Jedna zemlja će dolazak zime čekati sa znatno manje strepnje nego većina. Protekle nedelje, jedna studija je pokazala da je 30 odsto Šveđana stvorilo imunitet na virus
Bilo je trenutaka tokom pandemije kada sam osećao da me vara pamćenje. Siguran sam da se sećam da su nam naučnici govorili da je drugi talas epidemije neizbežan. Mogu se zakleti da sam na konferenciji za medije video grafikon koji pokazuje zastrašujuću krivulju u obliku zvona koja prikazuje projekcije broja zaraženih u jesen, a još strašniju koja prikazuje projekcije za zimu. Siguran sam da sam čuo stručnjake kako nam objašnjavaju da će covid-19 nestati samo ako stvorimo imunitet, odnosno kada se stekne imunitet krda, bilo prirodnim putem antitiela ili vakcinom, piše Kristofer Snoudon u svom komentaru za britanski Telegraf.
Zvanični dokumenti me uveravaju da ne ludim. Svega nekoliko minuta nakon sastanka Sagea (op. a. Sage je znanstveni odbor koji savetuje britansku vladu tokom pandemije korona virusa, a čiji su članovi tajni) u martu saznali smo ovo: Sage je bio jednoglasan u razmišljanju da će mere za potpuno suzbijanje širenja covid-19 bolesti sigurno uzrokovati drugi talas, prenosi Index.hr.
Koliko znam, to je i dalje njihov stav. Suzbijanje zimskog virusa za vreme najsunčanijeg proleća moglo bi se pokazati kao ne baš veliko postignuće. Najgore nam možda tek dolazi.
Foto: Tanjug/AP
Jedna zemlja će dolazak zime čekati sa znatno manje strepnje nego većina. Protekle nedelje, jedna studija je pokazala da je 30 odsto Šveđana stvorilo imunitet na virus. Ako im i imunitet krda pomogne kao mera u suzbijanju virusa tokom drugog talasa, švedski pristup, koji su mnogi osporavali i kritikovali, mogao bi se pokazati opravdanim.
Šveđani nisu išli u blokadu, a takav pristup Markus Karlson sa Univerziteta Lund u martu je proglasio "ludačkim eksperimentom". Dr Sesilija Soderberg-Naukler sa švedskog instituta Karolinska optužila je vladu za "vođenje u katastrofu" i predvidela da će se zdravstveni sistem raspasti ako se ne uvede potpuno zatvaranje. Svaki model predviđao je eksponencijalni rast novozaraženih.
I dok je većina čovečanstva živela u blokadi, fotografije Šveđana koji se druže u restoranima i barovima činile su se kao nešto što dolazi iz druge dimenzije. Osim zabrane okupljanja više od 50 ljudi, život se u Švedskoj nastavio kao da epidemije nema. Deca mlađa od 16 godina nastavila su da idu u školu. Niko nije nosio masku. Ovo je, jasno, bilo samo zatišje pred buru.
Katastrofa nikad nije stigla. Kao i u većini evropskih zemalja, Švedska je vrhunac u broju umrlih od covida-19 dostigla u prvoj polovini aptila, nakon čega je usledio stabilan pad. Stopa smrtnosti ne razlikuje se od stope smrtnosti velikog broja drugih evropskih zemalja, koje su uvele blokadu. Dnevni broj umrlih u Švedskoj retko je prelazio dvocifrene brojke i stabilizovan je ispod 30 umrlih dnevno još od sredine juna. Kao i u Velikoj Britaniji, polovin smrtnih slučajeva povezuje se sa domovima za starije, dok je dve trećine umrlih imalo 80 ili više godina.
Jednom kad je postalo jasno da su se proročanstva katastrofe pokazala pogrešnima, kritičari švedskog pristupa korona virusa su se okrenuli post-hoc racionalizaciji. Navodili su da je Švedska imala sreće zbog niske gustoće naseljenosti i visoke stope domaćinstava sačinjenih od jedne osobe. Neki su tvrdili da je društveno distanciranje prirodni deo švedske kulture ili da Šveđani nisu dovoljno razgovarali da bi se prenele kapljica virusa. Nešto od toga bilo je istina, a dobar deo glupost, ali ništa od toga nije spomenuto u martu, kada je rečeno da je Švedska osuđena na propast, navodi Telegraf.
