Biološko oružje moglo bi da postane najveća bezbednosna pretnja Rusiji, čak opasnija od nuklearnog naoružanja, upozorio je predsednik Nacionalnog istraživačkog centra "Kurčatovski institut" Mihail Kovalčuk.
On tvrdi da savremene biotehnologije omogućavaju prikriveno širenje opasnih infekcija, a posebno je ukazao na mogućnost korišćenja ptica selica i laboratorija u bivšim sovjetskim republikama.
Kovalčuk je na prezentaciji u Moskvi izjavio da ogromna teritorija Rusije i duge državne granice predstavljaju ozbiljnu bezbednosnu ranjivost, jer se biološki napad, za razliku od konvencionalnog vojnog udara, može sprovesti bez neposredno vidljivih znakova.
Prema njegovim rečima, razvoj genetičkog inženjeringa otvara mogućnost da se uzročnici zaraznih bolesti izmene i potom prošire na teritoriju druge države, pri čemu bi utvrđivanje porekla epidemije bilo izuzetno teško.
Foto: EPA
Posebno je upozorio na istraživanja migracionih ruta ptica, za koje smatra da bi mogle da budu iskorišćene za prenošenje opasnih patogena preko državnih granica.
Kao mogući scenario opisao je situaciju u kojoj zaražene ptice stižu na određeno područje, prenose infekciju na domaću živinu, a bolest se zatim širi i među ljudima.
Kovalčuk je naveo i hipotetički primer pojave groznice Zapadnog Nila u srednjem pojasu Rusije, objašnjavajući da bi neočekivano izbijanje bolesti na određenom području moglo da izazove sumnju u njeno poreklo.
Ipak, sama pojava zarazne bolesti ne predstavlja dokaz biološkog napada. Groznica Zapadnog Nila prirodno se širi preko ptica i komaraca, a ljudi se najčešće zaražavaju ubodom zaraženog komarca.
Foto: Shutterstock
Kovalčuk optužuje Zapad za preuzimanje sovjetskih zbirki patogena
Ruski naučnik posebno se osvrnuo na događaje nakon raspada Sovjetskog Saveza, tvrdeći da su zapadne države tada preuzele kontrolu nad sanitarnim i epidemiološkim ustanovama u bivšim sovjetskim republikama.
Podsetio je da je SSSR imao razvijen sistem epidemiološkog nadzora, uspostavljen još u vreme Nikolaja Semaška, jednog od osnivača sovjetskog zdravstvenog sistema.
Sanitarno-epidemiološke stanice postojale su praktično u svakom rejonu, a raspolagale su zbirkama uzročnika bolesti karakterističnih za određena geografska područja. Takva dokumentacija i laboratorijski uzorci omogućavali su praćenje lokalnih epidemioloških prilika.
Foto: Shutterstock
Kovalčuk tvrdi da su zapadne zemlje nakon raspada SSSR-a dobile pristup tim zbirkama i informacijama o patogenima koji su decenijama prikupljani.
- Imali smo najbolji sistem epidemiološkog nadzora na svetu, još iz vremena Semaška. U svakom rejonu postojala je sanitarno-epidemiološka stanica sa zbirkom uzročnika bolesti karakterističnih za to područje - rekao je Kovalčuk.
Prema njegovoj oceni, pristup takvom materijalu omogućava detaljno proučavanje patogena, uključujući istraživanja njihovih genetskih osobina, što otvara pitanje moguće zloupotrebe u vojne svrhe.
Da bi objasnio opasnost, naveo je hipotetički primer izbijanja kuge na Altaju, na području gde stanovništvo prethodno nije bilo izloženo takvoj epidemiji.
Kovalčuk smatra da bi u takvom slučaju trebalo ispitati mogućnost da je uzročnik bolesti prethodno proučavan i genetski izmenjen u laboratoriji susedne države, na primer u Kazahstanu, a zatim namerno proširen preko granice.
Njegove tvrdnje o zapadnom preuzimanju zbirki patogena i njihovoj mogućoj zloupotrebi nisu praćene javno dostupnim dokazima koji bi potvrdili da su takvi napadi zaista sprovedeni.
Foto: EPA
"Nuklearno oružje nije ono najstrašnije"
Govoreći o opasnosti biološkog oružja, Kovalčuk se osvrnuo i na pandemiju koronavirusa, čije poreklo i dalje izaziva polemike.
"Koliko već godina nagađamo da li je kovid bio oružje ili nije bio oružje", rekao je ruski naučnik.
On smatra da taj slučaj pokazuje koliko je teško utvrditi poreklo opasne infekcije i razlikovati prirodnu epidemiju od eventualne namerne upotrebe bioloških agenasa.
Poreklo virusa koji izaziva COVID-19 nije konačno utvrđeno, ali dostupni naučni dokazi u najvećoj meri podržavaju mogućnost prirodnog prelaska virusa sa životinja na ljude. Nema potvrđenih dokaza da je virus razvijen kao biološko oružje.
