Iran je dostigao takav nivo naučnog i tehnološkog razvoja da je atomska bomba, u poređenju sa znanjem kojim raspolaže, praktično beznačajna, izjavio je Hamed Fahrizade, sin ubijenog iranskog nuklearnog naučnika Mohsena Fahrizadea.
On je tokom konferencije u Teheranu otkrio sadržaj razgovora sa ocem, jednim od najvažnijih ljudi iranskog nuklearnog programa, koji mu je svojevremeno poručio da budući ratovi neće biti nuklearni, već da će presudnu ulogu imati potpuno drugačije tehnologije.
Hamed Fahrizade govorio je u nedelju, 15. novembra, na konferenciji „Preispitivanje iranske nuklearne doktrine“, održanoj na Tehnološkom univerzitetu Šarif u Teheranu, u organizaciji studentskog ogranka Basidža, organizacije povezane sa Iranskom revolucionarnom gardom.
The son of assassinated Iranian nuclear scientist Mohsen Fakhrizadeh says his father told him Iran had reached a level of knowledge that makes a nuclear bomb look like “a joke.” He said he once asked his father, half-jokingly, whether Iran actually had a nuclear bomb. His father replied, “My son, we have reached a level of knowledge compared to which a nuclear bomb is a joke,” adding that “the future war will not be a nuclear war.” The son said any nuclear-related work was defensive, focused on what Iran should do if it ever came under nuclear attack.
— Clash Report (@clashreport) November 15, 2026
Prema izveštajima Iran internešenela i iranske agencije Tasnim, sin ubijenog naučnika prisetio se razgovora u kojem je oca, napola u šali, pitao da li Iran zaista poseduje nuklearno oružje.
- Sine moj, dostigli smo nivo znanja u poređenju sa kojim je atomska bomba šala - odgovorio mu je otac, prema njegovom svedočenju.
Mohsen Fahrizade je, kako tvrdi njegov sin, bio uveren da će buduće ratovanje izgledati potpuno drugačije.
- Budući rat neće biti nuklearni rat - preneo je Hamed još jednu očevu poruku.
Iran tvrdi da poseduje znanje moćnije od atomske bombe
Hamed Fahrizade ocenio je da se sposobnosti njegove zemlje ne mogu meriti isključivo brojem nuklearnih bojevih glava ili pitanjem da li Teheran poseduje atomsku bombu.
Prema njegovim rečima, ono što zabrinjava protivnike Irana jeste naučni i tehnološki potencijal koji je razvijan tokom prethodnih decenija.
On je istakao da se stvarna sposobnost odvraćanja zasniva na neprekidnom razvoju nauke i znanja, a ne samo na posedovanju jednog tipa oružja.
Odvraćanje koje omogućavaju naučnici kakav je bio njegov otac, tvrdi Hamed, daleko prevazilazi odvraćanje koje pruža atomska bomba.
Foto: Shutterstock
Posebno je naglasio da rad Mohsena Fahrizadea nije bio ograničen na nuklearnu fiziku.
Njegov otac rukovodio je Organizacijom za odbrambene inovacije i istraživanja, poznatom pod skraćenicom SPND, koja je delovala u okviru iranskog Ministarstva odbrane.
Prema Hamedovim rečima, među naučnicima i stručnjacima povezanima sa tom organizacijom bilo je mnogo onih koji su se bavili biologijom, laserskim sistemima i drugim naprednim tehnologijama.
Pojedini stručnjaci koji su kasnije ubijeni tokom napada na iranski naučni i vojni sektor, kako je naveo, nisu se bavili isključivo nuklearnim programom.
Takvo objašnjenje ukazuje na znatno širi sistem odbrambenih istraživanja koji je Iran razvijao pod okriljem svojih vojnih institucija.
„Sve smo radili da bismo se odbranili od nuklearnog napada“
Hamed Fahrizade istovremeno je insistirao da su aktivnosti njegovog oca povezane sa nuklearnim pitanjima bile odbrambenog karaktera.
Prema njegovom tumačenju, istraživanja su bila usmerena na pronalaženje načina da Iran zaštiti stanovništvo i infrastrukturu ukoliko bi protiv njega bilo upotrebljeno nuklearno oružje.
Takav stav odgovara zvaničnoj politici Teherana, koji decenijama tvrdi da njegov nuklearni program ima isključivo mirnodopsku namenu.
Iranske vlasti pritom se pozivaju na versku odluku kojom je zabranjena proizvodnja i upotreba nuklearnog naoružanja.
Foto: Tanjug/AP
Međutim, zapadne obaveštajne službe i Međunarodna agencija za atomsku energiju godinama su ukazivale na aktivnosti koje su povezivale sa mogućim razvojem iranskog nuklearnog oružja.
U središtu tih istraživanja nalazio se upravo Mohsen Fahrizade, za koga se verovalo da je početkom dvehiljaditih rukovodio projektom AMAD, povezanim sa razvojem tehnologije potrebne za izradu atomske bombe.
Izrael je Fahrizadea smatrao jednim od ključnih ljudi iranskog vojnog nuklearnog programa.
Njegov sin sada tvrdi da se stvarni dometi očevih istraživanja nisu mogli svesti samo na to pitanje.
Iran razmatra napuštanje nuklearnog sporazuma
Izjave Hameda Fahrizadea dolaze u trenutku kada se u iranskom političkom i vojnom vrhu sve otvorenije razgovara o promeni nuklearne doktrine.
