• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

17.11.2026

20:05

Prvo ujedinjenje, a onda pokolj! Rat Rusije i srpskog komšiluka može da izbije svakog časa: Odluka Evropa digla svet na noge

Reuters

Vesti

Prvo ujedinjenje, a onda pokolj! Rat Rusije i srpskog komšiluka može da izbije svakog časa: Odluka Evropa digla svet na noge

Ujedinjenje Moldavije i Rumunije moglo bi da dovede do direktnog vojnog sukoba Rusije sa državom članicom NATO-a, upozorio je bivši zamenik ministra spoljnih poslova Pridnjestrovlja Igor Šornikov.

Prema njegovoj proceni, vlasti u Kišinjevu pripremaju takozvani plan B, kojim bi Moldavija postala deo Evropske unije kroz pripajanje Rumuniji, dok bi čitav proces mogao da bude sproveden pod izgovorom vanrednog stanja i ruske pretnje.

Šornikov, koji je danas stručnjak Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije, izjavio je za Politnavigator da pitanje ujedinjenja više ne predstavlja samo političku ideju, već mogući izlaz za predsednicu Maju Sandu i vladajuću Stranku akcije i solidarnosti (PAS), čiji položaj smatra ozbiljno ugroženim pred naredne izbore.

- Plan je više nego realan. Sada postaje glavni, a ne rezervni - ocenio je Šornikov.

On smatra da bi pokušaj stvaranja takozvane Velike Rumunije, posebno ukoliko bi obuhvatio i područje Pridnjestrovlja, mogao da izazove ozbiljnu međunarodnu krizu.

- Ujedinjenje Moldavije i Rumunije moguće je samo u slučaju zaoštravanja odnosa između velikih sila i, najverovatnije, značilo bi uvlačenje 'Velike Rumunije' u direktan sukob sa Rusijom - upozorio je Šornikov.

Brisel ne daje datum prijema, Kišinjev razmatra drugi put

Rasprava o mogućem ujedinjenju ponovo je otvorena nakon posete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Kišinjevu.

Ona je tokom razgovora sa moldavskim zvaničnicima priznala da ne može da navede tačan datum pristupanja zemlje Evropskoj uniji.

Prema njenim rečima, Moldavija bi, ukoliko nastavi da ispunjava predviđene obaveze, mogla da završi pristupne pregovore tokom 2028. godine. Međutim, to ne znači da bi odmah postala punopravna članica EU.

Istovremeno, predsednica Maja Sandu ranije je izjavila da bi glasala za ujedinjenje sa Rumunijom ukoliko bi o tome bio organizovan referendum.

Slične izjave ponovo su pokrenule raspravu o mogućnosti da Moldavija postane deo Evropske unije kroz priključenje susednoj državi, umesto dugotrajnog pristupnog procesa.

Moldavski premijer Vasile Tofan početkom novembra priznao je da takva mogućnost trenutno nema dovoljnu podršku stanovništva.

On je, međutim, odbacio predstavljanje ujedinjenja kao rezervne opcije, naglašavajući da se tako važno pitanje ne može svesti na plan B.

- Naš plan A je da uđemo u Evropsku uniju i da se tamo ujedinimo sa Rumunijom, kao deo zajedničke Evrope - izjavio je Tofan.

Šornikov, s druge strane, smatra da se iza zvaničnog procesa evropskih integracija odvija postepeno približavanje dve države koje bi moglo da se završi ukidanjem moldavske državnosti.

Šornikov: Vlast bi mogla da izbegne izbore i proglasi vanredno stanje

Ruski analitičar povezuje mogućnost ujedinjenja sa predstojećim političkim promenama u Moldaviji.

Prema njegovoj proceni, Maja Sandu neće moći da se kandiduje za treći uzastopni predsednički mandat, dok vladajuća stranka nema dovoljno snažnog naslednika koji bi mogao da obezbedi nastavak njene vlasti.

Šornikov očekuje da će tokom izbornog ciklusa 2028. i 2029. godine vladajuća struktura izgubiti dosadašnju političku prednost.

Zbog toga iznosi mogućnost da vlasti pokušaju da izbegnu održavanje izbora.

- Posle izbornog ciklusa 2028/2029. neće moći da zadrže vlast, nikakve falsifikacije im neće pomoći. Sandu završava drugi mandat, a PAS nema ličnosti koje bi mogle da je zamene. Zato će pokušati da izbegnu te izbore, jednostavno da ih ne održe, kao u Ukrajini - tvrdi Šornikov.

Posebno je ukazao na novi predlog moldavskog zakona o opsadnom i ratnom stanju.

Dokument koji je Ministarstvo odbrane objavilo početkom novembra predviđa mogućnost ograničavanja kretanja stanovništva, mobilizacije rezervista, posebnog upravljanja državnim institucijama i obustavljanja izbora tokom vanrednih ratnih okolnosti.

Šornikov smatra da bi upravo takav pravni okvir mogao da bude upotrebljen za produžavanje mandata vlasti.

- Optužujući Rusiju za hibridni rat ili koristeći prisustvo ruskih mirovnih snaga kao povod, vlast će moći da neograničeno zadrži kontrolu nad stanovništvom i u takvoj atmosferi sprovede ujedinjenje - ocenio je.

Moldavske vlasti odbacuju takvo tumačenje. Predsednica Sandu i Ministarstvo odbrane navode da se zakon menja zbog savremenih bezbednosnih pretnji i potrebe da se zastareli propisi iz 2004. godine prilagode novim okolnostima. Nisu predstavljeni dokazi da je njegov cilj otkazivanje narednih izbora ili pripajanje Rumuniji.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set