• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

22.11.2026

17:11

Javnost u čudu! Kako je ovo moguće? Nakon više od 6 decenija mediji ne prestaju da bruje: Ovo su najraširenije teorije zavere o atentatu na Kenedija

profimedia

Vesti

Javnost u čudu! Kako je ovo moguće? Nakon više od 6 decenija mediji ne prestaju da bruje: Ovo su najraširenije teorije zavere o atentatu na Kenedija

Više od šest decenija kasnije ubistvo 35. predsednika SAD Džona Kenedija 22. novembra 1963. u Dalasu u Teksasu godine ostaje jedan od najkontroverznijih događaja u američkoj istoriji o kom se ispredaju teorije o zaveri.

Za atentat Džona Kenedija u Dalasu je osumnjičen Li Harvi Osvald, bivši pripadnik američkih marinaca, prenosi ABC Njuz. Uhapšen je nekoliko sati nakon ubistva Kenedija, a policija ga je povezala i sa ubistvom policajca Džej-Di Tipita, koji je stradao nedugo posle atentata na predsednika.

Osvald je negirao da je ubio Kenedija i tvrdio da je nevin. Međutim, nije dočekao suđenje. Dva dana nakon atentata, 24. novembra 1963. godine, dok su ga policajci sprovodili iz zatvora, ubio ga je Džek Rubi, vlasnik noćnog kluba iz Dalasa. Ubistvo se dogodilo pred televizijskim kamerama, a prenos je pratila čitava američka javnost.

Rubi je kasnije osuđen za ubistvo Osvalda, ali je njegova uloga i motiv ostali predmet brojnih rasprava. Činjenica da glavni osumnjičeni nikada nije izveden pred sud dodatno je podstakla sumnje u zvaničnu verziju događaja.

Foto: profimedia

Džon F. Kenedi predsednik Sjedinjenih Država (1961-1963)-

Vorenova komisija zaključila da je Osvald delovao sam

Nakon atentata, tadašnji predsednik Lindon B. Džonson osnovao je komisiju za istragu ubistva, na čijem čelu se nalazio predsednik Vrhovnog suda SAD Erl Voren. Komisija je u septembru 1964. objavila izveštaj u kojem je zaključila da je Osvald ispalio smrtonosne hice i da nije bilo dokaza o umešanosti drugih osoba u atentat.

Kasnije istrage, međutim, otvorile su nova pitanja. Posebno je značajan izveštaj Odbora Predstavničkog doma za atentate iz 1979. godine, koji je zaključio da je Kenedi najverovatnije ubijen kao rezultat zavere, ali nije utvrdio identitet drugih mogućih učesnika. Taj zaključak zasnivao se, između ostalog, na akustičkim dokazima čija je pouzdanost kasnije osporavana.

Foto: profimedia

Džon F. Kenedi predsednik Sjedinjenih Država drži govor na Floridi 1961. godine.

CIA, mafija, Kuba i SSSR među najčešćim teorijama

Tokom decenija pojavile su se brojne teorije o mogućoj pozadini atentata. Među najčešće pominjanima su navodna umešanost CIA, organizovanog kriminala, kubanskih i sovjetskih struktura, kao i političkih protivnika unutar američke administracije.

Pojedine teorije polaze od sukoba Kenedija sa obaveštajnim strukturama, mafijom i kubanskim političkim protivnicima, dok druge ukazuju na međunarodne tenzije tokom Hladnog rata. Postojale su i spekulacije o mogućoj ulozi potpredsednika Lindona Džonsona, koji je nakon Kenedijeve smrti preuzeo predsedničku funkciju.

Foto: profimedia

Džon F. Kenedi (1917-1963) i Nikita Hruščov (1894-1971) u Beču, u Austriji, u maju 1961. godine.

Atentat koji je promenio američku istoriju

Ubistvo Kenedija ostavilo je dubok trag u američkoj politici i društvu. Njegova smrt dogodila se u periodu velikih unutrašnjih i međunarodnih promena, obeleženom Hladnim ratom, borbom za građanska prava i društvenim previranjima šezdesetih godina. Atentat je promenio i način na koji se u SAD posmatra bezbednost predsednika, uloga obaveštajnih službi i odgovornost državnih institucija prema javnosti.

U decenijama nakon Kenedijeve smrti zabeleženi su i drugi napadi na američke predsednike. Džerald Ford preživeo je dva pokušaja atentata 1975. godine, Ronald Regan je ranjen 1981, dok je Donald Tramp ranjen u uvo tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji 13. jula 2024. godine.

Ubistvo Džona F. Kenedija, međutim, ostalo je poseban istorijski događaj: ne samo zbog smrti američkog predsednika, već i zbog pitanja koja su otvorena tog novembarskog dana u Dalasu, a na koja ni posle 63 godine ne postoje odgovori koji su prihvaćeni u čitavoj javnosti.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Umrla glumica Helen Frejzer
Kultura

Umrla glumica Helen Frejzer

Helen Frejzer, glumica najpoznatija po ulozi zatvorske službenice u seriji "Zatvorenice" televizije ITV, preminula je u 84. godini.

21.11.2026

18:33

Magazin

Džet set