OD KOGA NATO BRANI EVROPU 2020?! Jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja, ali odličan izgovor da se EVROPA NATERA U JOŠ VEĆU ZAVISNOST OD SAD!
Podeli vest
Činilo se kako je NATO jači od Kovida - 19! Iako se u tom periodu „pandemija zahuktavala" u barem desetak evropskih država (severni deo Italije bio je već u potpunom haosu).
Komanda američkih vojnih snaga u Evropi je 25. februara pozivala stanovništvo pojedinih gradova Belgije i Nemačke da budu strpljivi „tokom narednih četiri do pet dana" dok se vrši transport opreme i sredstava iz luka Antverpen i Bremerhaven dalje ka istoku.
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
25.06.2020
19:36
Međutim, već 16. marta iz istog štaba stiže obaveštenje o otkazivanju najvećeg dela planiranih aktivnosti i modifikovanom izvođenju manjeg broja zajedničkih operacija. U međuvremenu, analizira Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku, slike iskrcavanja američkih vojnika i opreme na evropsko tle šire se medijima i društvenim mrežama i „otvaraju vrata" za kreiranje raznih teorija.
Brane Evropu od Rusije
Vežba NATO „Defender Europe 20" planirana je mnogo ranije. Potreba za njenim organizovanjem obrazlagana je „uvežbavanjem sposobnosti vojnih snaga članica da koordiniraju pokrete velikih razmera", a u cilju zaštite spoljnih granica NATO - država. Ili - u cilju odbrane od Rusije.
To je najveća vežba NATO još od početka devedesetih, jedna od tri „najopsežnije" u poslednjih pola veka. Preko 12 koridora na teritorije 10 različitih država trebalo je rasporediti 20.000 plus još 9.000 američkih vojnika (koji su već stacionirani u Evropi), uz 17.000 iz ostalih članica (i trupe iz Gruzije i Finske). Prvi put nakon 1986. godine američka mornarica je ovako proveravala sprovođenje „preko - atlantske konvojske operacije" (prebacivanje vojnika i oko 20.000 jedinica različite vojne opreme, uključujući - artiljerijska sredstva, PVO i raketno naoružanje, oklopna vozila, vozila za posebne namene, robotizovanu vojnu tehniku i td.). General Kris Kavoli je govoreći o značaju i obimu vežbe kratko konstatovao: „Ovo je velika stvar!"
Upregnuti su i analitičari, ništa nije prepušteno slučaju, trebalo je objasniti čemu ova „velika stvar". Neki su se baš potrudili, ali ostaje opšti utisak kako nedostaje i argumentacije i inspiracije. Sve se svodi na priču o „zlim Rusima" koje treba „odvratiti".
Analitičar iz „tink - tenka" simboličnog naziva Center for America's Purpose, čija je svrha promovisanje „američke liderske uloge u svetu", čak ovoj vojnoj vežbi pokušava da učita i nekakvu religijsku dimenziju, jer je to pokazivanje da će dobro pobediti zlo! Uostalom, u opisu angažovanja ovog „trusta mozgova" se i navodi kako su SAD „sila dobra u svetu" i „prvi odgovor civilizacije" i „poslednja linija odbrane." Elem, „Branilac Evrope 20" se sprovodi zbog sprečavanja „one vrste rata koji ubija milione, koji briše narode", zbog kojeg, ako se slučajno desi „nećemo poznavati biblijski pojam mira - šalom, mir sa harmonijom i pravdom".
I dok su Amerikanci sve činili prethodnih četvrt veka da doprinesu deeskalaciji napetosti u Evropi, Putin je postajao sve agresivniji. I ne samo to, već kao i „druge autokrate revizionisti istorije, i on pokušava da opravda svoje postupke tražeći spoljne uzroke. On navodi širenje NATO na istok kako bi objasnio ruski bezobrazni zaokret. Problem Putinove verzije istorije je taj što ne odgovara stvarnosti." Zato je tu NATO da malo primiri Putina i objasni mu šta je stvarna verzija istorije, jer NATO je „stvoren ne da vodi rat - već da ga spreči" pošto je „najvažniji, stalni, sveobuhvatni posao NATO-a izbegavanje rata." Kao što je Hari Truman poručio „iskreno se molimo da naš današnji tok akcije uspe i održi mir bez rata" i ova vojna vežba je „odgovor na molitvu."
Provera unutrašnje hijerarhije
Ipak, uprkos ovom i sličnim literarnim uradcima, ostaje pitanje: šta su ovakvim pristupom Amerikanci želeli postići? Posmatrajući iz njihove perspektive, tačno je da imaju problem sa širenjem i jačanjem ruskog uticaja u Evropi. Ali, to je stvar koja se tiče pre svega politike i energetike, a ne „vojnog napredovanja".
Uostalom, ni u dostupnim arhivskim materijalima iz „najžešćeg" hladnoratovskog perioda nema potvrde da je planiran bilo kakav napad na zapadnoevropske države, preko geografske granice uspostavljenih interesnih sfera, osim u slučaju „agresije NATO na Sovjetski Savez". Zašto bi danas Rusija vojno atakovala na zapadnoevropske zemlje? Šta time dobija? Gde je u svemu tome računica za Moskvu? Opet, sa druge strane, rat nije opcija ni za Amerikance.
U velikoj meri opciju ne predstavlja ni provociranje Rusije ovakvim manevrima. Nikoga u Moskvi neće uplašiti, a time će svaki budući dogovori oko brojnih otvorenih pitanja postati teži, što je jednako veliki problem i za Vašington. Takođe, obrazloženje nije ni da se ovo čini kako bi Putina naterali u novu trku u naoružanju, te tako u nekom srednjem roku izazvali finansijsko prenaprezanje Rusije.
