Tim naučnika sa Univerziteta tehnologije i dizajna (SUTD) u Singapuru pokušao je da predvidi kada će završiti pandemija koronavirusa
Naučnici su u svom istraživačkom radu koristili matematički model poznatiji kao SIR (susceptible, infected, recovered), što u prevodu znači podložni zarazi, zaraženi i oporavljeni od bolesti Covid-19. Njihov model izračunao je kojom se brzinom bolest širi te kojom brzinom se ljudi od nje oporavljaju.
Podaci korišćeni u ovom istraživanju su isključivo potvrđeni slučajevi zaraze koronavirusa, broj odrađenih testova i broj potvrđenih smrtnih slučajeva. Na temelju tih podataka utvrdili su jedan životni ciklus koronavirusa.
Naravno, treba uzeti u obzir da ti podaci vrlo verovatno ne predstavljaju pravu sliku zaraženih, umrlih i testiranih pa stoga sve treba uzeti s velikom dozom opreza.
Njihov sistem veštačke inteligencije predviđa da će pandemija koronavirusa u svetu završiti u decembru, uz napomenu da to varira u odnosu na to o kojoj je državi reč. Tako je u Australiji kraj pandemije predviđen u junu, a u Italiji u oktobru.
Protkol za ulazak u kuću
Već smo napomenuli, a napominju i sami učesnici ovog istraživanja - model i podaci ne mogu s dovoljnom tačnošću zahvatiti kompleksnost i dinamiku širenja covid-19 bolesti, ali veruju da njihove predikcije predstavljaju dosta dobru procenu i mogu poslužiti proaktivnom planiranju kom države pristupaju prilikom otvaranja i zatvaranja karantna te pojačavanju ili relaksaciji mera restrikcija.
Foto: Tanjug/AP
Šta i kako model predviđa?
Istorija nas uči tome da evolucije pandemija nisu u potpunosti nasumičnog karaktera, već prate liniju životnog ciklusa koji počinje u trenutku izbijanja epidemije, ubrzava do vrhunca, a onda usporava dok se epidemija u potpunosti ne smiri. Na sve ove faze utiču politike vlada i individualne akcije u svakoj od zemalja - kao i situacije u tim zemljama pre pojave epidemije.
To je uverilo tim sa SUTD-a da može predvideti životni ciklus koronavirusa. No prvo su trebali da prikupe puno podataka. Podatke o koronavirusu uzeli su od organizacije "Our World Data" koja se bavi istraživanjem najvećih svetskih problema. Skup podataka sastoji se od potvrđenih slučajeva i smrti koje je prikupio Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i statističkih podataka objavljenih u službenim izveštajima o koronavirusu.
Tim je potom te podatke provukao kroz njihov matematički model kako bi predvideo koliko će ljudi biti zaraženo u budućnosti. Brojevi su prikazani na grafikonima i stvaraju zvonastu krivulju, koja pokazuje ubrzanje, prelomnu tačku i procenjeni krajnji datum pandemije.
Tim istraživača ističe da prema njihovim predikcijama treba biti oprezan. Preterani optimizam mogao bi prerano olabaviti disciplinu i vladina ograničenja u pojedinim državama te tako proširiti epidemiju. Takođe, oni upozoravaju da preciznost njihovog modela zavisi i od kvaliteta podataka koje su koristili za predikciju, koji su često nepouzdani i sakupljani na različit način u zemljama širom sveta.
Takođe, model ne može da predvidi učinke političkih odluka. Na primer, potez Singapura da produži karantin mogao bi saviti krivulju ranije nego što se predviđalo, dok bi rano opuštanje socijalnog distanciranja u SAD-u moglo odložiti kraj pandemije.
Osim toga, predviđanja će biti manje korisna u zemljama koje su u ranim fazama epidemije jer podaci predstavljaju premalen uzorak, odnosno predstavljaju samo malen deo životnog ciklusa koronavirusa, prenosi Index.hr.
- U takvim se slučajevima procene više odnose na objašnjavanje istorije, a manje na predviđanje budućnosti - napisao je profesor SUTD-a Džianksi Luo u radu o toj metodi.
- Za te zemlje novi bi epidemiološki talas mogao doći ako vlade i pojedinci prerano ukinu mere i disciplinu, posebno kad je pandemija još uvek prisutna u drugim zemljama - rekao je on.
Ipak, Luo veruje da predviđanja mogu pomoći u pripremi za sledeću fazu virusa - pod uslovom da se pokažu tačnim.
Tokom poslednja 24 sata u Iranu je preminula 71 osoba, ukupan broj žrtava je veći od 6.000, rekao je portparol ministra za zdravlje Kianuš Jahanpur, navodi Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tokom poslednja 24 sata u Iranu je preminula 71 osoba, ukupan broj žrtava je veći od 6.000, rekao je portparol ministra za zdravlje Kianuš Jahanpur, navodi Rojters.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić obišla je štandove SNS-a u Beogradu gde je razgovarala sa građanima i poručila da Ujedinjena Srbija pobeđuje.
Mihailo Vučević, potpredsednik GO SNS Novi Sad i sin lidera SNS Miloša Vučevića, istakao je gostujući u emisiji "Info jutro", na Informer TV, da je strašno što je neko slavljem obeležavao godišnjicu pokušaja spaljivanja aktivista i funkcionera u SNS prostorijama.
Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da je poražavajuće što je Beogrdski univerzitet pao na Šangajskoj listi i da je to direktna posledica blokada i rektora Vladana Đokića.
U Crnoj Gori je u ovom trenutku aktivno više požara na području Herceg Novog, Nikšića i Ulcinja, a prema rečima turista i meštana, protekla noć je bila jeziva.
Nakon vesti da se autobus pun srpskih turista prevrnuo u Bugarskoj, na oko 150 kilometara od Sofije, pojavile su se i prve nezvanične informacije o stanju putnika u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći.
Napad koji se tokom protekle noći dogodio na Novom Beogradu, u kom je Vuk Vučinić zadobio izuzetno teške i po život opasne povrede sečivom, ponovo je u žižu javnosti vratio jedno od najzanimljivijih imena povezanih sa hapšenjem klana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Muškarac koji je tokom noći teško povređen nožem na Novom Beogradu je Vuk Vučinić, navijač koji je ranije bio hapšen pod sumnjom da je pripadnik kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Trener fudbalera Partizana Saša Ilić izjavio je danas pred utakmicu 5. kola Superlige Srbije da njegova ekipa mora da bude maksimalno motivisana i agresivna kako bi došla do pobede protiv Radničkog.
Stručnjaci za sajber bezbednost upozorili su korisnike Android uređaja na aplikacije koje mogu pratiti njihovo ponašanje i prikupljati lične podatke. Istraživanje je pokazalo je da Android aplikacije traže brojne dozvole, a Xiaomi Home čak 91.
Uživajte u ukusnom i zdravom satarašu pripremljenom na vodi, od svežih paprika, paradajza i tikvica. Ovo jednostavno i lagano jelo savršeno je za dane posta, ali i kao osvežavajući letnji obrok.
Amerikanka Sara Danijel (45) završila je u bolnici nakon tretmana botoksom, a sada javno govori o simptomima koje je doživela i upozorava druge da se prije estetskog zahvata dobro informišu o mogućim rizicima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.