Foto: Tanjug/AP
Kovalčuk, međutim, upozorava da napredak genetike i biotehnologije omogućava razvoj novih oblika pretnji koje je znatno teže otkriti od konvencionalnog naoružanja.
- Svet postaje sve krhkiji i krhkiji, a u njemu nuklearno oružje nije ono najstrašnije - izjavio je Kovalčuk.
Prema njegovoj proceni, upravo mogućnost prikrivene upotrebe bioloških agenasa predstavlja najveću opasnost. Za razliku od nuklearnog napada, čije su posledice neposredno vidljive, širenje zarazne bolesti može dugo da ostane neprepoznato, dok utvrđivanje da li je došlo do namernog delovanja zahteva složenu epidemiološku i laboratorijsku istragu.
Foto: Tanjug/AP
Kovalčuk smatra da će biološke pretnje u narednim godinama zauzimati sve važnije mesto u bezbednosnoj politici Rusije, naročito zbog mogućnosti da se savremena genetička istraživanja zloupotrebe za razvoj oružja koje bi delovalo bez otvorenog vojnog sukoba.
Ruska vojska izvela je tokom noći masovni napad na objekte ukrajinske odbrambene industrije, energetska postrojenja i lučku infrastrukturu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rusiju ne bi uništio čak ni vojni poraz u Ukrajini, ali bi upotreba nuklearnog oružja mogla da pokrene njen raspad, upozorio je bivši savetnik kancelarije ukrajinskog predsednika Aleksej Arestovič.
Ruska vojska izvela je tokom noći 20. novembra snažan raketni napad na Kijev, u kojem su oštećena najmanje tri mosta preko Dnjepra, potvrdio je gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
Ruska vojska već koristi borbene lasere koji, prema tvrdnjama vojnog stručnjaka Jurija Knutova, uspešno uništavaju do 80 odsto neprijateljskih bespilotnih letelica.
Ruski uslovi za okončanje rata u Ukrajini uglavnom su prihvatljivi za Kijev, a ukrajinske vlasti morale bi da odustanu od članstva u NATO-u i prihvate neutralni status zemlje, izjavio je bivši savetnik nekadašnjeg ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova iznelo je teške optužbe na račun ukrajinskih vojnih struktura, tvrdeći da se ljudi zatočeni u tajnim zatvorima suočavaju sa tri moguća ishoda: slanjem na front pod neprekidnom vatrom, teškim telesnim povredama ili smrću od prebijanja.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Rusija je značajno povećala preciznost balističkih raketa „iskander“, koje sada mogu da pogađaju ciljeve sa odstupanjem od svega nekoliko metara, uprkos ukrajinskim sistemima za elektronsko ometanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vojska izvela je tokom noći masovni napad na objekte ukrajinske odbrambene industrije, energetska postrojenja i lučku infrastrukturu, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
Nataša Tasić Knežević, narodna poslanica sa liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" održala je emotivan govor u parlamentu, pozivajući na međusobno poštovanje, dijalog i uvažavanje različitih političkih stavova i nacionalnih zajednica.
Aleksandra Štimac, poslanica Studentske liste i supruga blokadera Vladimira Štimca, bez političkog iskustva, pravo je sela u poslaničke klupe, a sada svojim izjavama pokazuje stavove koje se tiču građana Republike Srbije!
Današnje zasedanje Narodne skupštine Srbije obeležili su skandali predstavnika Studentske liste, što je u jednom trenutku eskaliralo izricanjem sramnih opomena Aleksandru Vučiću, ali i ostalim predstavnicima opozicije, a sve se završilo farsom kakvu je teško opisati.
U IME NARODA VIŠI SUD U BEOGRADU sudija Ivana Trkulja Veselinović, u parnici tužioca Stevana Babića iz Novog Sada, čii je punomonik advokat Danilo Babić iz Novog Sada, protiv tuženih INSAJDER TIM DOO BEOGRAD sa sedištem u Beogradu, Bulevar Peka Dapčevića 17, Milovana Stanića iz Beograda, čiji je zajednički punomoćnik advokat Boris Bogdanović iz Beograda, radi naknade nematerijalne štete, nakon održane usmene i glavne rasprave zaključene 03.03.2026, doneo je
PRESUDU.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Šabac se u istoriji Srbije često pominje kao "grad prvina". Istina, prvo se u njemu svirao klavir, tu su se nalazile prve kuće sa staklima na prozorima, a Šapčanke su prve na ovim prostorima menjale stroga pravila.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Jedna osoba teško je povređena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M17, u mestu Podorašac na području Konjica u Bosni i Hercegovini.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Restovani krompir bio je jedan od omiljenih specijaliteta, a njegova tajna krila se u jednom dodatku koji mu daje prepoznatljivu boju i miris, aleva paprika.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Veliko nevreme pogodilo je Beograd i okolne gradove, a pevačica Nada Topčagić našla se u dramatičnoj situaciji na auto-putu ka Novom Sadu, gde je zbog saobraćajne nezgode ostala zaglavljena u kilometarskoj koloni.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.