Šef Komande globalnog udara američkog ratnog vazduhoplovstva Timoti Rej poručio je da će, ako Pentagon ne investira u modernizaciju nuklearnog štita, izgubiti u eventualnoj konfrontaciji sa Rusijom i Kinom
Rej upozorava da su ove dve države sposobne da fizički unište Sjedinjene Države i da zato oružje za njihovo odvraćanje mora biti principijalno drugačije.
Pentagon je 2009. godine formirao Komandu globalnog udara američkog ratnog vazduhoplovstva za kontrolu dve od tri komponente nuklearne trijade — kopnene i vazdušne. Ova struktura je odgovorna za korišćenje, raspoređivanje i borbenu upotrebu strateških bombardera i interkontinentalnih balističkih raketa (IBR) baziranih u šahtovima.
Zapravo, reč je o većini američkih sredstava za nuklearno odvraćanje, a poziv generala Reja da se pripreme za veliki rat sa Rusijom i Kinom mnogo govori o situaciji u Pentagonu.
- Naši potencijalni protivnici aktivno modernizuju nuklearne snage u oblastima u kojima mi zaostajemo za njima - rekao je šef Komande globalnog udara. "Ovo se odnosi i na bojeve glave, i na sredstva njihove dostave. Da ne bismo potpuno zaostali, moramo iskoristiti nove tehnologije za obnavljanje naših bombardera, podmornica i interkontinentalnih balističkih raketa, kao i za izgradnju perspektivne tehnike. Ili ćemo ubrzati ove promene, ili ćemo izgubiti".
Prema rečima generala, glavnu ulogu u vazdušnoj komponenti nuklearne trijade igraće bombarder B-21 "Rejder". Poput svog prethodnika, B-2 "Spirit", ovaj avion će biti izrađen prema shemi "leteće krilo", kombinujući svu tehnološku stručnost u oblasti stelt tehnologija. Prema Pentagonu, B-21 može lako da savlada bilo koji sistem PVO, istovremeno ostajući nevidljiv za opremu za praćenje.
"Stratezi" na granici
"Rejder", kao i "Spirit" je podzvučni avion, sposoban da nosi i nuklearno, kao i konvencionalno oružje. Na raspolaganju ima krstareće rakete dugog dometa sa nuklearnim bojevim glavama Long-Range Stand-Off (LRSO), koje takođe poseduju stelt tehnologiju.
Pored toga, u odeljku za bombe će biti postavljene modernizovane nuklearne bombe B61-21. Zahvaljujući moćnom opsegu naoružanja i najnaprednijoj tehnologiji, u Vašingtonu smatraju da će B-21 moći da uništi bilo koji cilj na bojnom polju. Vazduhoplovstvo planira da naruči 100 letelica. Cena je oko 550 miliona dolara za jednu. Prvi let „Rejdera“ je trebalo da se održi 2021. godine, ali su početkom septembra američki mediji izvestili o iznenadnim poteškoćama prilikom njegove konstrukcije i da testiranja neće početi pre 2022. godine.
- Dok B-21 ne uđe u službu, moraćemo da se oslanjamo na bombardere B-52, B-1 i B-2 - saopštio je Rej.
- Treba ih održavati u borbenoj pripravnosti, jer su mnoge letilice stare. Na primer, neki avioni B-1 zahtevaju značajne strukturne popravke. Naša komanda planira da ukloni 17 bombardera koji često deluju na Bliskom istoku, u nepoznatim uslovima.
Ipak, istakao je general, američka strateška avijacija, čak i u uslovima pandemije izazvane virusom korona, nije smanjila intezitet letova i borbene obuke. Bombaderi dugog dometa ove godine su se više puta pojavljivali na nebu iznad zapadnog dela Tihog okeana, Evrope i Arktika. Konkretno, krajem avgusta Amerikanci su izveli vežbe "Savezničko nebo", a šest B-52 je za jedan dan uletelo u vazdušni prostor 30 zemalja NATO.
"Stratezi" tamno sive boje su se više puta približavali i granicama Rusije. Tako je 28. avgusta, prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, nekoliko bombardera vežbalo vazdušne udare na Krim i evropski deo Rusije. Takođe su viđeni iznad Crnog mora 4. i 14. septembra, a tri američke letelice su stigle do ruskih granica sa ukrajinske strane. Za njihovu identifikaciju i pratnju podignuta su četiri lovca — dva Su-27 i dva Su-30. Pored toga, "stratezi" američkog vazduhoplovstva istražuju granicu na Dalekom istoku.
Zaostaju po raketama
Šef komande globalnog udara takođe je skrenuo pažnju na važnost obnavljanja kopnene komponente snaga nuklearnog odvraćanja. Podsetio je da su IBR bazirane u šahtovima Minitmen III puštene u upotrebu pre više od pola veka, očekujući desetogodišnji radni vek. Zamena veterana je planirana u okviru programa Ground-BasedStrategic Deterrent ("Kopneno oružje strateškog odvraćanja"). Komanda vazduhoplovstva je 8. septembra naručila razvoj novih IBR kod koncerna Northrop Grumman.
