ČUDO UOČI 75-GODIŠNJICE POBEDE NAD NACIZOM! Katolička crkva priznala: Bili smo Hitlerovi saučesnici
Podeli vest
Savet katoličkih biskupa u Nemačkoj objavio da su sveštenici tokom Drugog svetskog rata bili saučesnici nacista u zločinima jer ne samo da im se nisu usprotivili već su podržavali Hitlerove vojnike i njegov režim
Katolička crkva u Nemačkoj priznala je da je tokom Drugog svetskog rata bila saučesnik nacističkog režima Adolfa Hitlera, što je Vatikan sve do sada negirao. Pred obeležavanje 75-godišnjice pobede nad nacizmom, Savet katoličkih biskupa u Nemačkoj naveo je da su sveštenici tokom rata od 1939. do 1945. bili Hitlerovi saučesnici u zločinima jer ne samo da mu se nisu usprotivili već su podržavali nacističke vojnike i njegov režim.
Predstavnici Rusije nisu pozvani na ceremoniju u čast 75. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, saopštili su u nemačkoj Vladi
29.04.2020
19:50
Lečili naciste u crkvama
U dokumentu na 23 strane navodi se da su stotine sveštenika pratile pripadnike nacističke vojske - Vermahta, na linije fronta kako bi im pružile duhovno vođstvo i utehu. Dodatno, crkveni objekti u Nemačkoj bili su pretvarani u vojne bolnice, u kojima su desetine hiljada kaluđerica radile kao medicinske sestre i tako ispunjavale svoju "dužnost otadžbini".
Podrška
Zato što se biskupi nisu jasno usprotivili ratu i što je većina njih podržavala želju nemačke nacije da dominira, načinili su sebe saučesnicima nacista
- Zato što se biskupi nisu jasno usprotivili ratu i što je većina njih podržavala želju nemačke nacije da dominira, načinili su sebe saučesnicima nacista. Biskupi možda nisu bili saglasni sa nacističkom rasističkom ideologijom, ali su njihove reči i njihova dela dali podsticaj i vojnicima i pripadnicima režima da istraju u ratu - piše u dokumentu.
Kako je dodato, nakon što je Nemačka izvršila invaziju na Poljsku 1939, biskupi su se suočili sa pitanjem kako će se ponašati tokom rata.
- Većina nemačkih biskupa motivisana nacionalizmom i antikomunističkim stavovima, u želji da očuva Crkvu izbegavajući konfrontaciju sa nacistima, svojim vernicima je poručila da podrže Hitlerov režim - navedeno je u dokumentu.
Papa Franja odbio da Pija XII proglasi svecem
Prethodnik sadašnjeg pape Franje, papa Benedikt XVI, koji je bio pripadnik Hitlerove omladine tokom Drugog svetskog rata, bio je rešen da Pija XII proglasi svecem. Kanonizacija pape Pija XII počela je odmah nakon njegove smrti 1958, a Benedikt ga je 2009. proglasio prečasnim, navodeći da je tokom života pokazao "herojske hrišćanske vrline". Nakon toga je ostalo samo da se dokaže da je Pije XII učinio neko čudo i da bude proglašen svecem.
Taj proces je, međutim, papa Franja obustavio 2014. On je naveo da nijedno Pijevo čudo nije identifikovano, tako da je proces kanonizacije ratnog pape zaustavljen.
Istaknuto je i to da su crkve u Nemačkoj, na Hitlerov 50. rođendan 1939, podigle nacističke zastave, a da su se sveštenici molili za zaštitu Firera i Trećeg rajha.
Lažne lekcije nacizma
Biskup Hildeshajma Hajner Vilmer, šef komiteta za spoljne poslove Biskupske konferencije, kaže da je Katolička crkva u Nemačkoj bila deo društva u ratu.
- Čak i kad bismo mogli da kažemo da su se biskupi distancirali od rata, oni nisu obraćali dovoljno pažnje na patnje drugih - naveo je Vilmer, ističući da su i danas mnogi Nemci, uključujući i sveštenike, zaslepljeni lažnim lekcijama nacizma.
Priznanje krivice Katoličke crkve u Nemačkoj dogodilo se nakon što je Vatikan 2. marta otvorio svoje arhive o ratnom papi Piju XII, koji je bio na čelu Crkve od 1939. do smrti 1958. Prema navodima mnogih istoričara, Pije XII ne samo da je znao šta su nacisti radili tokom Drugog svetskog rata, nego je podržavao njihove zločine, čak im je i pomagao. Vatikan to poslednjih 75 godina negira, međutim, otvaranjem arhiva o Pijevom periodu na čelu Crkve, istoričari misle da će moći i da dokažu njegove zločine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija planira da u bliskoj budućnosti potpiše sveobuhvatan sporazum o saradnji sa Iranom, tekst dokumenta će uskoro biti završen, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko.
Izjava ukrajinske strane o planovima da blokira Krim kopnom i morem su ništa više do puste želje, rekao je za RIA Novosti predsednik Krimske međunacionalne misije, Zaur Smirnov.
Omiljeni NATO general Zdravko Ponoš prizano je tokom gostovanja na tajkunskoj televiziji N1 da opozicija nije imala nikakve šanse za pobedu na izborima koji su održani 2. juna.