Sada se smatra nezgrapnim upoređivati Švedsku s Velikom Britanijom, Italijom, Španijom ili bilo kojom drugom državom koja je imala višu stopu smrtnosti. Dozvoljeno je samo upoređivati je s neposrednim susednim zemljama, gde je stopa smrtnosti niža. Spomenite Veliku Britaniju ili, ne daj Bože, Belgiju (koja se zatvorila nedelju dana nakon Velike Britanije i ima najveću stopu smrtnosti od korona virusa na svetu) i odmah će vam reći da je trebalo da se zatvore mnogo ranije.
Ciljevi su se stoga promenili. Svrha potpunih zatvaranja više nije zaštita zdravstvenih sistema, nego prevencija smrti po svaku cenu. Novi Zeland je zasad uspeo da iskoreni virus, ali se zbog toga pozdravio sa svojom najvećom izvoznom industrijom - turizmom - koja uključuje deset odsto njegove ekonomije i 14 odsto ukupne radne snage.
Foto: Tanjug/AP
Izolovan od ostatka sveta, Novi Zeland je sada zatvorenik koji zavisi od vakcine, a ona možda nikada neće biti pronađena.
Australija je mislila da je porazila virus, ali delovi države Viktoria su ponovo zatvoreni nakon što su otkriveni novi slučajevi. Virus se razbuktao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelu i Južnoafričkoj Republici. Pobeda u borbi protiv prvog talasa može se okarakterisati kao invazija na Irak, samo uvod u dugotrajni rat koji svojim trajanjem samo troši još više života i novca.
Ako i postoji nada za izbeći drugi talas, onda ona leži u praćenju kontakata. Međutim, aplikacija NHS (britanskog sistemazdravstva) Test and Trace nije se pokazala učinkovita, teško da i hoće do leta, a kamoli tek do zime. Proavnice će i dalje da budu sočene s krnjim pravilima o društvenom distanciranju i - najgore od svega - strahu građana od izlaska napolje.
Prema anketi Super Saturdaya, samo pet odsto Britanaca je izašlo u pab proteklog vikenda. Svega 21 posto Britanaca oseća se sigurno da jede u restoranu.
A šta s troškovima svega toga?
Švedska neće zaobići globalna recesija koja sledi. Njen BDP očekuje pad od 5,3 odsto ove godine. Ali BDP Evrozone očekuje pad od 8,7 posto, Velike Britanije 9,7 posto, više od deset u Italiji, Francuskoj i Španiji.
Švedska nije zatvorila svoje škole. Nije zatvorila svoje građane u kućne pritvore. Ako vakcina krene u proizvodnju do jeseni, Šveđani će izgledati bezobzirno. Ali to se neće dogoditi, a zima dolazi, zaključuje se u tekstu.
Imunolog dr Srđa Janković prokomentarisao je porast broja slučajeva mladih žrtava koronavirusa i pritom istakao najveći faktor rizika kojem oni mogu da budu izloženi
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Imunolog dr Srđa Janković prokomentarisao je porast broja slučajeva mladih žrtava koronavirusa i pritom istakao najveći faktor rizika kojem oni mogu da budu izloženi
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Vreme koje je muškarcima potrebno da ponovo postignu erekciju posle orgazma prvenstveno zavisi od starosti, ali i od opšteg fizičkog i psihičkog stanja, objašnjavaju stručnjaci.
Visoke temperature i velika vlažnost vazduha otežavaju podnošenje letnjih dana. Organizam se tada teže hladi, više se znojimo i brže umaramo, ali uz nekoliko jednostavnih trikova možete lakše preživeti sparinu i rashladiti i sebe i svoj dom.
Japanska kompanija Soni saopštila je da će od januara 2028. godine prestati da proizvodi fizičke diskove za sve nove video-igre za konzole Plejstejšen, čime će buduća izdanja biti dostupna isključivo u digitalnom formatu.
Iako se mnogi parovi nadaju prilici da letnji odmor provedu zajedno, ponovo se povežu i poprave svoj brak, za mnoge problematične odnose ovaj period bi mogao da bude kraj, navode stručnjaci.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.