Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Vašington želi da obnovi ekonomsku saradnju i sa Rusijom i sa Ukrajinom nakon završetka rata.
Istovremeno je ponovo ukazao na sporazum sa Kijevom o ukrajinskim prirodnim resursima, čiju je potencijalnu vrednost procenio na čak bilion dolara, prenosi "Anadolu". Tramp je to rekao odgovarajući na pitanja novinara na Floridi o mogućem učešću Rusije u energetskim projektima na Aljasci.
- Želimo da se vratimo u vreme kada Rusija i Ukrajina postignu dogovor, pa da možemo da poslujemo sa obe strane - poručio je američki predsednik.
Trump on Ukraine: We'll do business with Ukraine and with Russia after this war ends, I would think. https://t.co/bjxgf4l8cw
Rojters je ranije, pozivajući se na izveštaj Njujork tajmsa, objavio da su pregovori prošireni i na potencijalni višemilijardni posao povezan sa međunarodnom imovinom ruske naftne kompanije Lukoil. Posebno se razmatraju mogućnosti za poslovnu saradnju u energetskom sektoru, mada takvi aranžmani zavise od političkih odluka i regulatornih odobrenja.
Sporazum sa Ukrajinom Tramp procenjuje na bilion dolara
Američki predsednik ponovo je pomenuo sporazum Vašingtona i Kijeva o ukrajinskim mineralnim resursima, tvrdeći da bi njegova vrednost mogla da dostigne bilion dolara. Tramp je taj dogovor predstavio kao način da Sjedinjene Američke Države ostvare ekonomsku korist od pomoći koju su pružile Ukrajini tokom rata.
Prema njegovim rečima, administracija bivšeg predsednika Džozefa Bajdena obezbedila je Ukrajini pomoć u vrednosti od 350 milijardi dolara, a da zauzvrat nije zahtevala odgovarajuću nadoknadu. Tramp je ocenio da je Evropska unija možda mogla da preuzme veći deo finansijskog tereta.
- Imam osećaj da smo ispali naivni, jer je bilo dovoljno samo da ih pitamo i oni bi platili. Mislim na Evropsku uniju - rekao je Tramp.
Šta se zaista zna o američkoj pomoći Ukrajini?
Trampova tvrdnja o 350 milijardi dolara američke pomoći zahteva pojašnjenje. Prema analizi američkog portala FaktČek.org, američki Kongres odobrio je oko 174,2 milijarde dolara kroz pet zakonskih paketa pomoći Ukrajini, dok je za širi odgovor SAD na rat do juna 2025. bilo stavljeno na raspolaganje više od 187 milijardi dolara.
Te brojke nisu direktno uporedive sa iznosom koji Tramp navodi, jer deo američkih sredstava pokriva troškove u samim SAD, uključujući obnavljanje vojnih zaliha, a ne direktne isplate Ukrajini. Trampova procena od 350 milijardi dolara zato nije isto što i potvrđen iznos direktno pružene pomoći.
Sporazum o mineralnim resursima, potpisan 2025. godine, uspostavio je američko-ukrajinski fond za obnovu i ulaganja. Njime je predviđeno da se deo prihoda od određenih novih projekata u Ukrajini usmerava u zajednički fond. Međutim, sporazum ne potvrđuje da njegova vrednost iznosi bilion dolara - taj iznos predstavlja Trampovu procenu potencijalnog ekonomskog značaja ukrajinskih resursa, a ne garantovanu vrednost ugovora.
Kraj rata kao prilika za nove energetske poslove
Tramp je ponovio da bi završetak sukoba omogućio Sjedinjenim Američkim Državama da razvijaju trgovinske i investicione odnose i sa Moskvom i sa Kijevom.
Takav pristup mogao bi da otvori prostor za nove poslove u energetici, eksploataciji prirodnih resursa i drugim sektorima, ali bi njihova realizacija zavisila od uslova budućeg mirovnog sporazuma, važećih sankcija i političkih odnosa između uključenih država.