Njihov radni vek se procenjuje na 50 godina. Rakete bi trebalo da uđu u upotrebu krajem ove decenije i da ostanu u upotrebi do 2080. godine. O ovom oružju ima malo podataka. Poznato je da će u pogledu karakteristika mase i veličine IBR približno odgovarati Minitmen III, s obzirom na to da nije planirano da se značajnije modifikuju lanseri. Trostepena je, sa čvrstim gorivom i dometom od najmanje 15 hiljada kilometara. Veliki domet će obezbediti novo kompozitno gorivo. Naravno, koristiće se najmodernija baza elemenata. Preciznost će se znatno poboljšati zahvaljujući korekcijama GPS signala.
Mesta baziranja se neće promeniti. Minitmen III su raspoređeni u tri baze američkog vazduhoplovstva: Voren (država Vajoming), Malmstrem (država Montana) i Majnot (država Severna Dakota). Svaka ima po 150 raketa. Prema planovima Pentagona, prve IBR projekta GBSD biće u stavljene u pripravnost 2027. godine, a u potpunosti će zameniti svoje prethodnike do 2036. godine.
I ako u razvoju novog strateškog bombardera Rusija i dalje zaostaje za SAD, dotle je prema programu perspektivne interkontinentalne rakete, naprotiv, ona ispred. Već 2021. godine u službu Strateških raketnih snaga Rusije bi trebalo da uđu prve serijske IBR RS-28 „Sarmat“, od kojih je svaka u stanju da baci više od deset bojevih blokova na daljinu od 16-18 hiljada kilometara.
Po svaku cenu pokriti američku teritoriju od strateškog oružja Rusije i Kine – trenutan je moto američke agencije za protivraketnu odbranu. Bezbednosti radi, ona namerava da stvori efikasniju višeslojnu zaštitu od interkontinentalnih balističkih raketa, dok Pentagon razvija novi presretač kao zamenu za PRO kompleks Ground-based Midcourse Defense
Predsednik SAD Donald Tramp ponovo je otvoreno izjavio da su Sjedinjene Države „preuzele Venecuelu“, tvrdeći da je američka vojna operacija trajala svega 48 minuta, dok Vašington danas kontroliše ogroman naftni aranžman sa Karakasom i potiskuje nekadašnji uticaj Rusije i Kine.
Izraelski vojno-politički analitičar Jakov Kedmi tvrdi da obnovljeni kontakti Moskve i Vašingtona nisu posledica promene američkog odnosa prema Rusiji, već činjenice da SAD, prema njegovoj oceni, ne mogu da zanemare ruski strateški arsenal, ekonomsku izdržljivost i veze Moskve sa velikim državama poput Kine i Indije.
Američka rezolucija dobila je 11 glasova za, dok su Rusija i Kina glasale protiv, a Pakistan i Somalija ostali uzdržani. Pošto su Moskva i Peking stalne članice Saveta bezbednosti, njihovi glasovi bili su dovoljni da predlog padne bez obzira na veliku većinu koja ga je podržala.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Po svaku cenu pokriti američku teritoriju od strateškog oružja Rusije i Kine – trenutan je moto američke agencije za protivraketnu odbranu. Bezbednosti radi, ona namerava da stvori efikasniju višeslojnu zaštitu od interkontinentalnih balističkih raketa, dok Pentagon razvija novi presretač kao zamenu za PRO kompleks Ground-based Midcourse Defense
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, ponovo je matirao blokaderske provokatore, poručivši, u gostovanju na Informer televiziji, da se ne sveti nikome, već da isključivo štiti Ustav Srbije.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je da, ukoliko njegova lista dobije poverenje građana, slede velike promene u lokalnim samoupravama.
Nosilac izborne liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, gost je specijalnog programa na Informer televiziji, gde je do detalja razmontirao pokušaje stranca i blokadera da destabilizuju i sruše državu, ali i otkrio do sada nepoznate detalje razgovora sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom!
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je na Informer TV da je bio jedini među saradnicima koji se protivio emitovanju novog kampanjskog spota sa etiketama i uvredama koje su mu godinama pripisivane.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Promena vremenskih prilika u Srbiji očekuje se u petak, 9. oktobra, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Pre toga, u četvrtak, očekuju se temperature i do 30 stepeni Celzijusove skale.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
U okviru operativne akcije "TEX", Uprava za indirektno oporezivanje BiH pronašla je i privremeno oduzela 2.180 komada tekstilnih proizvoda u vrednosti od oko 188.000 evra, za koje se sumnja da su namenjeni ilegalnom prometu na tržištu BiH.
Policijski službenici Policijske stanice Brač juče su pretražili kuću i druge prostorije koje koristi muškarac (39) na području Selca na ostrvu Braču, pri čemu su pronašli i oduzeli 204 grama marihuane i četiri puške.
Jedan čovek ispričao je ono što zna pred svoju smrt, njegov prijatelj uradio je isto, a onda je treća osoba odlučila da progovori. Tako je, posle skoro šest godina, otkrivena sudbina Marije Kepić iz Aranđelovca, koja je nestala u oktobru 2020. godine. Njene kosti pronađene su kod pećine Risovača, a policija sada pokušava da pronađe još jednu kariku u jezivom lancu ćutanja.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Nekada je najbolja avantura ona na koju krenete potpuno sami. Solo putovanje donosi slobodu da radite šta želite, upoznate nova mesta i, možda najvažnije, otkrijete koliko zapravo možete da se oslonite na sebe.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Pevač Radiša Trajković Đani pojavio se na promociji prvog studijskog albuma Emira Brunčevića, te kao gost zapevao nekoliko pesama, a bakšiš koji mu je dat je stavio u svoj džep i nije podelio s kolegama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.