Vojnotehnička saradnja Rusije i Srbije poslednjih nekoliko godina podignuta je na viši nivo. Ona se razvija u formatu strateškog partnerstva o kojem su govorili rukovodioci naših država
Potpisan je međuvladin dogovor o vojnotehničkoj saradnji, realizuju se projekti o isporuci oružja i vojne tehnike kao i rezervnih delova. Osim toga radi se na remontu i modernizaciji ranije isporučene tehnike.
To, za Novosti, poručuje Dmitrij Jevgenjevič Šugajev, direktor Federalne službe vojnotehničke saradnje Ruske Federacije, inače u krugu veoma važnih saradnika predsednika Vladimira Putina.
Osim aviona i helikoptera, koje je dobila poslednjih nekoliko godina, Srbija je nabavila i PVO sisteme "Pancir". Planira li Rusija da i ubuduće pomaže našoj zemlji kao svom savezniku da osavremeni svoju protivvazdušnu odbranu?
- Saradnja naših zemalja realizuje se u više pravaca, ali je u sferi avijacije i tehnike PVO poslednjih godina bila najobimnija. Srbija u naoružanju ima avione "mig-29", od kojih je šest isporučeno iz sastava Ministarstva odbrane RF, helikopteri su iz porodice Mi, kao i ruski sistemi PVO. Od realizovanih ugovora mogu da navedem isporučene helikoptere Mi-17B-5. U junu 2018. bio je potpisan ugovor za prodaju helikoptera Mi-35 M, koji su isporučeni krajem 2019. Baterija "Pancira-S1" bila je isporučena početkom ove godine. Naši partneri iz Srbije su izrazili interesovanje da nabave i druge sisteme PVO i mi smo spremni da udovoljimo Srbiji kao našem davnašnjem savezniku i pouzdanom partneru. Tim pre ruski proizvođači i specijalni izvoznik "Rosoboroneksport" danas predlažu široku liniju prvoklasnih sredstava PVO raznog dometa. Nastavljamo da o tome razgovaramo sa partnerima iz Srbije, ali o konkretnim rezultatima rano je govoriti.
Možete li objasniti koje su sve mogućnosti "Pancira"?
- "Pancir S1" je PVO sredstvo malog dometa. Njime upravljaju dvojica operatera. On ima navođene rakete i automatske topove. Namenjen je zaštiti manjih objekata od vazdušnih napada aviona i dronova, ali može da vodi borbu sa lakim oklopnim vozilima i protivničkom živom silom. Posebna osobina tog sistema je što on vrlo brzo, za četiri do šest sekundi, može neprekidno da prelazi na ciljeve koji relativno nisko lete.
Da li je u okviru kupovine oružja i vojne tehnike predviđena i obuka srpskih vojnika?
- Pri potpisivanju ugovora sa Srbijom uvek se dogovara i obuka srpskih specijalista. Tako je i 2019. prošla obuka i bojeva primena na "Panciru S1" i helikopterima. To je neophodno da bi srpski vojnici mogli odmah da počnu da rade sa tom vojnom tehnikom kad stignu u Srbiju.
Da li je planirano u bližoj budućnosti da ruska i srpska vojna industrija zajednički proizvode i nastupaju na tržištima trećih zemalja?
- Tehnološka saradnja je jedno od najsloženijih pitanja u našoj sferi delatnosti. Osim visokog nivoa razvoja međusobnih odnosa, neophodno je uzeti u obzir i tehnološke mogućnosti proizvođača. Mora se jasno razumeti koji su vidovi tehnike prioritet proizvodnje i koliki je obim proizvodnje, jer bez toga tehnološka saradnja neće biti rentabilna. Neophodna je kompleksna analiza, jer proizvodnja vojne tehnike u zemlji partnera može biti bitno skuplja nego direktna nabavka iz Rusije, a to ne bi bilo korisno obema državama. Principijelno, Rusija je spremna da razvija bilo koji oblik saradnje sa Srbijom, ali to treba biti po uzajamno povoljnim uslovima, a ne samo u ime "tehnološkog partnerstva", što lepo zvuči. Imamo dobar primer uspešne kooperacije remontovanja dela tehnike sarađujući sa remontnim zavodom "Moma Stanojlović".
Hoće li "Moma" uspeti da podigne svoj nivo i postane regionalni centar za remont helikoptera?
- To pitanje je na dnevnom redu od 2016. Od tada se razgovaralo o različitim varijantama realizacije tog projekta. Kao prvi pozitivni korak u tom pravcu mogu da navedem činjenicu da je ARZ "Moma Stanojlović" prošle godine uspešno remontovao helikoptere tipa Mi iz Severne Makedonije. Mi smo spremni da nastavimo rad po dogovorenoj shemi i u perspektivi ako raširimo krug klijenata iz zemalja regiona. Srbija može biti regionalni centar remonta helikoptera i druge avio-tehnike.
U vreme SSSR mnoga ekonomska pitanja između naših zemalja rešavala su se preko bartera (razmena robe za robu). Može li takvo iskustvo danas biti korisno u oblasti vojnotehničke saradnje?
- U vreme SSSR se takva varijanta saradnje zaista koristila. Ali savremena realnost diktira druge uslove. Svetsko tržište oružja stoji na ekonomskim zakonima, a trgovina pretpostavlja prodaju robe za neku od valuta, a ne na razmenu robe. Mada ne treba negirati da SAD i neke druge zemlje nastavljaju da koriste sankcije protiv Rusije i kao instrument pritiska na naše partnere koriste upravo barter. Tako on opet postaje alternativna forma tradicionalnim formama plaćanja.
