Austrija je uputila kritike na račun odbrambene politike Evropske unije, upozoravajući da evropske institucije često najavljuju velike bezbednosne planove, ali da njihova realizacija izostaje.
Beč smatra da bi EU trebalo da se manje bavi stvaranjem novih političkih struktura, a više konkretnim merama koje bi ojačale odbrambene kapacitete evropskih država. Arnold Kamel, generalni sekretar austrijskog Ministarstva odbrane i visoki zvaničnik zadužen za odbrambenu politiku, izneo je ove primedbe u razgovoru za portal "Rapporteur", na marginama Evropske konferencije o odbrani i bezbednosti u Briselu.
On je poručio da evropska saradnja u oblasti odbrane jeste važna za Austriju, ali da se političke najave moraju pretvoriti u praktične rezultate.
- Moramo da se udaljimo od ambicioznih naslova i da se usredsredimo na sprovođenje stvari u praksi - poručio je Kamel.
Evropska unija razmatra nove bezbednosne mehanizme, jačanje zajedničke odbrambene industrije i mogućnost formiranja Evropskog saveta za bezbednost, što je inicijativa predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Austrija traži konkretne rezultate, a ne nove institucije
Kamel je naglasio da Austrija podržava snažniju evropsku saradnju u oblasti bezbednosti i odbrane, ali da ne smatra da je stvaranje novih institucionalnih formata samo po sebi rešenje za probleme sa kojima se suočava Evropa.
Prema njegovim rečima, evropske države moraju da se usredsrede na praktične korake, uključujući zajedničku nabavku vojne opreme, koordinaciju odbrambenih projekata i bolje korišćenje postojećih kapaciteta.
Austrijski zvaničnik posebno je ukazao na problem nacionalnog pristupa nabavci naoružanja. Iako evropske države govore o zajedničkom tržištu odbrambene opreme, mnoge i dalje prvenstveno nastoje da zaštite sopstvenu vojnu industriju i domaće proizvođače.
Takav pristup, prema Kamelovoj oceni, otežava položaj manjih članica EU koje nemaju razvijenu odbrambenu industriju i često nemaju iste mogućnosti kao velike evropske ekonomije. On je istakao da bi zajedničke nabavke omogućile bolje povezivanje evropskih proizvođača, veću interoperabilnost oružanih snaga i efikasnije korišćenje novca namenjenog odbrani.
Austrija, dakle, ne odbacuje jačanje evropske odbrane, već insistira na tome da se saradnja meri konkretnim rezultatima, a ne brojem novih inicijativa i političkih deklaracija.
Beč traži fleksibilniji pristup klauzuli o uzajamnoj odbrani
Posebno važan deo Kamelovih primedbi odnosi se na član 42.7 Ugovora o Evropskoj uniji, odnosno klauzulu o uzajamnoj pomoći u slučaju oružanog napada na neku od članica. Ova odredba predviđa da su ostale članice EU dužne da napadnutoj državi pruže pomoć i podršku svim sredstvima koja su u njihovoj moći, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija. Istovremeno, ugovor uvažava specifičnost bezbednosne i odbrambene politike pojedinih država članica.
Za Austriju je ovo pitanje posebno osetljivo zbog njene ustavno utvrđene vojne neutralnosti. Kamel je ocenio da je dosadašnja vežba razmatranja mogućih scenarija aktiviranja klauzule bila važan prvi korak, ali je pozvao na otvoreniji i fleksibilniji pristup. Prema njegovom mišljenju, evropske države ne bi trebalo da se ograničavaju na unapred određeni scenario, već da razmotre različite okolnosti u kojima bi mogla biti potrebna zajednička reakcija.
Austrija, koja nije članica NATO, nastoji da očuva svoju neutralnost, ali istovremeno učestvuje u evropskim bezbednosnim inicijativama. Zbog toga Beč posebnu pažnju posvećuje tome kako bi obaveze iz evropskih ugovora mogle da se primenjuju u praksi, bez zanemarivanja nacionalnih ustavnih ograničenja.
Fon der Lajen predlaže Evropski savet za bezbednost
Kamelove primedbe dolaze nakon što je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ponovo otvorila pitanje stvaranja Evropskog saveta za bezbednost. Fon der Lajen smatra da postojeće evropske institucije i mehanizmi odlučivanja nisu u potpunosti prilagođeni novim bezbednosnim izazovima, među kojima su sajbernapadi, sabotaže, upadi dronova i drugi oblici hibridnih pretnji.
