(VIDEO) SRBI SU BILI SPREMNI DA VOJSKOM I SVOM SILOM BRANE RUSE OD AMERA, BRITANACA I NATO! Žestoka polemika u Moskvi, ruski generali u svađi zbog Kosova 1999!
Nezapamćen sukob penzionisanih visokih oficira RF, Ivašov optužuje Kvašnjina da skriva prave motive akcije "Slatina"
U Moskovskim medijima u poslednjih desetak dana rasplamsala se nezapamćeno žestoka polemika između penzionisanih generala oko toga ko je imao kakvu ulogu u organizovanju "skoka" ruskog bataljona mirotvoraca iz BiH na prištinski aerodrom "Slatina", na kraju NATO bombardovanja SRJ.
Jeljcin dao
"po nosu" Klintonu
General Ivašov kaže da je posebno ljut na generala armije Kvašnjina zato "što je lažima hteo da ponizi mrtvog maršala Sergejeva". Ivašov se seća kad je maršal Sergejev otišao u Kremlj i raportovao Jeljcinu kako je prošla akcija, on ga je zagrilo i kazao: "I ja sam napokon udario po nosu Klintona."
- Tada je naredio da se nagrade učesnici marša u Prištinu - ispričao je Ivašov.
Pljušte optužbe generala, ne samo ko je imao odlučujuću ulogu, već i ko je kočio ulazak ruskih mirotvoraca na Kosovo i Metohiju te 1999.
Isprovociran izjavama bivšeg načelnika Generalštaba Anatolija Kvašnjina, koji je u TV emisiji kazao kako je on pripremao akciju i da o tome nije znao ministar odbrane, oštro je reagovao general pukovnik Leonid Ivašov, i to u dva broja visokotiražnog nedeljnika "Argumenti nedelje", ispričavši detalje koje do sada ruska javnost nije znala. Optužio je Kvašnjina "da ne govori istinu o ovoj operaciji".
Sve je počelo nedavnim Putinovim intervjuom na TV Rusija, kada je ispričao kako je kod njega, u vreme dok je bio sekretar Saveta bezbednosti Rusije, došao tadašnji načelnik Generalštaba general armije Anatolij Kvašnjin, koga je on pitao: "Zašto se ide na usiljeni marš do prištinskog aerodroma?" Tada mu je, kako je istakao, Kvašnjin kazao: "Jasno nam je da ćemo kad-tad odatle otići, ali ćemo imati čime da trgujemo."
U broju od 17. juna u pomenutom nedeljniku general u penziji Leonid Ivašov, koji je 1999. bio načelnik Glavne uprave međunarodne vojne saradnje ruske armije, napao je Kvašnjina u vrlo oštrom tekstu pod naslovom "Sva istina o skoku u Prištinu - Odgovor mistifikatorima", napisavši da je kao učesnik te operacije kategorički protiv njegove interpretacije cilja ruskog bataljona, kao i da motiv "nije bila nikakva trgovina".
- Mi smo uveli naš kontingent zato da bismo podržali Srbe, da zaustavimo genocid nad srpskim narodom na Kosovu i da se realizuje rezolucija SB UN 1244 - napisao je general Ivašov, kategorički ustvrdivši da Kvašnjin nije odlučivao o akciji ruskih specijalaca, već da su to učinili tadašnji ministar odbrane maršal Igor Sergejev, i predsednik Rusije i vrhovni komandant Boris Jeljcin.
Ivašov piše i da Kvašnjinu nije verovao ministar Sergejev.
- Upravo je Kvašnjin pozivao komandante jedinica da se ne potčinjavaju ministru odbrane (Sergejevu) i ne ispunjavaju njegove naredbe - napisao je Ivašov.
"Skok" u Prištinu, kako ponovo objašnjava, organizovao je general-pukovnik Jurij Balujevski, rukovodilac Glavne operativne uprave generalštaba RF zajedno sa GRU (vojnom obaveštajnom službom) i Glavnom upravom za međunarodnu vojnu saradnju.
- Lično sam usaglašavao akciju ulaska našeg kontingenta sa predsednikom Miloševićem i načelnikom Generalštaba VJ Dragoljubom Ojdanićem. Dogovorili smo se da u slučaju ako jedinice NATO napadnu naš kontingent, oružane snage Jugoslavije po njima moćno udare. Osim toga, razmatralo se da prebacimo naše desantne jedinice iz Rusije u Niš. Pripremali smo dolazak naših brodova u Solun - piše Ivašov.
On objašnjava i kako je donesena konačna odluka: ministar odbrane maršal Sergejev je u službenoj belešci predsedniku Jeljcinu napisao "ako prihvatimo američki predlog da Rusija nema sektor i da se potčinjava američkom generalu, ne samo da ćemo biti poniženi, nego će i on (Jeljcin) biti potčinjen Klintonu".