Evroposlanik iz redova socijaldemokrata Andreas Šider, osvedočeni srbomrzac i saradnik tajkuna Dragana Đilasa, izjavio je u intervjuu za tajkunski list "Nova" da Srbija ne može očekivati ubrzani put ka Evropskoj uniji nakon formiranja novog saziva Evropskog parlamenta.
Mnogi u opoziciji imaju problem da kažu kad izgube izbore ali je Marina Pavlić - kandidatkinja Save Manojlovića za Stari grad, priznala da je SNS pobedio na izborima 2. juna.
Ivan Crnogorčević, sveštenik i suprug etno umetnice Danice Crnogorčević proslavio je danas na Gazimestanu jedan od najvećih srpskih praznika - Vidovdan.
Ivan Siler, pomoćnik gradonačelnika Novog Sada boravio je danas na KiM gde ja sa ostalim građanima proslavio jedan od najvažnijih srpskih praznika - Vidovdan.
U Loznici se večeras održava protest protiv kompanije Rio Tinto i Projekta "Jadar". Protest u organizaciji opozicije i lažnih ekologa počeo je nešto posle 19 časova ispred Vukovog doma kulture u tom gradu, a na njemu se okoupilo jedva 2.000 ljudi, ako ih ima i toliko.
Savez Srba u Rumuniji dodelio je svoje najznačajnije priznanje „Vidovdansku povelju“ ministru u Vladi Republike Srbije Đorđu Milićeviću za izuzetne zasluge i predan rad na jačanju veza između matične države i Srba koji žive u regionu i rasejanju.
Završena je prva debata između Bajdena i Trampa koji je pokazao sve Bajdenove negativne strane. Tramp je evidentno bio dominantan i odneo pobedu! Da li će Bajdenovi glasači promeniti mišljenje nakon prvog duela dva predsednička kandidata i koliko su realne šanse za Trampovu pobedu u specijalnoj emisiji govorili su Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globaliacije i Ilija Kajtez, pukovnik u penziji. Tokom emisije uključivao se veliki broj drugih gostiju, kao i gledaoci Informer TV koji su rekli svoje mišljenje o ovoj temi.
Debata Trampa i Bajdena jedna je od najsmešnijih komedija koju smo imali prilike da gledamo sinoć. Na ovu temu u "Info danu" govorila je novinarka Ljiljana Smajlović, istoričar Bojan Dimitrijević i istoričar Goran Šarić, a uživo u program uključio se i profesor geopolitike Rastislav Stojisavljević.
Gosti "Info jutra" Informer televizije bili su urednik političke rubrike "Politike" Bojan Bilbija i direktorka PEP akademije Danka Nešović. Oni su komentarisali predsedničku debatu u Americi u kojoj su učestvovali Donald Tramp i Džozef Bajden.
Gosti "Info jutra" televizije Informer bili su Miloš Garić, urednik portala Kosovo onlajn, profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Đorđe Todorov iz Centra za društvenu stabilnost. Oni su govorili na temu važnosti Vidovdana za srpski narod.
U Višem sudu u Podgorici održano je ročište za kontrolu optužnice protiv pripadnika kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera i ostalih optuženih za ubistvo Damira Hodžića i Adisa Spahića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. D. (28) i Z. L. (27) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu - Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije doneo je rešenje kojim je prema okrivljenima S.K., D.K., S.P. i Z.K. odredio pritvor, koji im po tom rešenju može trajati najduže 30 dana.
Fudbalska reprezentacija Nemačke morala da je otkaže trening, koji im je ujedno bio i generalna proba pred meč osmine finala Evropskog prvenstva protiv Danske - zbog komaraca!
Slika "Kosovka devojka" nije samo prikaz jedne istorijske scene, već je rezultat želje slikara Uroša Predića da na platnu ostavi svoje viđenje dešavanja na Kosovu polju posle boja.
Naše uši su jedan od najvažnijih i najfinijih organa našeg tela. Uši su odgovorne za naše čulo sluha, ali i uši imaju skrivene tragove o osobinama naše ličnosti.
Kao i mnoge druge AI kompanije, muzički startupovi kao što su Udio i Suno bez dopuštenja su koristili dela zaštićena autorskim pravima za obuku svojih modela. To su priznali i njihovi investitori, a nove tužbe pristižu.
Pas Beli, verni je prijatelj porodice Selaković iz Draglice kod Nove Varoši, ali i najbolji čuvar njihovog stada, naročito jaganjaca, sa kojima se svakodnevno igra...
Vidovdanski sabor u selu Krajčinovići, baš na granici teritorija Srbije, Crne Gore i Republike Srpske, ove godine slavi poseban jubilej, čak 30 godina postojanja!
Na Vidovdan, 28. juna 1914. godine, pripadnik tadašnje "Mlade Bosne" Gavrilo Princip izvršio je atentat na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, tokom njihove posete Sarajevu.
Narodni običaji na Vidovdan razlikuju se u različitim delovima Srbije, a koren je u poštovanju Svetovida, paganskog vrhovnog Boga iz prethrišćanskog doba.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.