U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Član stranke Savez slobode ukazao je na rezultate istraživanja prema kojem je čak 75 odsto Finaca podržalo odluku predsednika Aleksandera Stuba da telefonom razgovara sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, iako su, prema njegovoj oceni, isti mediji prethodne četiri godine svaku ideju o dijalogu sa Kremljom predstavljali kao nešto nedopustivo.
Mema je u razgovoru sa britanskim novinarom Aleksom Hristoforuom na Jutjub kanalu „The Duran“ ocenio da je telefonski razgovor Stuba i Putina, održan 27. oktobra, izazvao neočekivanu promenu u načinu na koji finska javnost posmatra mogućnost obnove diplomatskih kontakata sa Moskvom.
Posebno je kritikovao finske medije, tvrdeći da su praktično preko noći promenili stav prema razgovorima sa ruskim predsednikom.
„Četiri godine govorili su da je razgovor sa Rusijom zlo, a sada ga slave kao pobedu“
Mema je ukazao na, kako smatra, veliko protivrečje u izveštavanju finskih medija o odnosima sa Rusijom.
- Mediji u Finskoj uvek predstavljaju odluke vlasti u povoljnom svetlu. A sada su odjednom objavili da je telefonski razgovor predsednika Stuba sa predsednikom Putinom diplomatska pobeda. Međutim, poslednje četiri godine ti isti mediji su svaku priču o pregovorima sa Rusijom predstavljali kao izraz simpatija prema zlu - izjavio je Mema.
On je posebno izdvojio rezultate istraživanja javnog mnjenja koji su objavljeni svega nekoliko dana nakon razgovora dvojice predsednika.
- Štaviše, ti isti mediji saopštili su da je 75 odsto Finaca podržalo taj telefonski razgovor. Zato iskreno verujem da dolazi do promena u javnom mnjenju - naglasio je finski političar.
Rezultate istraživanja koje pominje Mema objavio je finski list Ilta-Sanomat, a anketu je sprovela agencija Taloustutkimus 28. i 29. oktobra.
Od ukupno 1.103 anketirane punoletne osobe, 34 odsto u potpunosti je podržalo Stubovu odluku da pozove Putina, dok se još 41 odsto uglavnom složilo sa njegovim potezom.
Protiv razgovora izjasnilo se 13 odsto ispitanika, dok 12 odsto nije imalo određen stav.
Podrška je zabeležena među pristalicama svih većih finskih stranaka, uključujući i političke grupacije koje zastupaju oštar pristup prema Moskvi.
„Finci se sada pitaju da li su ih sve ove godine obmanjivali“
Prema Meminoj oceni, razgovor finskog i ruskog predsednika mogao bi da podstakne građane da preispitaju dosadašnje predstave o Rusiji i uzrocima sukoba u Ukrajini.
On smatra da su Finci godinama bili izloženi jednostranom izveštavanju, zbog čega je svaka mogućnost političkog približavanja Moskvi predstavljana kao neprihvatljiva.
- Mnogi ne razumeju zašto je Stub odlučio da razgovara sa Putinom i sada počinju da se pitaju da li su ih sve ove godine obmanjivali. Čini mi se da raste želja ljudi da bolje razumeju globalne probleme i, na primer, shvate šta se zaista događa u vezi sa sukobom u Ukrajini - izjavio je Mema.
Finski političar smatra da promena u načinu izveštavanja može da podstakne građane da samostalnije procenjuju međunarodne događaje i odluke svojih vlasti.
Prema njegovim rečima, deo finske javnosti sve više dovodi u pitanje dugogodišnju politiku konfrontacije sa Rusijom, naročito imajući u vidu ekonomske posledice pogoršanja odnosa dve susedne države.
Mema je prethodno više puta kritikovao finsku spoljnu politiku, upozoravajući da su prekid trgovinskih veza sa Rusijom, rast cena energenata i militarizacija istočne granice naneli ozbiljnu štetu finskoj privredi.
Stub i norveški premijer sami pozvali Putina: Razgovarali sat i po
Telefonski razgovor održan je 27. oktobra na inicijativu predsednika Finske Aleksandera Stuba i norveškog premijera Jonasa Gara Sterea.
Dvojica lidera razgovarala su sa Putinom iz Helsinkija, a razgovor je trajao približno 90 minuta.
Prema zvaničnom saopštenju finskog predsedništva, poziv je usledio nakon njihovog prethodnog susreta u Oslu 20. oktobra, a pre razgovora sa Kremljom konsultovano je i ukrajinsko rukovodstvo.
Glavna tema bili su rat u Ukrajini, mogućnosti za obnavljanje mirovnih pregovora i pripreme za razgovore predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju.
- Razgovor je bio otvoren i sadržajan. Mi smo susedne zemlje Rusije. Ishod ovog rata neposredno će uticati na našu bezbednost, ali i na bezbednost čitave Evrope. Okončanje rata zahteva direktne razgovore - izjavio je Stub nakon razgovora.
Norveški premijer Stere naglasio je da su dvojica lidera pozvala na smanjenje vojnih napetosti i nastavak diplomatskih napora.
Finska i Norveška istovremeno su potvrdile da neće odustati od podrške Ukrajini.