U svom obraćanju o stanju Evropske unije najavila je pripremu nove evropske bezbednosne strategije i predložila uspostavljanje formata koji bi okupio evropske lidere i partnere radi koordinacije odgovora na bezbednosne krize. U takvom formatu, pored članica EU, mogli bi da učestvuju i partneri poput Velike Britanije, Kanade, Norveške i Ukrajine.
Fon der Lajen je, osim toga, predložila i poseban hitni bezbednosni protokol, zamišljen kao evropski pandan članu 4 NATO. Njegova svrha bila bi da omogući brzo sazivanje članica EU kada neka država proceni da je izložena ozbiljnoj pretnji, čak i kada nije reč o direktnom oružanom napadu.
Cilj bi bio usaglašavanje zajedničkog odgovora, sprečavanje dalje eskalacije i ublažavanje posledica bezbednosnih incidenata.
Austrija podržava saradnju, ali upozorava na ograničenja
Austrijska pozicija pokazuje da unutar EU ne postoji potpuno jedinstven pristup budućem uređenju zajedničke odbrambene politike. Dok pojedine članice insistiraju na stvaranju novih institucija i mehanizama za brže političko i vojno reagovanje, Beč upozorava da se ne sme zanemariti praktična strana saradnje, posebno zajednička nabavka opreme, industrijska proizvodnja i usklađivanje nacionalnih kapaciteta.
Austrija se pritom nalazi u specifičnom položaju. Kao vojno neutralna država i članica EU koja nije deo NATO, ona podržava evropske bezbednosne inicijative, ali insistira na očuvanju posebnosti svoje odbrambene politike.
Kamelova poruka zato nije odbacivanje zajedničke evropske odbrane, već zahtev da se postojeće inicijative pretvore u funkcionalne mehanizme i merljive rezultate.
Rasprava o budućnosti evropske bezbednosne arhitekture tako se nastavlja između dva pitanja: kako EU može brže i efikasnije da reaguje na nove pretnje i kako da pritom uvaži različite bezbednosne i ustavne pozicije svojih članica.
Uoči javne rasprave o predlogu reforme, šefica austrijske diplomatije Beate Majnl-Rajzinger naglasila je da socijalna pomoć mora da predstavlja "sigurnu mrežu za one koji ne mogu da rade, a ne ležaljku za one koji beže od posla".
U noći između subote i nedelje došlo je do žestoke svađe, a potom i tuče, u kojoj su povređeni državljanin Srbije (45) i Bosne i Hercegovine (53) u austrijskom gradu Tirolu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Uoči javne rasprave o predlogu reforme, šefica austrijske diplomatije Beate Majnl-Rajzinger naglasila je da socijalna pomoć mora da predstavlja "sigurnu mrežu za one koji ne mogu da rade, a ne ležaljku za one koji beže od posla".
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Da je Marija Radovanović, pristalica Studentske liste, koja je jogurtom polila glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije, pred početak konstitutivne sednice parlamenta, u SAD, Rusiji ili Nemačkoj, bila bi žestoko finansijski kažnjena, a mogla bi da završi i u zatvoru.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje, jedno su od najčešćih zaraznih oboljenja u dečjem uzrastu, a njihovo širenje posebno je izraženo u kolektivima, pre svega vrtićima i školama. Bolest se lako prenosi među decom, zbog čega se nakon pojave prvih slučajeva često registruje veći broj obolelih.
Jadranski naftovod (JANAF) danas je nastavio redovan transport nafte za za rafineriju u Pančevu, nakon što je popravljena oštećena cev između Siska i Slavonskog Broda.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Majka ubijene tiktokerke Noe Milivojev (18), Borislava Milivojev, oštro je reagovala na današnju presudu Ognjenu Dabetiću (36), koji je zbog ubistva njene ćerke osuđen na 14 godina zatvora.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Alžirsko-francuska manekenka i glumica Zahia Dehar privukla je pažnju na svečanosti GQ Men of the Year u Parizu smelim modnim izdanjem. Naime, nosila je traku preko grudi zbog koje su svi pogledi bili uprti u nju.
Da li ste se ikada zapitali zašto parfemska voda traje duže od toaletne i da li su zaista istog mirisa? Stručnjakinje za parfeme Meri Voles i Pija Long otkrivaju ključne razlike i objašnjavaju kako da odaberete miris koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.