Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Rusija i Ukrajina prvi put od početka rata pokazuju istinsku spremnost da postignu mirovni sporazum, najavljujući intenzivne diplomatske razgovore i dogovor koji bi mogao da obuhvati čitavu Evropu.
Govoreći novinarima na Floridi, američki predsednik ocenio je da je u dosadašnjim kontaktima sa Moskvom i Kijevom došlo do značajne promene.
- Mislim da Rusija i Ukrajina prvi put žele da postignu dogovor. Održavamo sastanke. Danas sam imao telefonske razgovore, a imaću ih i sutra. U ponedeljak i utorak imaju zakazane sastanke. Mislim da žele da se dogovore - izjavio je Tramp.
Američki predsednik nije otkrio sa kim je razgovarao, niti je precizirao ko će učestvovati u svim najavljenim sastancima. Međutim, potvrdio je da su u njegovom imanju Mar-a-Lago na Floridi planirani brojni susreti sa ljudima uključenim u razgovore o Rusiji.
Tramp je posebno naglasio da Vašington ne radi samo na prekidu rata u Ukrajini, već na znatno širem sporazumu.
- Mislim da će to biti veoma veliki sporazum. Mislim da će obuhvatiti celu Evropu. Biće to veoma veliki dogovor - poručio je američki predsednik.
On je naveo i da želi što hitnije zaustavljanje stradanja na frontu, iznoseći procenu da su Rusija i Ukrajina tokom prethodnog meseca zajedno izgubile oko 25.000 ljudi, uglavnom vojnika.
- Želeo bih da prestanu da ginu ljudi. Prošlog meseca izgubili su 25.000 ljudi, uglavnom vojnika, između Rusije i Ukrajine. To je veoma tužno - rekao je Tramp.
Moskva potvrdila učešće, poznato ko predvodi delegacije
Trampove izjave dolaze uoči nove runde trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, koji su zakazani za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju, prestonici Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da će ruska delegacija učestvovati na sastancima, a predvodiće je pomoćnik ruskog predsednika Vladimir Medinski, koji je i ranije bio na čelu pregovaračkog tima Moskve.
Američku delegaciju trebalo bi da predvode specijalni izaslanik predsednika SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, dok je sa ukrajinske strane najavljeno učešće visokih predstavnika Kijeva.
Prema ranijoj najavi Vitkofa, razgovori će biti usmereni na bezbednosne garancije nakon završetka rata, smanjenje vojnih napetosti, humanitarna pitanja i konkretne korake ka mirovnom sporazumu.
Biće to prvi trilateralni pregovori uz američko posredovanje od februara, kada je diplomatski proces prekinut usled izbijanja rata sa Iranom.
Tramp već razgovarao sa Putinovim izaslanikom
Novoj diplomatskoj inicijativi prethodio je susret Trampa sa specijalnim predstavnikom ruskog predsednika Kirilom Dmitrijevim, održan 5. novembra u Beloj kući.
Američki predsednik potvrdio je da je lično razgovarao sa ruskim izaslanikom, ali nije otkrio sadržaj sastanka. Već tada je najavio mogućnost postizanja velikog sporazuma koji bi prevazišao ukrajinsko pitanje.
Istog dana, predstavnici Rusije i Ukrajine učestvovali su na događaju koji je u Beloj kući organizovala prva dama SAD Melanija Tramp, posvećenom humanitarnim naporima i privremenom prekidu vatre u području Oleški.
Paralelno sa kontaktima Vašingtona i Moskve, američki i evropski predstavnici održali su razgovore u Briselu o budućem sistemu evropske bezbednosti.
Vašington priprema novi bezbednosni sporazum za Evropu
Džared Kušner saopštio je da američka administracija razmatra pet ključnih ciljeva budućeg bezbednosnog sporazuma: stalne konsultacije o bezbednosti, pouzdane kanale komunikacije tokom kriza, veću transparentnost vojnih aktivnosti, uzajamne mere za smanjenje opasnosti od eskalacije i trajni okvir evropske bezbednosti.
Kušner je naglasio da bi takav sporazum morao da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svih država, kao i njihovo pravo da samostalno odlučuju o bezbednosnim savezima.
Prema njegovim rečima, nijedna država ne bi dobila pravo veta na odluke drugih zemalja, dok bi NATO zadržao centralnu ulogu u kolektivnoj odbrani Evrope.
Kremlj poručio da bez Evrope nema konačnog dogovora
Moskva je istovremeno potvrdila da će evropske države u određenoj fazi morati da budu uključene u razgovore o budućoj bezbednosnoj arhitekturi kontinenta.
Peskov je 6. novembra izjavio da Rusija još nije dobila konkretne predloge evropskih vlada, ocenjujući da među njima ne postoji dogovor o tome ko bi mogao da ih predstavlja u eventualnim pregovorima sa Moskvom.
- Kada bude reči o uzajamnim bezbednosnim garancijama između Rusije i Ukrajine, razgovor će se neizbežno odnositi i na budući bezbednosni sistem u Evropi. U određenoj fazi to će, naravno, biti nemoguće bez Evropljana - poručio je Peskov.
Sa druge strane, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zatražio je jasne i pisane garancije zapadnih saveznika, kojima bi bilo precizirano kako bi oni reagovali u slučaju novog sukoba nakon eventualnog potpisivanja mirovnog sporazuma.