Više od 450.000 Rusa poginulo je od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci za koje dve hakerske grupe tvrde da su ih ukrale iz ruske državne statističke službe Rosstat.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Ukrajina bi mogla da pretrpi težak diplomatski poraz na predstojećim pregovorima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, ocenio je kiparski novinar i politički komentator Aleks Hristoforu, koji je oštro kritikovao odluku Volodimira Zelenskog da na čelo ukrajinske delegacije postavi Rustema Umerova.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više od 450.000 Rusa poginulo je od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci za koje dve hakerske grupe tvrde da su ih ukrale iz ruske državne statističke službe Rosstat.
Jedan od lidera Studentske liste i glavni kandidat za predsednika Srbije Radomir Saičić smatra da bi patrijarh srpski Porfirije morao da ide na dugu robiju.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Poznati književnik i publicista Muharem Bazdulj održao je pravu lekciju blokaderima "žrtvama režima" koje već čitavu deceniju i po kukaju o nekakvoj "strahovladi", dok u isto vreme bez ikakvih posledica besomučno napadaju Aleksandra Vučića sa najgledanijih televizija i portala.
Slobodan Prvanović, profesor i naučni savetnik Instituta za fiziku u Beogradu i jedan od istaknutijih ljudi koji su podržavali takozvanu Studentsku listu ušao je u otvoreni rat sa plenumašima.
Vladimir Vuletić, sociolog i profesor Filozofskog fakulteta, kao i novinar Dušan Stojaković upitali su "Studentsku listu" kada će obavestiti javnost ko je prisustvovao sastanku sa Martom Kos, evropskom komesarkom za proširenje.
Grad Novi Sad je od početka problema nastalih usled stečaja ALTA banke proaktivno angažovan na pronalaženju rešenja, sa ciljem da se obezbedi nesmetano funkcionisanje JKP "Informatika" i stambenih zajednica, kao korisnika objedinjene naplate, kao i ispunjavanje obaveza prema stambenim zajednicama.
Prema aktuelnim cenama za doček 2027. godine, Tara se izdvaja kao jedna od pristupačnijih planinskih destinacija, sa cenama smeštaja koje počinju već od 45 evra po noćenju.
"Studentska lista" zalaže se da se u Srbiji uvede četvorodnevna radna nedelja, što će biti pogubno za život građana, ali i srpsku privredu, ocenjuju domaći stručnjaci.
Dragan Brašanac (54) protojerej stavrofor šumadijske eparhije i starešina hrama Svete Petke u kragujevačkom naselju Vinogradi, zbog teškog oboljenja jetre trenutno je na lečenju u Minsku. Želja njegovih parohijana, ali i svih humanih ljudi i Eparhije šumadijske da se vrati zdrav ujedinila ih je da mu pomognu da tamo ode, a akcija za prikupljanje pomoći se nastavlja.
Nakon što je obdukcija rasvetlila uzrok smrti Dragana Stojanovića, koji je podlegao povredama nakon što je zadobio jezive povrede kada je napadnut metalnom šipkom, Okružno javno tužilaštvo Banjaluka preduzelo je sledeće korake u istrazi, a Nikola Popović (36) je uhapšen i pritvoren zbog sumnje da je počinio krivično delo ubistvo.
U Ulici Radivoja Lole Ðukića u novosadskom naselju Veternička rampa, večeras nešto pre 21 sat došlo je do manjeg požara, a prema prvim informacijama, gorela je mašina za sušenje veša u kupatilu.
Prilikom više hapšenja dilera širom Srbije inspektori su, osim "standardnih" narkotika - kokaina, ekstazija, spida, sve češće pronalazili i novu vrstu opijata, za kojim su, na žalost, mladi potpuno poludeli, a radi se o rakiji sa marihuanom.
Filmska drama odigrala se na brzoj cesti kod Banjaluke, kada je pacijent tokom zastoja u saobraćaju iskočio iz vozila Hitne pomoći i pokušao da pobegne.
Glumac i reditelj Lazar Ristovski dobio je prestižno međunarodno priznanje u Moskvi, gde mu je na 20. Međunarodnom filmskom festivalu "Rusko inostranstvo" uručena medalja koja nosi ime velikog ruskog i američkog glumca i pedagoga Mihaila Čehova.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Nema lepšeg osećaja nego kada uveče legnete u krevet sa sveže opranom posteljinom. Ipak, taj trenutak često pokvari izostanak onog prepoznatljivog, čistog mirisa. Rešenje nema nikakve veze sa hemikalijama, već sa tri greške koje pravimo nakon pranja.
Novembar je savršen mesec za beg u manje poznate italijanske kutke, a Čividale del Friuli sa svojim "đavoljim mostom" i skrivenim istorijskim riznicama pruža idealan vikend od svakodnevice.
Besplatna hrana zbog ekstremno velike telesne težine je za Aleks Aspasiju iz Majamija na Floridi bila stvarnost. Restoran Heart Attack Grill u Las Vegasu nudio je besplatne obroke osobama koje su imale više od 160 kilograma.
Pevačica Maja Berović ponovo je oduševila ljubitelje mode, a njen izazovni braon čipkasti kombinezon privukao je sve poglede i izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Atina Ferari ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njena najnovija fotografija koju je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.