Otvorila se mračna tema o američkoj vojsci, kao jedna od najmoćnijih na svetu, koja je prisutna na brojnim ratištima, tačnije o tome kako je ubijala sopstvene pripadnike
Krajem februara 1991. godine zapovednik američke vojske Majkl Krik, trećeg dana američke invazije u Iraku tokom rata u Persijskom zalivu, zapisao je nešto u svoj dnevnik. Dan ranije francuske i američke snage zauzele su aerodrom As Salman, iračku vazduhoplovnu vojnu bazu udaljenu oko 140 kilometara od granice sa Saudijskom Arabijom. U peščanoj oluji, Krik i trojica tehničara za razminiranje otkrili su na tlu male žute cilindre. Upravo su tu delovale združene vazdušne snage NATO. Američki borbeni avioni izbacivali su ovde u napadima kasetne bombe, piše Njujork tajms.
This week in 1991, the US ground war against Iraq began in the Persian Gulf War. The US committed 100s of war crimes, including bombing civilian buildings, vehicles & infrastructure. The US used cluster bombs, depleted uranium & napalm & over 100,000 died as a result of the war. pic.twitter.com/mY6Ep5o29J
— American Values (@Americas_Crimes) February 25, 2019
- Pronađeno je oko 10-15 bombi BLU-97/B- zapisao je Krik.
Od sredine januara, saveznici su u više navrata izbacivali na As Salman kasetnu municiju, baš kao i u mnogim napadima širom Iraka i Kuvajta. Krikov tim radio je za 27. inženjerski bataljon koji je pružao podršku francuskoj Šestoj lakoj oklopnoj diviziji. Kasnije istog dana kada je osvajačka kolona zauzela uzletište, inženjeri su rekli Kriku i njegovom kolegi Skotu Bartou - tehničaru za razminiranje, da svu tu zaostalu pronađenu kasetnu municiju ostave na pisti, odakle će ih s ostalim pronađenim bombama i minama utovariti i odvesti iz baze na uništavanje.
Bartou i Krik su rekli da to nije pametno, ali nisu oni zapovedali.
- Imam loš predosećaj. Zar će stvarno ostaviti sve ove ljude tu dok to rade?- zapisao je Krik u svoj dnevnik, jer je znao da je kasetna municija vrlo opasno oružje, koje može da se stavi u bombe, rakete, artiljerijske projektile ...
Zamišljeno je da eksplodira ili zapali okolinu kad udari o tlo ili iznad tla. Američka vojska ga je dizajnirala i unapredila tokom 1970-ih i 80-ih sa glavnim ciljem- da se zaustavi invazija na Zapadnu Evropu bacajući desetine miliona kasetne municije na divizije sovjetske vojske u napadu. Nakon što je kasetna municija razvijena, vojska je pronašla nove načine za borbu protiv neprijateljske pešadije i militanata.
IRAQ: On Feb. 26, 1991, Iraqi troops retreating from Kuwait came under heavy fire. U.S. planes trapped the convoys, Apaches and A-10 Warthogs unleashed machine-gun fire, missiles and cluster bombs. Iraqi death toll on Highway 80 varies from the low hundreds to the thousands. pic.twitter.com/05Vs8luSzQ
— Monica Mendez?? (@monicam_mendez) December 1, 2018
Početkom 1991. godine, BLU-97 je prvi put korišćen u borbi, a Krik i ostali stručnjaci za municiju znali su da je jako opasan. Kasetne bombe izbegavale su se u ratovanju zbog mnoštva mana. Ne bi eksplodiralo kada treba, a konkretno BLU-97 je bio jako opasan za rukovanje i transport, jer je osetljiv na vibracije. Osim toga, kad bi se jednom pripremilo za akciju, bilo ga je nemoguće deaktivirati.
Jedini službeni protokol za deaktivaciju BLU-97 je da se to učini drugim eksplozivnim oružjem u kontrolisanim uslovima. Ali, američki avioni su prosipali ovo oružje u velikim količinama po Iraku i Kuvajtu i uglavnom nisu označili područja na kojima su ga koristili, pa su tako ostavili neselektivna i dugoročno aktivna minska polja na terenu kojim su se kretale njihove kopnene snage – u ovom slučaju to je bila pista aviobaze As Salman, koju su američki vojnici planirali uskoro da otvore.
I krajem februara, samo dan nakon što je Krik u svom dnevniku izneo strahovanje, desio se jedan od najsmrtonosnijih incidenata rata u Persijskom zalivu 1991. godine. Sedam borbenih inženjera iz 27. inženjerijske jedinice je poginulo, a kobna nesreća nije bila izolovani slučaj.
Dogodilo najmanje 18 incidenata zbog neeksplodiranog kasetnog oružja u vreme operacije 'Pustinjska oluja'. Tačne brojke je izuzetno teško utvrditi, ali metodički pregled podataka o žrtvama iz tog sukoba pokazuje da je najmanje 12 američkih vojnika ubijeno, a desetine su ranjeni kasetnim bombama. Približno još 12 pripadnika američke vojske ubijeno je u Iraku i Kuvajtu bombama nakon prekida vatre.
Razarajući efekti koje su bombe nanele civilima dokumentovani su. Od Drugog svetskog rata ubili su ili ranili između 56.000 i 86.000 civila. Samo su SAD potrošile više od 3,4 milijarde dolara na operacije razminiranja od 1993. godine, uključujući one u zemljama u kojima su izbacili milione kasetnih bombi, a i danas oni ubijaju civile. Ali incident na aerodromu As Salman je samo jedan u mračnoj istoriji bombi koje su u više navrata oduzimale živote američkim i savezničkim vojnicima.
Sjedinjene Države su jedna od desetak ili manje zemalja koja je koristila kasetnu municiju, i još uvek je skladišti i zadržava pravo ponovo da ih koristi. Međunarodno negodovanje protiv njih dovelo je do konvencije o kasetnoj municiji, koja je ratifikovana 2008. godine, a kojom se zabranjuje proizvodnja, upotreba, prenos i skladištenje tog oružja. Kasetno oružje, rekli su zagovornici zabrane, predstavlja neprihvatljiv rizik za civile, jer neeksplodirane bombe ugrožavaju svakoga ko se nađe u blizini. Do danas je zabranu potpisalo 108 zemalja, ali ne i SAD.
Cluster bombs killed or maimed 56,000- 86,000 civilians since WW II. International outcry led to the 2008 Convention on Cluster Munitions prohibiting production & use, signed by 108 nations- exceptions are Russia, China, Iran, NorthKorea & the USA. Shame! https://t.co/Q8fzw2B8c6
— Mia Farrow (@MiaFarrow) December 11, 2019
Bombe BLU-97 u As Salmanu bile su poslednji put da su ih koristili u oko 60 godina razvoja kasetne municije, otkako su ga pokrenuli pre Drugog svetskog rata nemački stručnjaci i prepakovali u zapaljive bombe.
Pentagon je tokom godina, od Vijetnama i Kambodže šezdesetih, preko Libana osamdesetih neprestano posezao za kasetnim oružjem, kao i saveznici kojima ih je opskrbljivao. Do 1991. godine Pentagon je spremio svoje zalihe za još jednu kampanju - u Saudijskoj Arabiji.
Znali su da je hiljade iračkih tenkova spremno za napad i plan je bio da ih zasipaju tepihom kasetnih bombi, od kojih su mnoge ostale neiskorišćene iz Vijetnama. U sledećem napadu, operaciji Pustinjska oluja, američke snage su u 37 dana bacile 24,5 miliona bombi. Unutar ove oluje usledio je debi BLU-97.
Nakon što je Krik video na aerodromu neeksplodirane ostatke BLU-97, njegovi su strahovi postali još veći. Znao je da se ove bombe mogu činiti neupadljivim. Dugačka 30-ak i široka 10-ak centimetara izgledala je kao malo veća limenka piva s otvorenim dnom i svilenim najlonskim padobranom na vrhu. Stručnjak bi odmah rekao da je smrtonosno, no svi drugi nikad to ne bi shvatili, jer su im nedostajali ostali znaci prave bombe.
Takođe, ove 'limenke' nisu imale klasične oznake eksplozivnog naoružanja. Nije imala ni opasnu maslinasto-zelenu boju, nego je bila žute boje. A baš ispod te boje krije se jedan od najopasnijih sadržaja koji može da reže, pali i ubija. Bomba sadrži oko 60 grama eksploziva smeštenog u čeličnom spremištu koje je prethodno izrezano da bi se pri eksploziji razbilo u ubojite šrapnele u obliku dijamanta. Naboj na dnu koji se pri letu okreće prema dnu, dok je padobran na vrhu, dizajniran je tako da probije čelik debljine 15-ak cm.
