Nuklearni rat će verovatno rezultirati periodom globalnog zahlađenja i mraka što bi moglo da dovede do gladi među onima koji prežive, tvrde stručnjaci
Smrt stotina miliona ljudi bio bi direktan rezultat takve katastrofe, ali jedan istraživač smatra da bi njegova "hrana sudnjeg dana" mogla da spasi čovečanstvo.
Dejvid Denkenberger, mašinski inženjer na Univerzitetu na Aljasci, vodi neprofitnu Alijansu za ishranu Zemlje u katastrofama (ALLFED). On je za Biznis insajder rekao da će ljudi možda uspeti da prežive posle nuklearnog rata ako se budu pridržavali održive "ishrane katastrofe".
Istraživači su ranije otkrili da bi nuklearni rat između Indije i Pakistana mogao odmah da ubije 50 do 125 miliona ljudi, a ostatak ostavi za sobom u nuklearnoj zimi, jer bi dim blokirao sunčevu svetlost.
Denkenberger je napisao istraživački rad o svojoj teoriji i rekao Biznis insajderu: "Zaključak rada je bio da će možda, kad ljudi izumru, svetom ponovo vladati gljive. Rekao sam:" Čekaj malo. Zašto ne bismo jeli gljive i preživeli?".
Smatra se da bi gljive mogle da bujaju nakon nuklearnog rata jer bi se hranile milionima mrtvih stabala. Tako bi bilo dovoljno hrane za gladne ljude. Denkenberger u studiji procenjuje da bi gljiva bilo dovoljno da se tri godine posle nuklearne katastrofe hrane svi preživeli.
Dodaje i da su morske alge takođe dobar izvor hrane u ovakvom scenariju, jer mogu da podnose nizak nivo svetlosti.
"One takođe veoma brzo rastu. U nuklearnoj zimi, kopno će se rashladiti brže od okeana, pa će okeani ostati malo topliji, a morske alge mogu da podnesu relativno niske temperature."
Foto: Pixabay
Denkenberger planira da prouči druge potencijalne prirodne izvore hrane koji bi mogli da rastu u blizini Ekvatora, gde bi sunčeva svetlost mogla najpre da se probije posle katastrofe.
Procenio je da će svetu trebati oko 1,6 milijardi tona suve hrane godišnje da nahrani sve preživele. Ovaj mašinski inženjer smatra da bi ljudi u roku od tri do šest meseci mogli da uzgajaju toliko morske trave.
Šta ljudi treba da jedu da bi preživeli nuklearni rat
Denkenberger je, takođe, sastavio i plan ishrane od 2.100 kalorija koji sadrži ono što bi, kako je procenio, ljudi morali svakodnevno da jedu da bi uopšte preživeli nuklearni rat. Ishrana uključuje tunu, govedinu, jaja, mleko, piletinu, šećer, gljive, bakterije, maslačak... Za crne postnuklearne dane predlaže i čaj od iglica četirana.
Na ostrvu Spitsbergen, koje je udaljeno 290 kilometara od Severnog pola i koje je najzapadniji deo arhipelaga Svalbard, nalazi se jedinstven objekat sa složenim sigurnosnim sistemom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na ostrvu Spitsbergen, koje je udaljeno 290 kilometara od Severnog pola i koje je najzapadniji deo arhipelaga Svalbard, nalazi se jedinstven objekat sa složenim sigurnosnim sistemom
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Nakon što je na tajkunskoj televiziji N1 doživela potpuni debakl u okršaju sa potpredsednicom GO SNS-a Anom Brnabić, rektorka Univerziteta umetnosti Mirjana Nikolić uspela je da se osramoti za sve pare i u sferi osnovne pismenosti.
Deveta epizoda Exatlona Srbija donosi potpuni preokret, Plavi tim je odneo dve pobede, pa su njegovi članovi krenuli da slave i komentarišu kapitena Crvenih Nikolu Lakića.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.