Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Rezai je nakon sastanka, održanog 5. novembra, potvrdio da je prenošenje Hamneijeve poruke bilo glavni razlog njegovog dolaska u Rusiju.
- Vrhovni vođa Irana želeo je da što pre prenesem gospodinu Putinu njegovu poruku - izjavio je Rezai za iransku državnu televiziju, prenosi agencija Tasnim.
Iranski zvaničnik otkrio je da je poseta Moskvi bila dogovorena još pre približno mesec dana, ali da je nekoliko puta odlagana zbog posebnih okolnosti i svakodnevnih razgovora o vojnoj situaciji u regionu.
Uprkos odlaganjima, iransko rukovodstvo insistiralo je da Putin što pre dobije poruku.
Sadržaj pisma nije javno objavljen, ali je zamenik sekretara Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Ali Bageri Kani naknadno saopštio da se ono odnosi na prioritete Teherana u odnosima sa Moskvom i buduću saradnju dve države pod rukovodstvom Modžtabe Hamneija.
Bageri Kani naglasio je da je cilj bio da ruska strana dobije jasniju predstavu o pravcu u kojem će se razvijati odnosi dve zemlje.
Putin ponudio pomoć Iranu, osudio američke i izraelske napade
Rezai je posle sastanka izjavio da je Putin snažno osudio američke i izraelske napade na Iran, uključujući bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja.
Foto: EPA
Prema njegovim rečima, ruski predsednik ocenio je da je rat nepravedan i da mora što pre da bude okončan.
- On smatra da je to nepravedan rat i da mora što pre da se završi. Rekao je da je Rusija spremna da sarađuje na svaki mogući način kako bi pomogla njegovom okončanju - preneo je Rezai Putinov stav.
Ruski predsednik uputio je i srdačne pozdrave iranskom vrhovnom vođi, što je Rezai potvrdio u razgovoru sa iranskim novinarima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je održavanje sastanka i saopštio da su razgovori bili posvećeni bilateralnim odnosima, međunarodnim pitanjima i situaciji na Bliskom istoku.
U Kremlju su posebno istakli da su Putin i Rezai razmatrali dalji razvoj saradnje u okviru Sporazuma o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu Rusije i Irana.
Reč je o dvadesetogodišnjem sporazumu čija je primena počela u oktobru 2025. godine, a koji predviđa proširenje političkih, ekonomskih, bezbednosnih i odbrambenih veza Moskve i Teherana.
Moskva i Peking podržavaju novi bezbednosni poredak bez stranog mešanja
Jedna od najvažnijih tema sastanka bilo je buduće uređenje Bliskog istoka nakon završetka sukoba Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Rezai je potvrdio da je sa Putinom razgovarao o posleratnom periodu, uključujući mogućnost uspostavljanja regionalnog bezbednosnog sistema koji bi se zasnivao na dogovorima država samog regiona.
- O važnim regionalnim pitanjima konsultovali smo se sa Putinom. Sada se vode ozbiljni razgovori o posleratnom uređenju, posebno o regionalnoj bezbednosti - izjavio je iranski zvaničnik.
Tokom susreta upoznao je Putina sa rezultatima četvorostranog sastanka održanog 26. oktobra u Teheranu, na kojem su učestvovali predstavnici Irana, Saudijske Arabije, Turske i Pakistana.
Ruski predsednik, prema Rezaijevim rečima, pozitivno je ocenio rezultate tih razgovora i podržao stav da regionalne države same treba da određuju način na koji će obezbediti svoju bezbednost.
- On je rekao da mi, kao i naši kineski prijatelji, smatramo da su potrebni regionalni dogovori i da strane države ne treba da se mešaju u bezbednost regiona - izjavio je Rezai.
Takav stav odgovara dugogodišnjem zalaganju Teherana za smanjenje američkog vojnog prisustva u Persijskom zalivu, ali i ruskim nastojanjima da proširi političku i ekonomsku saradnju sa državama Bliskog istoka.
Četiri države već započele razgovore o novom regionalnom sistemu
Sastanak u Teheranu, o čijim je rezultatima Rezai obavestio Putina, okupio je neke od najuticajnijih bezbednosnih zvaničnika regiona.
Sa iranske strane razgovore je predvodio Rezai, dok su Saudijsku Arabiju predstavljali ministar odbrane Halid bin Salman, Tursku direktor Nacionalne obaveštajne organizacije Ibrahim Kalin, a Pakistan načelnik Generalštaba, feldmaršal Asim Munir.
Sastanak je održan na inicijativu Pakistana i uz saglasnost iranskih vlasti.
Razgovaralo se o posledicama američko-izraelskog rata protiv Irana, regionalnoj bezbednosti, aktivnostima Izraela, kao i situaciji u Palestini i Libanu.