Atomske snage
Najnovija žestoka polemika ruskih generala pokazuje da je postojala netrpeljivost ambicioznog generala armije Kvašnjina prema maršalu Sergejevu, poslednjem ruskom maršalu i ministru odbrane. Njihov sukob je tinjao zbog različitih stavova oko reforme armije. Kvašnjin je bio za radikalno smanjenje atomskih snaga Rusije, čemu se kategorički suprotstavljao maršal Sergejev.
Posle toga je, tvrdi, Jeljcin pristao da istovremeno ruska vojska, kada i NATO, uđe na Kosovo.
Posle teksta Ivašova na TV Rusija, ubrzo je emitovan razgovor sa generalom Kvašnjinom koji je sebe predstavio "kao glavnog organizatora akcije u Prištini". On je kategorički tvrdio da o akciji ništa nije znao ministar spoljnih poslova Igor Ivanov, "u koga u armiji nisu imali poverenja smatrajući da može o planovima da ispriča Amerikancima". Osim toga, Kvašnjin tvrdi da je on napravio pismenu belešku za predsednika Jeljcina i da u tome nikakvu ulogu nije imao ministar odbrane maršal Igor Mojsejev.
U toj TV emisija pojavio se i bivši šef GRU (vojne obaveštajne službe) Valentin Korabeljnikov koji je vešto izbegao da ulazi u polemiku. Nije ni rečju kazao ko je u pravu, a ko mistifikuje celu akciju, već je rekao "da obaveštajci ne govore o detaljima akcije bez obzira na to što se zna da je GRU učestvovao u pripremi operacije".
- Ministar odbrane maršal Sergejev je tražio da razjasnim situaciju i ja sam sa specijalnog telefona razgovarao sa generalom Viktorom Zavarzinom. Upozorio sam ga da mora da nastavi marš ka Kosovu jer je to komanda ministra Sergejeva. Prisutnima na pregovorima sam kazao da ne možemo da uspostavimo vezu sa generalom Zavarzinom. Na to je skočio Kvašnjin i kazao: "Sada ću ja zaustaviti bataljon." Čim se vratio u sobu za pregovore sa Amerikancima, kazao je da je bataljon zaustavljen i da će se okrenuti nazad - ispričao je Ivašov, rekavši da je zatim ponovo izašao i uspostavio vezu sa Zavarzinom, koji mu je rekao da mu je stigla komanda iz štaba brigade da je Kvašnjin naredio da se zaustavi bataljon.
Ivašov svedoči i da mu je ponovio komandu ministra odbrane Sergejeva da nastavi put ka Prištini, dok je Talbot "umiren" da se bataljon vraća.
- Tako je ruski bataljon dobio na vremenu, Si-En-En je mogao samo da javi da su Rusi već na Kosovu - ispričao je Ivašov.
Predsednik Srbije juče i danas bio je gost u Ruskoj Federaciji povodom obeležavanja 75. godina pobede nad fašizmom, a nakon svečane ceremonije Parade pobede, pozdravio se sa predsednikom Vladimirom Putinom i zahvalio mu se na gostoprimstvu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Dragi
pre 5 godina
Divna priča...samo, gde je nastavak te iste priče? Hoće li ikad stići objašnjenje iz Moskve, zašto je Putin povukao Ruski kontingent sa KiM, oktobra 2003 godine? To je najvažnije i suštinsko pitanje. Zašto su nas izdali? Jeljcin je poslao vojsku 1999 godine u skladu sa rezolucijom UN-a 1244, a Putin je povukao tu istu vojsku 2003 godine. Zašto?
Gde je sad onaj nevažni general koji je potpisao kumanovski sporazum. Ko je naredio našoj vojsci napuštanje teritorije KiM? Zar su uzalud izginuli heroji na Košarama? Još uvek nisu isplaćene ratne dnevnice svim rezervistima. Sve je to narod nekima debelo pozlatio.
Predsednik Srbije juče i danas bio je gost u Ruskoj Federaciji povodom obeležavanja 75. godina pobede nad fašizmom, a nakon svečane ceremonije Parade pobede, pozdravio se sa predsednikom Vladimirom Putinom i zahvalio mu se na gostoprimstvu.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Ruska vojska zauzela je selo Ševčenko u Harkovskoj oblasti koje su ukrajinske oružane snage pokušale da zadrže koristeći najobučenije jedinice, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Boris Tadić, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Na Kosovu i Metohiji se danas održavaju treći vanredni parlamentarni izbori u poslednjih 16 meseci, nakon što Skupština prethodno nije uspela da izabere predsednika.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona uputilo je 4. juna Kantonalnom sudu u Zenici predlog za određivanje pritvora B. N, osumnjičenom za pokušaj ubistva vanbračne supruge H. S. u Zavidovićima.
Muškarac star 25 godina zadobio je povrede nožem u tuči koja se dogodila na uglu ulica Koče Popovića i Gavrila Principa na Zelenom vencu, rečeno je u Hitnoj pomoći.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar