih potreba tokom 2026. i 2027. godine, a sredstva se prikupljaju zajedničkim zaduživanjem na finansijskim tržištima.

Od prvobitno odobrenih 90 milijardi evra, polovina je namenjena ovoj godini, dok bi preostalih 45 milijardi trebalo da bude dostupno Ukrajini tokom 2027.

Foto: EPA

 

Evropska komisija je 30. oktobra već predstavila predlog raspodele tog dela novca.

Od predviđenih 45 milijardi evra za 2027. godinu, približno 31,7 milijardi namenjeno je jačanju ukrajinske odbrambene industrije, dok bi 13,3 milijarde bilo iskorišćeno za finansiranje državnog budžeta i osnovnih javnih usluga.

Međutim, taj novac više nije dovoljan da pokrije sve potrebe Kijeva.

Intenzivirani ruski napadi na energetsku infrastrukturu, industrijske objekte i druge ciljeve dodatno su povećali troškove obnove, dok nastavak ratnih operacija zahteva sve veća izdvajanja.

Zbog toga Brisel sada priprema dodatnih 45 milijardi evra, pored sredstava već predviđenih postojećim zajmom.

Ukoliko novi plan bude prihvaćen, Evropska unija bi tokom 2027. godine Ukrajini mogla da stavi na raspolaganje ukupno oko 90 milijardi evra iz postojećeg i dodatnog paketa finansiranja.

Četiri države odbile da plaćaju, Merc uzvratio ultimatumom

Najveći problem za Evropsku komisiju predstavlja protivljenje pojedinih država članica novom zajedničkom zaduživanju.

Češka, Slovačka i Mađarska već su izdejstvovale izuzeće od finansijskih obaveza povezanih sa prethodnim zajmom od 90 milijardi evra.

Te tri države nisu obavezne da učestvuju u plaćanju kamata koje proizlaze iz tog aranžmana.

Sada se njihovom protivljenju pridružila i Bugarska, čije su vlasti saopštile da ne nameravaju da preuzimaju dodatne finansijske obaveze za podršku Kijevu.

Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, novi zajam zahtevao bi saglasnost svih 27 članica Evropske unije, što otvara mogućnost da bilo koja od četiri države blokira njegovo usvajanje.

Takva situacija izazvala je oštru reakciju nemačkog kancelara Fridriha Merca.

On je prošle nedelje zapretio da Nemačka neće dati saglasnost na novi višegodišnji budžet Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine ukoliko sve države ne pristanu da učestvuju u finansiranju Ukrajine.

Berlin insistira da troškovi podrške Kijevu moraju ravnomerno da budu raspoređeni među članicama, umesto da najveći finansijski teret snosi samo nekoliko država.

Nemačka preti blokadom čitavog evropskog budžeta

Mercova pretnja posebno je značajna zato što Nemačka predstavlja najvećeg neto uplatioca u zajednički budžet Evropske unije.

Bez njene saglasnosti nije moguće usvojiti novi sedmogodišnji finansijski okvir, kojim se određuje koliko će novca EU izdvajati za poljoprivredu, infrastrukturu, regionalni razvoj, odbranu i druge zajedničke politike.

Nemački kancelar zbog toga pokušava da iskoristi pregovore o budžetu kao sredstvo pritiska na države koje odbijaju da učestvuju u finansiranju Ukrajine.

Prema informacijama tri izvora Fajnenšel tajmsa, nakon Mercovog ultimatuma dva pitanja postala su praktično nerazdvojna.

Države članice sada moraju istovremeno da pregovaraju o dodatnom novcu za Kijev i raspodeli sredstava iz narednog evropskog budžeta.

- Time se povećava ulog, ali je istovremeno onemogućeno da se ova pitanja rešavaju paralelno. Sve je postalo deo jednog velikog dogovora - izjavio je jedan od izvora upoznatih sa pregovorima.

Takav pristup trebalo bi da spreči buduće blokade pomoći Ukrajini.

Zemlje koje u velikoj meri zavise od novca iz zajedničkog budžeta mogle bi da se nađu pred izborom da prihvate finansiranje Kijeva ili rizikuju zastoj u usvajanju budžeta od kojeg zavise njihovi infrastrukturni i razvojni projekti.

Češki premijer odbio ultimatum: Ukrajina ne može biti uslov za budžet EU

Mercova strategija već je izazvala oštro protivljenje u Pragu i Bratislavi.

Češki premijer Andrej Babiš uputio je pismo predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti, u kojem je upozorio da budućnost zajedničkog evropskog budžeta ne sme da zavisi od dogovora o finansiranju Ukrajine.

- Dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne može da bude postavljen kao preduslov za usvajanje narednog budžeta EU - naveo je Babiš.

On je istakao da Evropska unija mora da sačuva pravo da samostalno određuje dugoročne finansijske prioritete.

- Unija mora da zadrži mogućnost da samostalno utvrđuje i finansira svoje dugoročne politike i prioritete, bez obzira na to kako se situacija bude razvijala - dodao je češki premijer u pismu u koje je Fajnenšel tajms imao uvid.

Sličan stav zauzeo je i slovački premijer Robert Fico, koji je Mercovo uslovljavanje prethodno nazvao političkom ucenom.

Fico je poručio da Slovačka, kao i Nemačka, ima pravo veta na odluke koje zahtevaju jednoglasnost svih članica i da ne namerava da odustane od tog prava.

Slovačka vlada protivi se finansiranju vojne pomoći Ukrajini iz sopstvenog budžeta, dok Bratislava insistira da evropski novac prvenstveno treba koristiti za potrebe država članica.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set