Za sada, Trampove izjave ukazuju na nameru njegove administracije da eventualni završetak rata poveže sa širim ekonomskim dogovorima. Ipak, najavljene mogućnosti ne treba poistovećivati sa već zaključenim ugovorima niti sa potvrđenim finansijskim iznosima.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR) objavila je podatke o novoj ruskoj raketi "Filin" za koju tvrdi da je u upotrebi od kraja leta 2026. godine i da može da pogodi ciljeve na udaljenosti do 1.200 kilometara
Američki preduzetnik i osnivač kompanije „Spejs iks“ Ilon Mask izjavio je da bi ukrajinska linija fronta odmah doživela kolaps ukoliko bi Kijevu bio isključen satelitski komunikacioni sistem „Starlink“, ističući da je njegova kompanija ograničila rad sistema zbog kršenja uslova korišćenja od strane ukrajinske vojske.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio je od američkih partnera da omoguće korišćenje satelitskog komunikacionog sistema "Starlink" i na teritoriji Rusije, kako bi ukrajinske snage mogle preciznije da gađaju položaje sa kojih se ispaljuju ruske balističke rakete.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Sjedinjene Američke Države neće ugroziti bezbednost sopstvene vojske i ekonomije kako bi nastavile da snabdevaju Ukrajinu raketama, ocenio je urednik američkog časopisa Amerikan konzervativ Džud Ruso, upozoravajući da su američke zalihe presretača ozbiljno iscrpljene ratom sa Iranom, dok Pentagon preusmerava sisteme „patriot“ u Saudijsku Arabiju i Katar.
Ruska vojska počela je masovno da koristi novu generaciju mlaznih bespilotnih letelica „Geran-4“ i „Geran-5“, koje dostižu brzinu do 600 kilometara na čas i lete na visinama nedostupnim većini ukrajinskih dronova-presretača.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski praktično priznao da ruska vojska kontroliše Konstantinovku u Donjeckoj oblasti.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak na kojem su, prema navodima koji prate objavu, prikazani ruski vojnici na konjima tokom borbenih dejstava u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević dao je izjavu u policijskoj stanici na Voždovcu povodom divljačkog napada blokadera na redakciju Informera dan posle parlamentarnih izbora u Srbiji.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, oglasio se putem Instagrama u vezi podrške listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na prethodnim izborima.
U emisiji koju vodi Ljiljana Smajlović gostovao je anarhista Ratibor Trivunac, koji je izneo niz uznemirujućih stavova o Draganu J. Vučićeviću, Informeru i aktuelnim društvenim dešavanjima.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Tokom noći sneg je prekrio Zlatiborski okrug, pa se pokrivač od desetak centimetara formirao na Tari, Zlatiboru, Zlataru, Čajetini, Novoj Varoši i Sjenici.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Policija u Kraljevu, u saradnji sa policijskim upravama u Nišu i Novom Pazaru, uhapsila je B. S. (54) iz Niša zbog sumnje da je izvršio krivično delo teška krađa, kao i D. X. (54) iz Raške, koji se sumnjiči da mu je pomagao u izvršenju ovog krivičnog dela.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole MUP uhapsili su sedam policijskih službenika PU u Boru zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, koji su optuženi za smrt dvogodišnje devojčice Danke Ilić.
Pešak (47) zadobio je teške telesne povrede opasne po život u saobraćajnoj nezgodi koja se kasno sinoć dogodila u Stepojevcu, kada je na njega naleteo "audi".
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Ljubitelji božićnog kaktusa koriste domaći rastvor od jabuke i vode za povremeno zalivanje, verujući da pomaže biljci. Ipak, za obilje cvetova presudni su odgovarajuća temperatura, svetlost i pravilna nega.
Izlazak video-igre GTA 6 izazvao je haos u kompanijama širom sveta, jer hiljade zaposlenih traže slobodan dan 19. novembra kako bi odmah zaigrali novi hit.
Monah Stefan Rajčić javno je podržao boksera Veljka Ražnatovića nakon što je izbio skandal zbog kostima bubamare sa suknjicom koji je njegov najmlađi sin Isaija nosio u vrtiću u Titelu.
Slavica Rokvić, udovica pevača Marinka Rokvića, zablistala je na koncertu sina Nikole u Sava centru, gde je mladalačkim izgledom, osmehom i neverovatnom harizmom privukla veliku pažnju.
Pevačica Sanja Stojanović (40), koja se proslavila u "Zvezdama Granda", povukla se iz javnosti nakon što je njen tadašnji dečko objavio njihov privatni eksplicitni snimak, koji je ubrzo postao viralan i izazvao veliki skandal.
Golman Predrag Rajković i njegova supruga Ana uživaju na luksuznom privatnom ostrvu u Crvenom moru, gde noćenje u najekskluzivnijim vilama košta i više od 4.900 dolara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.