Navršava se tačno 20 godina od potpisivanja Sporazuma o osnivanju Međunarodne organizacije ITER, najvećeg međunarodnog projekta za izgradnju termonuklearnog eksperimentalnog reaktora nove generacije.
Ovaj poduhvat se sa punim pravom smatra najsloženijim i najambicioznijim naučnim eksperimentom u čitavoj istoriji čovečanstva, a njegov cilj je da čovečanstvu otvori put ka bezbednom, ekološki čistom i gotovo neiscrpnom izvoru energije.
Tokom protekle dve decenije, učešće u projektu povezalo je ruske naučne organizacije i industrijska preduzeća u održivu kooperaciju, omogućivši osvajanje novih tehnologija i stvaranje savremenih proizvodnih kapaciteta. Stečeno iskustvo danas se aktivno koristi za razvoj sopstvenog termonuklearnog programa Rusije, ali i u mnogim drugim visokotehnološkim oblastima.
Od inicijative iz 1985. do gradilišta na jugu Francuske
Inicijativu za udruživanje međunarodnih napora radi ovladavanja energijom termonuklearne fuzije pokrenuo je još 1985. godine akademik J. P. Veljihov. Tehnološka osnova projekta ITER postao je koncept tokamaka – toroidalne komore sa magnetnim kalemovima u kojoj se vrela plazma zadržava pomoću magnetnog polja – koji su sovjetski naučnici razvili pedesetih godina prošlog veka.
Međuvladin sporazum kojim su postavljeni temelji zajedničke realizacije projekta potpisali su 21. novembra 2006. godine u Parizu predstavnici Evropske unije, Kine, Indije, Japana, Republike Koreje, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.
Kolosalni eksperimentalni kompleks gradi se na jugu Francuske, u blizini Marseja. Glavni doprinos učesnika projektu ostvaruje se u naturi – kroz razvoj, proizvodnju i isporuku sistema i komponenti budućeg postrojenja, što svim partnerima omogućava razvoj jedinstvenih tehnoloških kompetencija.
Temperatura 20 puta veća nego u jezgru Sunca
Glavni zadatak ITER-a je da demonstrira naučnu i tehnološku izvodljivost korišćenja termonuklearne energije u industrijske svrhe. Da bi se taj cilj postigao, reaktor tokom rada mora da proizvede najmanje deset puta više termonuklearne snage od energije koja je uložena za pokretanje same reakcije fuzije.
Projektni zahtevi podrazumevaju rekordne eksperimentalne uslove. U vršnim režimima rada, temperatura plazme u reaktoru ITER dostizaće neverovatnih 300 miliona stepeni Celzijusa, što je 20 puta vrelije nego u jezgru Sunca. Tokom istraživačke kampanje na ovom postrojenju neophodno je razraditi čitav niz ključnih tehnoloških procesa, a pre svega stabilno i dugotrajno kvazistacionarno zadržavanje plazme.
Ključna uloga Rosatoma i ruskih naučnika
Ključnu ulogu u organizaciji ruskog učešća u ovom globalnom poduhvatu ima Državna korporacija „Rosatom“. Od 2011. godine funkciju nacionalne agencije obavlja njena ustanova „Projektni centar ITER“, koja obezbeđuje ispunjavanje obaveza u vezi sa ruskim isporukama i koordinaciju sa Međunarodnom organizacijom ITER.
Ruski stručnjaci direktno su odgovorni za čak 25 sistema ovog kompleksnog postrojenja. U kooperaciji učestvuje više od 50 naučnih organizacija i preduzeća, uključujući strukture „Rosatoma“, institute Ruske akademije nauka (RAN) i Nacionalni istraživački centar „Kurčatovski institut“.
Ruska preduzeća razvijaju i proizvode superprovodničke i elektrotehničke sisteme, komponente unutar same komore, opremu za dodatno zagrevanje i dijagnostiku plazme, elemente vakuumske komore ITER-a, kao i specijalizovane ispitne platforme. Razvoj opreme za ITER zahteva primenu najsavremenijih inženjerskih rešenja, što direktno doprinosi jačanju tehnološkog liderstva zemlje.
„Rusija je bila na samim počecima projekta ITER. Upravo u našoj zemlji stvoren je koncept tokamaka, koji je postao osnova savremenih istraživanja kontrolisane termonuklearne fuzije, dok je inicijativa za međunarodno udruživanje napora radi izgradnje eksperimentalnog reaktora razvijena na inicijativu naše zemlje. Danas Rusija ne samo da čuva vodeće naučne kompetencije u ovoj oblasti, već daje i značajan praktičan doprinos realizaciji projekta, razvijajući i isporučujući najsloženije visokotehnološke sisteme. Za nas je ITER prilika da potvrdimo potencijal domaće nauke i industrije i uzmemo neposredno učešće u odlučujućem eksperimentu na putu ka termonuklearnoj energetici.“
Krasiljnikov Anatolij Vitaljevič Direktor Projektnog centra ITER (Državna korporacija „Rosatom“)
Foto: Informer
Tehnologije iz svemirskog eksperimenta u medicini i industriji
Izrada opreme za ITER zahtevala je od ruskih fabrika osvajanje potpuno novih proizvodnih procesa, modernizaciju pogona i razvoj ispitne baze. Jedan od najznačajnijih rezultata je organizacija industrijske proizvodnje superprovodnika u Čepeckom mehaničkom zavodu i ovladavanje tehnologijama izrade složenih magnetnih sistema. Ovi razvoji danas čine osnovu za stvaranje domaćih aparata za magnetnu rezonancu.