Bojna glava sadrži cirkonijski prsten težak oko dvadesetak grama - a to je zapaljivi metal koji silno gori kad se zapali. Iznad prstena je osigurač namenjen detoniranju bombe bez obzira na ugao udarca o tlo.
I 26. februara kapetan Mario Fajardo, zapovednik inženjerke čete Alfa, ponovo je insistirao na tome da se inženjeri pobrinu za neeksplodiranu municiju. BLU-97 koja ionako - kako je rekao jednom od tehničara - izgleda šuplje i prazno i bezopasno. Bartou i Krik molili su kapetana da ponovno razmisli o naredbi, ali Fajardo nije odustajao.
Odveo je svoje ljude do kraja piste gde je bilo najviše razbacanih ostataka BLU-97. Rekao je Kriku i njegovom timu za razminiranje da čekaju u svojim kamionima dok ih ne pozovu ako budu potrebni. Fajardovi vojnici prvo su sledili savet Krika i ekipe. Inžinjeri su preko radija najavili svako razminiranje eksplozivne naprave i u početku su Krik i kolege svaki put čuli malu eksploziju - zvuk koji su dobro poznavali ako se posao obavlja kako treba.
Ali odjednom je jedna snažna eksplozija uzdrmala sve. Krik i njegov tim odmah su znali da je nešto krenulo po zlu. Na mestu eksplozije ostao je krater iz kojeg je kuljao dim. Eksplozija je odbacila vojnike gotovo 50-ak metara uokolo, a delovi opreme leteli su i do 200 metara. Jednom vojniku je eksplozija otkinula obe noge i ruku.
Šestoro vojnika je poginulo na mestu, razneseni eksplozivom i šrapnelima. Njihovi ostaci bili su razbacani uokolo. Krik i ostali tehničari razgledali su mesto eksplozije i razgovarali sa preživelim inženjerima. Trebalo je neko vrijeme da se stvori slika onog što se dogodilo. Fajardo je uputio jednog da vojnici "raznesu sve sprave na licu mesta". Drugi je predložio da ih stave na gomilu i sve ih unište jednom eksplozijom. Zavirili su u otvoreno dno BLU-97 i složili se da izgleda bezopasno.
Na zapovest, vojnici su ručno nosili bombe i stavili ih na gomilu. Otprilike desetak BLU-97 eksplodiralo je odjednom, dok je sedam vojnika stajalo u blizini. Eksplozija je pokrenula lančanu reakciju koja je uzrokovala da blokovi TNT-a koje su inženjeri doneli eksplodiraju, zajedno s gotovo dvadesetak 40-milimetarskih granata koje je jedan vojnik nosio na prsluku.
Devet smrti inžinjeraca nisu bile jedine tog dana. Iako 27. inžinjerijski bataljon još to nije znao, na drugom bivšem iračkom položaju u blizini, dva su francuska marinaca ubijena, a 23 druga francuska pripadnika službe ranjena su takođe od BLU-97 koje su detonirali na drugom mestu. Nekoliko sati kasnije američke trupe počele su napuštati zračnu luku As Salman.
- Miris spaljenog ljudskog mesa nije nešto što će iko od nas zaboraviti- napisao je Krik u svom poslednjem zapisu tog dana.
Sledećeg jutra, Krik i njegovi kolege vratili su se putem kojim su došli. Dan nakon toga objavljeno je primirje. Operacija Pustinjska oluja bila je gotova.
Američka vlada nije pružila objašnjenje svetskoj zajednici u slučaju bivšeg radnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost Edvarda Snoudena i njegovih otkrića o globalnom nadzoru Vašingtona, rekao je danas novinarima portparol kineskog Ministarstva odbrane Vu Ćian
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američka vlada nije pružila objašnjenje svetskoj zajednici u slučaju bivšeg radnika američke Agencije za nacionalnu bezbednost Edvarda Snoudena i njegovih otkrića o globalnom nadzoru Vašingtona, rekao je danas novinarima portparol kineskog Ministarstva odbrane Vu Ćian
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Predstavnice sindikata "Opstanak" u Apoteci Beograd navode da su ispunile skoro sve uslove koje su imale na sastanku sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Politički analitičar Uroš Piper ukazao je na tvit blokadera Ilije Srdanovića, gde ovaj ismeva otvaranje bolnice za palijativno zbrinjavanje pacijente u Batajnici gde je ranije bila kovid bolnica.