Iranska Skupština stručnjaka, telo sastavljeno od visokih verskih zvaničnika koje ima važnu ulogu u političkom sistemu zemlje, saopštila je 12. novembra da razmatranje povlačenja iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT) i promene odbrambene strategije predstavlja „neizbežnu nužnost“.
U saopštenju je navedeno da je jačanje sredstava odvraćanja postalo nacionalni zahtev, posebno nakon američkih i izraelskih napada na iranska nuklearna i vojna postrojenja.
Pojedini iranski poslanici otvoreno traže da zemlja razvije nuklearno oružje kako bi odvratila buduće napade.
Poslanik Kamran Gazanfari izjavio je 13. novembra za Juronjuz da Iran više ne može da zanemaruje mogućnost nuklearnog napada svojih protivnika.
Prema njegovim rečima, država mora da razmotri promenu nuklearne doktrine kako bi svaki potencijalni napadač znao da bi se suočio sa odgovarajućom odmazdom.
Gazanfari je potvrdio da poslanici nastavljaju da zahtevaju raspravu o povlačenju Irana iz NPT-a.
Sa druge strane, bivši poslanik Hešmatolah Falahatpiše upozorio je da sama proizvodnja atomske bombe ne bi automatski obezbedila delotvorno nuklearno odvraćanje.
On smatra da bi napuštanje međunarodnog sporazuma moglo dodatno da ugrozi bezbednost zemlje i poveća rizik od novih ratova.
Sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Mohsen Rezai prethodno je saopštio da zvanična odluka o promeni nuklearne doktrine još nije doneta.
Iransko Ministarstvo spoljnih poslova takođe je potvrdilo da zemlja ostaje članica NPT-a i da formalno nije odustala od svojih dosadašnjih međunarodnih obaveza.
Njegov otac ubijen u operaciji koja je šokirala svet
Mohsen Fahrizade ubijen je 27. novembra 2020. godine u blizini Absarda, istočno od Teherana, u jednoj od najpoznatijih tajnih operacija izvedenih protiv iranskog nuklearnog programa.
Iranske vlasti optužile su Izrael za organizovanje atentata, dok izraelska vlada nikada nije zvanično preuzela odgovornost.
Prve informacije govorile su da je Fahrizadeov automobil napadnut iz zasede, nakon čega je došlo do oružanog sukoba njegovog obezbeđenja sa napadačima.
Pominjana je i eksplozija kamioneta marke „nisan“, koji se nalazio u blizini mesta atentata.
Pojedini svedoci tada su tvrdili da su najmanje tri ili četiri napadača ubijena tokom razmene vatre.
Međutim, iranski zvaničnici kasnije su izneli sasvim drugačiju verziju događaja.
Ali Šamhani, tadašnji sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost, saopštio je da je atentat izveden daljinskim putem, upotrebom posebnih tehnoloških metoda.
Zamenik komandanta Iranske revolucionarne garde Ali Fadavi potom je izjavio da je Fahrizade ubijen mitraljezom postavljenim na kamionet, kojim se upravljalo preko satelitske veze.
Prema njegovim tvrdnjama, oružje je koristilo naprednu kameru i veštačku inteligenciju za prepoznavanje mete.
Fadavi je naveo da je ispaljeno 13 hitaca, pri čemu je napadački sistem bio usmeren na Fahrizadea, dok njegova supruga, koja je sedela neposredno pored njega, nije povređena.
Iranski zvaničnici tvrdili su da tokom atentata na mestu događaja nije bilo neposrednih izvršilaca i da je oružje nakon napada uništeno eksplozijom.
Ovakvi detalji nikada nisu u potpunosti nezavisno potvrđeni, ali je ubistvo postalo jedan od najpoznatijih primera upotrebe napredne tehnologije u tajnim operacijama protiv iranskog vojnog i naučnog sektora.
Operacija „Narnija“: Izrael nastavio likvidaciju iranskih naučnika
Atentat na Fahrizadea prethodio je mnogo široj izraelskoj operaciji protiv iranskih nuklearnih stručnjaka.
Tokom dvanaestodnevnog rata u junu 2025. godine, Izrael je izveo koordinisane napade na iranska nuklearna postrojenja, vojnu infrastrukturu i naučnike povezane sa razvojem nuklearnih tehnologija.
Deo operacije, nazvan „Narnija“, bio je usmeren na istovremeno uklanjanje više visokorangiranih iranskih stručnjaka.
Prema izveštajima izraelskih medija, devet naučnika ubijeno je u početnom talasu napada, dok je još jedan likvidiran ubrzo nakon toga.
Izraelski vojni zvaničnici kasnije su saopštili da je tokom dvanaestodnevnog rata ubijeno ukupno 11 iranskih nuklearnih naučnika.
Cilj operacije bio je da Iran izgubi stručnjake čije se znanje i iskustvo ne mogu brzo nadoknaditi, čak i kada zemlja uspe da obnovi oštećenu infrastrukturu.
Upravo zbog toga najnovija izjava Hameda Fahrizadea privlači posebnu pažnju.
Sin naučnika čije su istraživačke aktivnosti godinama bile na meti stranih obaveštajnih službi sada tvrdi da je njegov otac smatrao kako iranska tehnološka dostignuća prevazilaze značaj same atomske bombe.
Hamed nije objasnio o kojim je tačno tehnologijama reč, niti je njegova izjava potvrda da Iran poseduje nuklearno oružje ili neko novo oružje veće razorne moći.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Pevačici Aleksandri Prijović noćas je zapaljen skupoceni džip, a u ovom incidentu oštećeno je i vozilo pored, koje nije u njihovom vlasništvu, već njihove komšinice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.