Tim naučnika sa Univerziteta tehnologije i dizajna (SUTD) u Singapuru pokušao je da predvidi kada će završiti pandemija koronavirusa
Naučnici su u svom istraživačkom radu koristili matematički model poznatiji kao SIR (susceptible, infected, recovered), što u prevodu znači podložni zarazi, zaraženi i oporavljeni od bolesti Covid-19. Njihov model izračunao je kojom se brzinom bolest širi te kojom brzinom se ljudi od nje oporavljaju.
Podaci korišćeni u ovom istraživanju su isključivo potvrđeni slučajevi zaraze koronavirusa, broj odrađenih testova i broj potvrđenih smrtnih slučajeva. Na temelju tih podataka utvrdili su jedan životni ciklus koronavirusa.
Naravno, treba uzeti u obzir da ti podaci vrlo verovatno ne predstavljaju pravu sliku zaraženih, umrlih i testiranih pa stoga sve treba uzeti s velikom dozom opreza.
Njihov sistem veštačke inteligencije predviđa da će pandemija koronavirusa u svetu završiti u decembru, uz napomenu da to varira u odnosu na to o kojoj je državi reč. Tako je u Australiji kraj pandemije predviđen u junu, a u Italiji u oktobru.
Protkol za ulazak u kuću
Već smo napomenuli, a napominju i sami učesnici ovog istraživanja - model i podaci ne mogu s dovoljnom tačnošću zahvatiti kompleksnost i dinamiku širenja covid-19 bolesti, ali veruju da njihove predikcije predstavljaju dosta dobru procenu i mogu poslužiti proaktivnom planiranju kom države pristupaju prilikom otvaranja i zatvaranja karantna te pojačavanju ili relaksaciji mera restrikcija.
Foto: Tanjug/AP
Šta i kako model predviđa?
Istorija nas uči tome da evolucije pandemija nisu u potpunosti nasumičnog karaktera, već prate liniju životnog ciklusa koji počinje u trenutku izbijanja epidemije, ubrzava do vrhunca, a onda usporava dok se epidemija u potpunosti ne smiri. Na sve ove faze utiču politike vlada i individualne akcije u svakoj od zemalja - kao i situacije u tim zemljama pre pojave epidemije.
To je uverilo tim sa SUTD-a da može predvideti životni ciklus koronavirusa. No prvo su trebali da prikupe puno podataka. Podatke o koronavirusu uzeli su od organizacije "Our World Data" koja se bavi istraživanjem najvećih svetskih problema. Skup podataka sastoji se od potvrđenih slučajeva i smrti koje je prikupio Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i statističkih podataka objavljenih u službenim izveštajima o koronavirusu.
Tim je potom te podatke provukao kroz njihov matematički model kako bi predvideo koliko će ljudi biti zaraženo u budućnosti. Brojevi su prikazani na grafikonima i stvaraju zvonastu krivulju, koja pokazuje ubrzanje, prelomnu tačku i procenjeni krajnji datum pandemije.
Tim istraživača ističe da prema njihovim predikcijama treba biti oprezan. Preterani optimizam mogao bi prerano olabaviti disciplinu i vladina ograničenja u pojedinim državama te tako proširiti epidemiju. Takođe, oni upozoravaju da preciznost njihovog modela zavisi i od kvaliteta podataka koje su koristili za predikciju, koji su često nepouzdani i sakupljani na različit način u zemljama širom sveta.
Takođe, model ne može da predvidi učinke političkih odluka. Na primer, potez Singapura da produži karantin mogao bi saviti krivulju ranije nego što se predviđalo, dok bi rano opuštanje socijalnog distanciranja u SAD-u moglo odložiti kraj pandemije.
Osim toga, predviđanja će biti manje korisna u zemljama koje su u ranim fazama epidemije jer podaci predstavljaju premalen uzorak, odnosno predstavljaju samo malen deo životnog ciklusa koronavirusa, prenosi Index.hr.
- U takvim se slučajevima procene više odnose na objašnjavanje istorije, a manje na predviđanje budućnosti - napisao je profesor SUTD-a Džianksi Luo u radu o toj metodi.
- Za te zemlje novi bi epidemiološki talas mogao doći ako vlade i pojedinci prerano ukinu mere i disciplinu, posebno kad je pandemija još uvek prisutna u drugim zemljama - rekao je on.
Ipak, Luo veruje da predviđanja mogu pomoći u pripremi za sledeću fazu virusa - pod uslovom da se pokažu tačnim.
Tokom poslednja 24 sata u Iranu je preminula 71 osoba, ukupan broj žrtava je veći od 6.000, rekao je portparol ministra za zdravlje Kianuš Jahanpur, navodi Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom poslednja 24 sata u Iranu je preminula 71 osoba, ukupan broj žrtava je veći od 6.000, rekao je portparol ministra za zdravlje Kianuš Jahanpur, navodi Rojters.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.