Četiri države saglasile su se da nastave konsultacije i razvijaju saradnju u oblasti mira i bezbednosti.
Rezai je nakon sastanka poručio da bezbednost zapadne Azije treba da bude zasnovana na saradnji regionalnih država, uz sprečavanje spoljnog mešanja.
Upravo je taj pristup predstavljen Putinu, koji ga je, prema tvrdnjama iranske strane, podržao zajedno sa Kinom.
Iran neće otvoriti Ormuski moreuz dok Amerikanci ne ispune sedam uslova
Razgovori u Moskvi održani su u trenutku kada se vode intenzivni diplomatski pokušaji da se pronađe rešenje za sukob Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Među ključnim pitanjima nalaze se budući status Ormuskog moreuza, američka blokada iranskih luka, sankcije Teheranu i mogućnost obnavljanja pregovora o iranskom nuklearnom programu.
Rezai je potvrdio da je Putina upoznao i sa uslovima koje Iran postavlja Vašingtonu.
- Amerikancima smo saopštili sedam uslova za diplomatiju. Dok ne ispune tih sedam uslova, nećemo otvoriti Ormuski moreuz niti ćemo započeti pregovore - izjavio je iranski zvaničnik.
Iran time nastavlja da uslovljava povratak za pregovarački sto konkretnim ustupcima američke strane.
Bageri Kani je 6. novembra dodatno objasnio da Teheran više ne namerava da se oslanja samo na pisana obećanja Vašingtona.
Prema njegovim rečima, iranske vlasti očekuju konkretne postupke američke administracije pre ulaska u novu fazu diplomatskih razgovora.
On je naveo da su Sjedinjene Države tokom prethodnih 18 meseci više puta prekršile ranije preuzete obaveze i prekinule diplomatske procese.
Zbog toga Iran sada zahteva da američka strana najpre sprovede određene mere, a tek potom očekuje nastavak pregovora.
Veliki energetski dogovor: Ruski gas preko Irana do drugih država
Pored političkih i vojnih pitanja, Putin i Rezai razgovarali su i o velikim energetskim projektima koji bi mogli da promene pravce snabdevanja prirodnim gasom u regionu.
Jedna od glavnih tema bila je izgradnja gasovoda kojim bi Rusija izvozila prirodni gas u Iran, uz mogućnost daljeg transporta i prodaje susednim državama.
- Na sastanku sa Putinom razgovarali smo o izgradnji gasovoda iz Rusije prema Iranu, kako bi Iran mogao da reši problem nedostatka gasa, ali i da prodaje ruski gas susednim zemljama - objasnio je Rezai.
Ovaj projekat mogao bi da omogući Moskvi proširenje izvoza energenata na nova tržišta, dok bi Teheran dobio dodatne količine prirodnog gasa i mogućnost da postane regionalno čvorište za njegovu distribuciju.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da govori isključivo o ukrajinskim civilnim žrtvama, poručivši novinarima u Beloj kući da u ratu stradaju i nedužni ljudi na teritoriji Rusije.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je tvrdnje da Rusija i Kina pružaju pomoć Iranu u sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, poručivši da Moskva i Peking imaju previše toga da izgube i da bi Vašington veoma brzo saznao za njihovu eventualnu umešanost.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Američka vojska mogla bi da se suoči sa ozbiljnim problemom ukoliko predsednik Donald Tramp naredi napad na iranski podzemni kompleks ispod planine Pijuk, jer je objekat zaštićen ogromnim slojevima čvrstog granita koje ni najmoćnije američke konvencionalne bombe možda ne mogu da probiju
Rusija bi mogla da izvede ograničene vojne udare na ciljeve u evropskim državama, dok bi Sjedinjene Američke Države, uprkos obavezama prema saveznicima iz NATO, mogle da izbegnu neposredno uključivanje u sukob sa Moskvom.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović ocenio je da će srpski narod skupo platiti naivnost i pobedu blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
Izraz "biti između čekića i nakovnja" često se može čuti u svakodnevnom govoru, naročito kada se neko nađe u teškoj situaciji, pritisnut zahtevima ili očekivanjima sa dve različite strane.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Herceg Novom uhapsila je D. T. (30) iz tog grada, nakon što su kod njega pronađeni kokain, marihuana i tablete za koje se sumnja da su bile namenjene uličnoj prodaji.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Prema najnovijem istraživanju za 2027. godinu, evropski gradovi ponovo dominiraju na listi najbezbednijih, a sam vrh zauzeli su Cirih, Amsterdam i Rejkjavik.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Katarina Lazić, supruga pevača Darka Lazića, i dalje se teško miri sa bolnom činjenicom da njenog devera Dragana više nema, a priznaje da još uvek nije u potpunosti svesna gubitka koji je zadesio njihovu porodicu.
Komentari