Predsednik SNS Miloš Vučević potpuno je ogolio blokadere i izjavio je da se na studentskoj listi nalaze članovi SNS koji se još uvek nisu iščlanili iz stranke
Milenko Jovanov odgovorio je Filipu Švarmu nakon teksta u nedeljniku "Vreme" o SNS-ovoj "crnoj kutiji", ocenjujući da autor nije osporio autentičnost prikazanih snimaka niti događaje sa njih, već je pokušao da celu priču prebaci na pitanje konteksta i na lični napad na njega.
Visoka funkcionerka Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić ocenila je da takozvana "Studentske lista" nastavlja da vređa inteligenciju građana Srbije.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:6.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Naučnici su, prvi put posle više od jednog veka, identifikovali novu vrstu divlje mačke. Leopardus tilcayo živi u šumama prekrivenim oblacima u oblasti Jungas u Boliviji, a detaljna genetička analiza pokazala je da se ova mala pegava mačka evolutivno razlikuje od ostalih pripadnika roda Leopardus.
Državljanin Nigerije O. O. (25) uhapšen je u ponedeljak u Beogradu zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, tako što je u dužem vremenskom periodu zlostavljao suprugu J. J. (52), državljanku Srbije.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan N. (27) zbog sumnje da je 16. septembra u hodniku zgrade u Požeškoj ulici pokušao da ubije D. K., nakon čega se osumnjičeni pred tužiocem branio potpunim ćutanjem, a nadležno tužilaštvo je predložilo da mu se odredi pritvor.
Bivša policajka Kristina K. (47) iz Sombora osuđena je prvostepeno danas u Višem sudu u tom mestu na šest godina zatvora, a njen bivši partner Predrag B. (38) iz Vrbasa na 19 godina i šest meseci zatvora. Kristina K. sumnjiči se da je učestvovala u ubistvu državljanina Slovenije Tomaža Kostelnika 2019. godine, a da je egzekutor bio Predrag B.
Policijski službenik Nikola Š. (24) i njegov prijatelj Nikola K. (24) nalaze se u teškom stanju i bore se za život u bolnici nakon što ih je podivljali, pijani muškarac izbo nožem u grudi u jednom poznatom lokalu dok su pokušavali da zaštite svoje drugarice od maltretiranja.
U planiranoj i sinhronizovanoj akciji Policijske uprave i Višeg javnog tužilaštva u Novom Pazaru uhapšen je N. Š. (1991), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo trgovina ljudima.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Memoari Čarlsa Spensera, brata pokojne princeze Dajane, pod nazivom "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" još nisu zvanično objavljeni, ali odlomci već izazivaju ozbiljne potrese u javnosti.
Iako ne postoji siguran način da to odmah potvrdite, postoje određeni znaci koji mogu ukazivati na to da je vaš broj završio na listi blokiranih kontakata.
Početak jeseni idealan je za pripremu domaće zimnice. Među receptima koji se godinama prenose s kolena na koleno posebno mesto zauzima jednostavna kombinacija kupusa i šargarepe.
Jedna koza postala je potpuno viralna posle urnebesne reakcije. Naime, pas je zauzeo njeno mesto za odmor, a komentari na komičan snimak su se samo ređali.
Drvene kašike jedan su od najčešćih komada kuhinjskog pribora, a uz pravilno održavanje mogu trajati godinama. Ipak, način na koji ih održabate i čuvate može značajno uticati na njihovu dugovečnost. Za svakodnevno pranje dovoljni su topla voda i blag deterdžent.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" otvoreno govorio o kumu i kolegi Dr Igiju, nakon njegove šokantne izjave koju je izneo upravo u ovoj emisiji.
Voditeljka Nikolina Pišek se prvi put oglasila posle krađe i na Instagramu objavila video optičarske radnje, a mnogi su njene objave protumačili da loš period ostavlja iza sebe.
Pevačica Mirna Košanin publici je predstavila novu pesmu pod nazivom „Vinari“, praćenu visokobudžetnim spotom koji donosi autentičnu priču o vinu, boemima, kafani i starom meraku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.