Kijev insistira da buduće garancije ne ostanu samo politička obećanja, već da sadrže konkretne obaveze država koje bi učestvovale u njihovom sprovođenju.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Žestoke borbe vode se na gotovo svim ključnim pravcima ukrajinskog fronta, a ruska vojska istovremeno beleži napredovanje kod Orehova, Dobropolja i Družkovke, dok ukrajinske snage izvode snažne kontranapade na prilazima Slavjansku.
Evropskoj uniji preti ozbiljan politički raskol zbog Rusije i sve većeg uticaja nacionalističkih stranaka, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi predstojeći izbori u nekoliko ključnih evropskih država mogli da sruše teško postignuto jedinstvo oko vojnog jačanja kontinenta.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Rusija bi mogla da izvede ograničene vojne udare na ciljeve u evropskim državama, dok bi Sjedinjene Američke Države, uprkos obavezama prema saveznicima iz NATO, mogle da izbegnu neposredno uključivanje u sukob sa Moskvom.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Veliki hakerski napad pogodio je supermarkete širom Evrope, a napadači su daljinski preuzimali kontrolu nad frižiderima i zamrzivačima, uključivali režim odmrzavanja i podizali temperaturu čak na 50 stepeni Celzijusa.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Lider opozicije Aleksandar Vučić učestvovao je na radnom sastanku sa predstavnicima odbora Srpske napredne stranke (SNS) u Vojvodini, nakon čega se i obratio prisutnima.
Na društvenoj mreži Iks osvanula je objava koja predstavlja oštru reakciju grupe srpskih privrednika i preduzetnika upućenu novim vlastima u Srbiji, a povodom njihovih pokušaja da unište domaću ekonomiju.
Ksenija Pavlović Mekatir, američka novinarka srpskog porekla i izveštač iz Bele kuće, oglasila se na društvenoj mreži Iks i svojom objavom ogolila realnost blokaderskog terora koji je obuzeo Srbiju pod naletom nove vlasti.
Potpredsednica GO SNS i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oglasila se danas saopštenjem na društvenoj mreži Iks u kom je ukazala na cenzuru i gušenje svake slobode mišljenja koja dolazi od strane blokadera.
Nekadašnji istaknuti diplomata i ambasador Risto Nikovski gostovao je u emisiji "Samo istina" na makedonskoj televiziji Kanal 5, gde je izneo analizu aktuelne političke situacije u Srbiji, upozorivši da se našoj zemlji nameće klasična "obojena revolucija" po istom receptu koji je već uništio Ukrajinu i doneo katastrofu regionu.
Večeras je u najvećem sportskom rijalitiju Exatlon Srbija održana još jedna uzbudljiva borba za eliminaciju, u kojoj je Crveni tim odneo pobedu rezultatom 10:6, nakon velike drame i odlučujućeg foto-finiša na poligonu Klizalište.
Plavi tim odneo je pobedu u igri koja im je omogućila da izađu van kampa, a članovi ekipe već su počeli da prave planove o tome kako će provesti to vreme.
Mihailo Adžić iz Plavog tima u Exatlonu Srbija nije krio sreću zbog niza pobeda, dok je kapiten Nikola Lakić iz Crvenog tima bio razočaran učinkom svoje Crvene ekipe.
Promena vere među zatvorenicima je široko rasprostranjen globalni i regionalni fenomen koji se najčešće dešava u velikim kazneno-popravnim sistemima, gde zatvorenici traže duhovni spas, promenu načina života, ali neretko i zaštitu ili određene beneficije.
Devojčica (7) koja je državljanka Bosne i Hercegovine i student (18) iz Liona poginuli su u saobraćajnoj nesreći u kojoj je međugradski autobus sleteo sa puta u departmanu En, na istoku Francuske.
Istarska policija završila je kriminalističku istragu 31-godišnje žene koju sumnjiči da je finansijskom prevarom oštetila firmu iz Novigrada za nekoliko desetina hiljada evra.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Žene bi želele da češće razgovaraju sa bliskim prijateljicama o seksu, ali ih u tome sprečava strah da će ih dovesti u neprijatnu situaciju ili da će ih one osuditi, pokazalo je novo istraživanje.
Američki kardiohirurg Džeremi London, koji je i sam preživeo srčani udar pre oko četiri godine, pažljivo bira namirnice koje njegova porodica svakodnevno konzumira.
Crveno more krije jedan od najlepših i najbogatijih podvodnih svetova na planeti, pa je jako privlačno za turiste. Ispod njegove mirne, tirkizne površine prostiru se prostrani koralni grebeni, prepuni raznobojnih riba, morskih zvezda i drugih neobičnih stanovnika.
Pevačica Teodora Džehverović ponovo je nasmejala javnost snimkom u kojem su njena majka i frizer zbijali šale na njen račun zbog velike količine suplemenata koje koristi.
Pevačica Elena Kitić podelila je snimak iz porodične vile na Avali, a njen otac, pevač Mile Kitić, dirnuo je pratioce nežnošću koju je pokazao prema kućnim ljubimcima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se nakon incidenta u jednoj prodavnici u tržnom centru u Beogradu, gde je zbog sumnje na krađu garderobe intervenisala policija, i demantovala navode da je pokušala da iznese neplaćenu robu.
Komentari