• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

06.11.2026

06:01

Evropa pukla na pola! Putin jednim udarcem briše Brisel sa mape: Jedna žena će biti ključni igrač, elite se već tresu

EPA/Shutterstock

Vesti

Evropa pukla na pola! Putin jednim udarcem briše Brisel sa mape: Jedna žena će biti ključni igrač, elite se već tresu

Evropskoj uniji preti ozbiljan politički raskol zbog Rusije i sve većeg uticaja nacionalističkih stranaka, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi predstojeći izbori u nekoliko ključnih evropskih država mogli da sruše teško postignuto jedinstvo oko vojnog jačanja kontinenta.

Prema analizi Ekonomista, Evropa bi mogla da se podeli na dva suprotstavljena bloka – severni i istočni, koji insistiraju na vojnom odvraćanju Rusije, i južni, u kojem bi mogla da ojača politika približavanja Moskvi.

Ekonomist ocenjuje da su ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp, svako na svoj način, primorali evropske države da ozbiljnije pristupe sopstvenoj odbrani.

Rat u Ukrajini povećao je strah od mogućeg širenja sukoba, dok je Trampovo insistiranje da Evropa preuzme veći deo troškova svoje bezbednosti dodatno ubrzalo naoružavanje evropskih članica NATO.

Međutim, upravo u trenutku kada evropske države ulažu ogromne sume u vojsku, rast popularnosti nacionalističkih stranaka mogao bi da ugrozi njihovu zajedničku strategiju.

Britanski list upozorava da bi izbori u Francuskoj, Španiji, Poljskoj i Italiji mogli značajno da promene odnos političkih snaga, posebno ukoliko na vlast dođu stranke koje se protive dosadašnjoj politici Brisela prema Rusiji i daljoj evropskoj integraciji.

Nemačka sprema 162 milijarde evra za vojsku, ali strahuje od promena u Parizu

Nemačka se nalazi u središtu evropskog programa naoružavanja i planira da do 2029. godine godišnje izdvaja čak 162 milijarde evra za odbranu.

Reč je o iznosu većem od ukupnih vojnih rashoda Francuske i Velike Britanije u prošloj godini, što pokazuje koliko se promenila bezbednosna politika Berlina.

Foto: Reuters

Marin Le Pen

Prema nemačkim budžetskim planovima, vojna izdvajanja trebalo bi da dostignu približno 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda do kraja decenije.

Nemačka istovremeno nastoji da proširi proizvodnju naoružanja, modernizuje Bundesver i preuzme vodeću ulogu u evropskoj konvencionalnoj odbrani.

Međutim, Ekonomist upozorava da sam novac neće biti dovoljan ukoliko političke promene dovedu do neslaganja među najvažnijim evropskim državama.

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost dolaska Marin le Pen na vlast u Francuskoj, gde će predsednički izbori biti održani 2027. godine.

Njena stranka Nacionalno okupljanje zagovara snažnije nacionalno odlučivanje, ograničavanje nadležnosti evropskih institucija i promenu politike prema Rusiji.

Le Pen se zalaže i za obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, dok je ranije pozivala na ublažavanje sankcija Moskvi.

Njen eventualni dolazak na vlast mogao bi da dovede u pitanje zajedničke francusko-nemačke vojne projekte, na kojima se zasniva značajan deo planova o evropskoj odbrambenoj samostalnosti.

Za Berlin bi to predstavljalo ozbiljan problem, jer Francuska nije samo jedna od najvećih evropskih vojnih sila, već i država sa sopstvenim nuklearnim arsenalom.

Tramp traži naoružavanje Evrope, a istovremeno želi dogovor sa Putinom

Ekonomist ukazuje i na protivrečnost američke politike prema evropskoj bezbednosti.

Sa jedne strane, Tramp zahteva da evropske članice NATO drastično povećaju vojnu potrošnju i smanje oslanjanje na američku vojsku.

Sa druge strane, američki predsednik nastoji da poboljša odnose sa Moskvom i podržava pojedine evropske nacionalističke stranke čija se politika prema Rusiji razlikuje od dosadašnjeg pristupa Brisela.

To stvara sve ozbiljniju dilemu za evropske vlade, koje pokušavaju da izgrade samostalniji odbrambeni sistem, a istovremeno očuvaju saradnju sa Vašingtonom.

Podela bi, prema proceni Ekonomista, mogla naročito da dođe do izražaja između Poljske, baltičkih i nordijskih država, koje Rusiju smatraju glavnom bezbednosnom pretnjom, i evropskih zemalja u kojima jačaju političke snage naklonjenije pregovorima sa Moskvom.

Ipak, nacionalističke stranke ne dele jedinstven stav prema Rusiji. Dok pojedine zagovaraju normalizaciju odnosa, druge, poput poljske stranke Pravo i pravda i italijanske Braće Italije, podržavaju jačanje odbrane od Rusije ili nastavak pomoći Ukrajini.

Upravo te razlike dodatno otežavaju stvaranje zajedničke evropske strategije.

Ekonomist zaključuje da je strah od Rusije u prethodnim godinama zbližio evropske države i podstakao ih da prevaziđu dugogodišnja neslaganja oko vojnih ulaganja.

BONUS VIDEO

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set