Praktični efekti učešća u projektu već se uveliko ogledaju u nuklearnoj industriji, naučnoj instrumentaciji i medicini:
Tehnologije obrade materijala i izrade visokoopterećenih komponenti primenjuju se pri stvaranju elemenata reaktorskog postrojenja BREST i opreme Sibirskog prstenastog izvora fotona (SKIF).
Dijamantski detektori, prvobitno razvijeni u okviru projekta ITER, danas se koriste za precizno merenje i praćenje jonizujućeg zračenja u radioterapiji.
Pored toga, međunarodna saradnja pruža ruskim organizacijama pristup najnovijim naučno-tehničkim rezultatima i inženjerskom iskustvu partnera, čime se usavršavaju metode projektovanja, modeliranja i kontrole kvaliteta.
Ulaganje u domaće programe i novu generaciju inženjera
Tehnologije i znanja stečena tokom rada na projektu ITER direktno se primenjuju u federalnom projektu „Tehnologije termonuklearne energetike“, koji je deo nacionalnog projekta „Nove nuklearne i energetske tehnologije“. Radove koordiniše „Rosatom“ uz naučno rukovodstvo NIC „Kurčatovski institut“, a najvažniji pravac je stvaranje tokamaka sa reaktorskim tehnologijama (TRT), koji će objediniti iskustvo ITER-a sa novim ruskim rešenjima. Ova dostignuća su od velikog značaja i za unapređenje postrojenja T-15MD i drugih istraživačkih centara.
Projekat ima i snažnu obrazovnu dimenziju, jer obezbeđuje obuku nove generacije istraživača i inženjera. Studenti vodećih tehničkih fakulteta obavljaju stručnu praksu i izrađuju diplomske radove u organizacijama koje su deo ITER kooperacije, učestvuju u međunarodnim školama i naučnim skupovima. Kroz rad sa realnom opremom prenosi se dragoceno iskustvo domaće termonuklearne škole.
Dvadesetogodišnjicu Sporazuma ITER Rusija dočekuje sa opipljivim rezultatima: proizvedenom i isporučenom opremom, osvojenim tehnologijama i izgrađenom proizvodnom i ispitnom bazom, što predstavlja temelj za prelazak sa eksperimentalnih istraživanja na praktičnu primenu energije termonuklearne fuzije.
Na Omladinskom danu međunarodnog biznis-foruma „Svetski atomski dani – 2026” sumirani rezultati 17 nacionalnih dijaloga u kojima je učestvovalo više od 15.000 mladih širom sveta, a pokrenuta je i inicijativa za osnivanje globalne omladinske nuklearne platforme
Državna korporacija "Rosatom" potpisala je u Moskvi, na marginama Trećeg samita "Rusija - Afrika", niz značajnih sporazuma o saradnji u oblasti mirnodopske primene nuklearne energije sa predstavnicima Togoleške Republike, Republike Ruande i Republike Ugande.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na Omladinskom danu međunarodnog biznis-foruma „Svetski atomski dani – 2026” sumirani rezultati 17 nacionalnih dijaloga u kojima je učestvovalo više od 15.000 mladih širom sveta, a pokrenuta je i inicijativa za osnivanje globalne omladinske nuklearne platforme
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, učlanio se u Srpsku naprednu stranku (SNS), a pristupnicu je potpisao nakon razgovora sa Aleksandrom Vučićem.
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jadranski naftovod (JANAF) danas je nastavio redovan transport nafte za za rafineriju u Pančevu, nakon što je popravljena oštećena cev između Siska i Slavonskog Broda.
Delvin Rikardo Noel sa karipskog ostrva Grenada stigao je u Beograd pre gotovo 14 godina, prvobitno kao student, ne sluteći da će upravo u Srbiji pronaći dom i ljubav svog života.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Ivana Ilić, majka ubijene Danke je posle suđenja u Negotinu rekla da smatra da su Janković i Dragijević odgovorni za Dankinu smrt, ali da i dalje veruje da je devojčica možda živa.
Majka ubijene tiktokerke Noe Milivojev (18), Borislava Milivojev, oštro je reagovala na današnju presudu Ognjenu Dabetiću (36), koji je zbog ubistva njene ćerke osuđen na 14 godina zatvora.
Zrenjaninska policija, po nalogu glavnog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je tridesettrogodišnjeg M. P. iz Zrenjanina, zbog sumnje da je izvršio krivično delo iznude.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Lazanje sa mlevenim mesom spadaju u ona jela kojima je teško odoleti. Sočno meso u bogatom paradajz sosu, nežni slojevi testenine i kremasti bešamel, preliveni topljenim sirom, čine savršenu kombinaciju ukusa kojoj se rado vraćamo.
Da li ste se ikada zapitali zašto parfemska voda traje duže od toaletne i da li su zaista istog mirisa? Stručnjakinje za parfeme Meri Voles i Pija Long otkrivaju ključne razlike i objašnjavaju kako da odaberete miris koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Vlasnik se zabrinuo da je njegov labrador Bo usamljen dok je on na poslu, pa je uključio kameru i video scenu koja je već skupila milione pregleda na TikToku.
Ruska salata često postane vodnjikava već nakon nekoliko sati u frižideru, ali postoji jednostavan trik koji sprečava ovaj problem. Tajna je u pravilnoj pripremi povrća koje domaćice često zaboravljaju da dobro ocede.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, Lea Milenković, pre tri godine na Instagramu je podelila fotografije nastale u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.