Analitičari ocenjuju da svetsko tržište izvoza oružja vredi oko 100 milijardi dolara. Koliko je učešće Rusije?
- Vojnotehnička saradnja je specifična forma međunarodne delatnosti, pomoću koje mi doprinosimo jačanju nacionalne bezbednosti država koje su naši saveznici. Kvalitetno oružje daje državi mogućnost da se zaštiti od spoljne agresije i obezbedi svoj mirni razvoj. Isporučujući vojne proizvode inostranim partnerima naša zemlja stiče vojnopolitičke saveznike u za nas strateški važnim regionima sveta. Danas Rusija ima vojnotehničku saradnju sa više od 100 država, vojna tehnika se isporučuje u više od 50 zemalja. Izvoz oružja i vojne tehnike Ruska Federacija ostvaruje samo u okvirima našeg nacionalnog zakonodavstva, uz poštovanje međunarodnih normi i pravila. Poslednjih nekoliko godina Rusija je jedan od vodećih svetskih izvoznika oružja. Nije tajna da suvereno čuva drugo mesto među glavnim izvoznicima sa godišnjim obimom oko 15 milijardi dolara.
Bez obzira na to što Amerika raznim sankcijama protiv Rusije pokušava da smanji izvoz ruskog oružja, vaša prodaja stalno raste. Dobar primer je sistem S-400. Kako vi objašnjavate rast popularnosti vaše moderne vojne tehnike?
- Kao prvo, mi uvek podvlačimo da je naša vojna tehnika pouzdana i efikasna za zaštitu i suzdržavanje protivnika. Korisnici ocenjuju njenu visoku pouzdanost u bilo kakvim klimatskim uslovima. Osim toga ruska vojna tehnika se odlikuje time što može brzo da se popravi. Ali mislim da je danas glavni argument u korist izbora ruske tehnike to što se potvrđuje njena efikasnost u realnim ratnim uslovima. Sada uspešno izvozimo S-400, savremene avione SU-35, spremni smo da prodajemno laki lovac "MIG-35", savremeni tenk T-14.
Znajući kakvu propagandnu mašinu koristi Zapad, da li vam je teško da ubedite nove kupce da nabave vaše oružje i vojnu tehniku?
- U poslednjih nekoliko godina Rusija se sudarila sa pokušajima bez presedana SAD i njihovih saveznika da izoluju našu zemlju u međunarodnoj areni. Stalno se uvode sankcije. Nažalost, to je već davno prešlo granice konkurentske borbe. U nekim slučajevima nas teraju da se zamislimo o tome da se Amerika otvoreno zaigrala i da misli da joj je sve dozvoljeno. Na sreću takva politika SAD izaziva danas alergiju kod sve većeg broja partnera koji ne žele da žrtvuju interese svoje nacionalne bezbednosti u ime nečije koristi. Zbog toga značajan broj partnera i dalje bira rusku tehniku. Isporuka S-400 Turskoj prošle godine, potpisivanje i realizacija ugovora za isporuku S-400 i fregata u Indiju, ugovori na više od milijardu dolara afričkim zemljama, sve su to samo neke od poznatih činjenica koje potvrđuju moje reči o neprihvatljivosti pritisaka na suverene države o pitanjima nacionalne bezbednosti. Usporedo sa tim, Rusija ne prestaje da traži nove naručioce. Rusija ne postavlja političke uslove, ne nameće svoje političke vrednosti partnerima. Mi smo pouzdan i ako može da se kaže komforan partner, koji predlaže kvalitetnu tehniku za realnu cenu. Zato na tržištu oružja postoji realna potražnja za našim proizvodima.
Kina je godinama veliki kupac vaše vojne tehnike, posebno avionskih motora. Amerikanci nemaju visoko mišljenje o kineskom oružju, kakvo je vaše mišljenje o tehnici konkurenata?
- Kina ulaže ozbiljne napore i sredstva da poveća tehničke i eksploatacione karakteristike, kako civilne tako i vojne produkcije. Kao i druge zemlje, ona nudi svoju tehniku na svetskom tržištu. Mi smo spremni za poštenu konkurenciju, sistematski povećavamo kvalitet i bojeve mogućnosti naše tehnike.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage otkrile su najnoviji "Pancir" sistem protivvazdušne odbrane poslednje generacije "Pancir-SM" tokom vežbe za vojnu paradu Dana pobede koji će se održati u Moskvi 24. juna 2020. Pancir-SM je modernija verzija njegovog prethodnika Pancir-S1
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Francuska vojska planira da deo pešadijskih zadataka prebaci na robote i dronove, u okviru projekta „Pendragon“, koji treba da smanji rizik za vojnike i uvede novu vrstu borbene jedinice na buduće ratište.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Mis Irbijevoj ulici (Zvezdara), na delu od Marčanske do Ulice Vojislava Ilića, od danas do 17. jula doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Porodica iz Srbije izazvala je bes korisnika društvenih mreža, kada su tokom letovanja u Albaniji, kupili kapu "keče" sa simbolom šiptarskog crnog orla.
Postoji mogućnost da "Folksvagen" uskoro bude u vlasništvu kineskog proizvođača automobila "Byd", rekao je predsednik Kilskog instituta za svetsku ekonomiju (IfW) Moric Šularik.
Uprava carine jasno je propisala koliko cigareta i duvanskih proizvoda smete da unesete u Srbiju ili iznesete iz nje, a mnogi putnici to ne znaju, pa svakog leta plaćaju ogromne kazne na granicama.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.