Nije realno da će i drugi put istovetna operacija proći. Sergej Lavrov je „umereno" odgovorio: „Ne možemo ignorisati vežbu NATO, ali nećemo ni svojom reakcijom provocirati nepotrebne rizike.
Zbog svega, najlogičnijim se čini da je vojna vežba trebala poslužiti za proveru kako funkcioniše hijerarhija unutar NATO preko testiranja spremnosti vojnih i civilnih struktura evropskih članica da odgovore zadatku u opsežnim manevrima koje predvode SAD. Sa jedne strane, na ovakav način se još jedanput stavlja do znanja gde je čije mesto unutar NATO i „ko kosi, a ko vodu nosi."
Sa druge strane, Amerikancima je važno i da ovako dobiju sliku koliko sa kojom zemljom mogu koordinirati akcije, ko je kooperativan i do koje mere. Prema tome će se meriti naredni koraci u Evropi, definisati strategije i određivati ciljevi. Otuda i insistiranje da se nastavi, prvobitna odluka da čak ni pandemija neće zaustaviti vežbu. Bilo je neophodno da slike iskrcavanja američke vojske u evropskim lukama obiću ceo svet. A u samoj Evropi, da se sačekaju reakcije i „izmeri" raspoloženje.
Održavanje ne samo fizičkog prisustva u vojnim bazama u Evropi, već i političkog uticaja na EU za SAD je preduslov svih daljih akcija u zapadnoj Evroaziji. Širenje i jačanje ruskog uticaja jeste realna pretnja za američke interese. Ali je istovremeno i odličan izgovor da se evropske zemlje „nateraju" u još veću zavisnost od SAD.
Bivši američki ambasador pri NATO Robert Hanter ocenio je da Rusija ne može biti otpisana i da će ponovo postati velika sila, a Zapad će u skladu sa tim morati da se odnosi prema Moskvi.
Moskva će avione F-16 u Ukrajini doživljavati kao nosače nuklearnog naoružanja, bez obzira na njihovu modifikaciju, navodi rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Upozoravamo SAD i NATO da ne preduzimaju radnje koje bi narušile bezbednost Rusije, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
06.05.2024
05:45
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
token
pre 3 godine
Ako nato postoji da spreci rat sto ga onda stvara! nato JE STVOREN DA ZAPOCNE RAT ! RUSIJA DA ZAVRSI RAT ! sto su pravili viruse poput korone koja je nastala u americi jer svaka bolest tamo nastane!!!
Moskva pažljivo prati saopštenja SAD o mogućem prebacivanju dela američkog vojnog kontigenta iz Nemačke u Poljsku, saopštio je zamenik šefa diplomatije Rusije Aleksandar Gruško
Kineski predsednik Si Đinping u dvodnevnoj je poseti Beogradu, a danas će mu biti priređen svečani doček ispred Palate Srbija, gde će ga ugostiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ruska vojska osvojila je dva naselja u zoni Specijalne vojne operacije – Kislovku u Harkovskoj oblasti i Novokalinovo u Donjeckoj Narodnoj Republici, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je sporazum o unapređenju ekonomske saradnje u oblasti infrastrukture sa NR Kinom.
Vreme praznika je za nama, a veliki broj Srba je prolećni odmor iskoristio za putovanje u insotranstvo. I ove godine najpopularnija destinacija bila je Grčka, pa se upravo zbog toga pravila velika gužva na graničnim prelazima ka Severnoj Makedoniji.
Profesorka dr Vesna Turkolov, nosilac liste SNS na novosadskim izborima, otkrila je za Gradske info kada joj se javila želja da postane lekar, ali i da li je njen sin krenuo majčinim stopama.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Autobus koji prevozi đake koji pohađaju Gimnaziju i Pomorsku školu u Kotoru juče je doživio ozbiljan incident, kada su mu otkazale kočnice i sudario se sa drugim autobusom u kojem su bili koji takođe prevozio đake.
Direktor Srpskog telegrafa Saša Milovanović i stručnjak za bezbednost Nikola Antić gostovali su u "Info jutru" Informer TV. Oni su govorili o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu.
Ministarka bez portfelja Tatjana Macura govorila je o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Beogradu tokom svog gostovanja u "Info jutru" na televiziji Informer.
Šezdesetpetogodišnji muškarac S. R. iz Vučja, koji je teško povređen danas oko 13.30 sati na ulazu u Leskovac iz pravca Niša u sudaru autobusa i putničkog vozila kojim je upravljao, podlegao je povredama u Urgentnom centru Opšte bolnice Leskovac.
Da vreme prazničnih gužvi ne sprečava carinike da i dalje uspešno otkrivaju pokušaje krijumčarenja svedoče brojne zaplene, zabeležene tokom proteklih praznika.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Iako su u svetu, a i kod nas sve popularnije moderne metode uklanjanja dlačica, mnoge dame i dalje koriste brijač kako bi imale glatku kožu. Ipak, s tim predmetom treba biti oprezan, jer i on ima rok trajanja.
Pevačica i njen dečko, Darko Dobričanin, spakovali su kofere i odlučili da odu na odmor, te da uživaju u moru i suncu, a tamo su ih dočekali kraljevski.
Sanja i Zorica su otkrile da je Teya Dora bila presrećna nakon što je saznala da je prošla u finale, kao i da se nadaju da će Srbija ove godine odneti pobedu na "Evroviziji".
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.