OBAVEŠTAJAC RASKRINKAO ZAPADNU MAŠINERIJU LAŽNIH VESTI, do detalja opisao kako Evropa i Amerika pripremaju teren za VOJNE OPERACIJE I SMENE REŽIMA ŠIROM SVETA!
Podeli vest
Konflikti u svetu često nastaju zbog lažnih vesti, koje pomažu državi da pridobije javno mnjenje. Problem je što one daju krivu sliku realnosti i polako uspavljuju volju naroda. Tako nastaju ratovi, koje narod nije podržao, rekao je Žak Bod, bivši švajcarski agent obaveštajne službe
U svojoj knjizi „Upravljati lažnim vestima“ (koja je objavljena 27. avgusta 2020. godine) bivši obaveštajac kritikuje Zapadne zemlje da koriste lažne vesti. Pre nešto više od tri godine, pre izbora Emanuela Makrona, Ričard Ferand, tada generalni sekretar partije „Napred“, je objavio u časopisu „Le Monde“ članak pod naslovom „Nećemo dozvoliti Rusiji da destabilizuje predsedničke izbore u Francuskoj!“
Poznata novinarka i nekadašnja urednica lista "Politika" Ljiljana Smajlović gostujući na Prvoj televiziji komentarisala je sporazum u Vašingtonu, a potom i objavu Marije Zaharove i izvinjenje ruskog predsednika Vladimira Putina upućeno Aleksandru Vučiću. Ona je iznenađena što je izostala reakcija onih koji su "na sva usta" komentarisali objavu Zaharove
12.09.2020
10:39
U članku je naveo da su „dva velika medija „Rosija tudej“ i „Sputnjik“, koji su ruski državni mediji, svakodnevno širili lažne vesti“. U isto vreme Fransoa Fijon (tadašnji Makronov suparnik na predsedničkim izborima 2017. godine) je bio uvučen u skandal, jer je fiktivno zaposlio svoju ženu. Amerika je tvrdila da je u to umešana Rusija i na taj način je pozicija Makrona bila čvršća, smatra Žak Bod, koji je kao agent obaveštajne službe radio u Ujedinjenim nacijama, a zatim i u NATO.
Spekulacije na temu ruskih pretnji su se nastavile putem medija, naučnika i političara tokom krize Žutih prsluka i evropskih izbora. Pukovnik Žak Bod je dugo radio na «izučavanju pretnje» i tvrdi da ruska pretnja nije postojala.
On je u svojoj knjizi kritikovao specijalne službe, diplomate, političare i medije, otkrivao lažne vesti, koje su pripremale zapadne države poslednjih deset godina. U njima nećete naći nove informacije o smrti Kenedija, iako bi one bile ključ za pojašnjenje međunarodne realnosti. Žak Bod analizira niz događaja, kako bi nam „usadio crv sumnje u informacije koje nam plasiraju“.
Termin "lažne vesti" se prvi put pojavio u periodu američke predsedničke kampanje 2016. godine i bio je često korišćen kada se spominjao Donald Tramp. Žak Bod smatra da je u svemu tome najopasnije što on „manipuliše činjenicama, stvarajući lažnu koheziju na temu istine, kako bi iskrivio percepciju publike i podstakao je da prihvati bilo koju političku opciju“.
Mnoge države, kao što su Sirija, Iran, Rusija i Venecuela su mete lažnih informacija i lažnih vesti koje plasiraju Evropa i Amerika. Šta je njihov cilj? „Lažne vesti pomažu da se promoviše bilo koja politička ideja“ – stvaranje neprijatelja, sprovođenje vojne operacije ili smena režima, smatra autor.
Američka invazija na Irak 2003. godine, praćena lažima državnog sekretara Kolina Pauela u Ujedinjenim nacijama, je samo jedan od primera. Tokom američkih vazdušnih napada 03. januara 2020. godine je ubijen iranski general Kasem Sulejmani.
Šta je bio razlog ubistva? Prema rečima Donalda Trampa, general je pripremao napad na četiri američke ambasade na Bliskom Istoku, što je predstavljalo „neizbežnu pretnju“. Posle četiri dana verzija izjave američkog predsednika se promenila, sada je razlog za ubistvo generala bila „njegova strašna prošlost“ .
Odgovornost za vojnu intervenciju se redovno dodeljuje političarima, kao što je slučaj u kome su učestvovali političari Nikola Sarkozi i Bernard-Henri Levi 2011. godine u Libiji.
Bivši tajni agent smatra da obaveštajna služba bi trebalo da bude „ona koja preduzima strateška rešenja. To je njena funkcija. Ona navodi kakva je situacija, a vi zatim rešavajte kako hoćete“. Prema njegovim rečima, zapadne obaveštajne službe greše, jer „ne analiziraju objektivno situaciju na osnovu činjenica“.
On kritikuje „intelektualnu neprilagodnjivost“, koju izražavaju diplomate i vojska, koji ne umeju da drugačije ratuju, nego se „usredsređuju na štetu globalne strategije“. U članku, koji je objavljen 2019. godine u izdanju „Revue Défense Nationale“, pukovnik Legrie je sa istih pozicija kritikovao vojnu strategiju koalicije u Iraku. Strategija se bazira na nanošenju smrtonosnih vazdušnih napada, što stvara „u narodu mržnju prema onome što može da predstavlja oslobađanje u maniru zapada“.
Žak Bod kritikuje i sve medije koji bezumno prate zapadne vlade, među njima i francuske medije, koji su „sakrivali neke činjenice“ i u slučaju Venecuele podržavali „kompanije, koje narušavaju međunarodno pravo i vladavinu prava“.
„Nemam ništa protiv da se opoziciji obraćate za informacije, ali njih ne možete uzeti bez rezerve. Trebalo bi da se obratite i izvorima tih informacija, kako biste čuli i drugu stranu. Na temu Sirije dobijamo informacije, koje skoro uvek potiču od opozicije. A ko su predstavnici opozicije? To su džihadisti. Mediji su onda ti koji se bave propagandom džihadista“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raspad Jugoslavije i agresija na Srbiju su takođe pripremani i praćeni lažnim vestima koje su plasirali BBC, CNN, Kristin Amanpur... kao i nizom podmetnutih događaja - Markale, Račak... To je oprobani recept zapada koji nas prati i danas, tako da se više ne zna šta je realnost, a šta laži, što je veoma opasno i zbog toga MSM širom sveta gube popularnost i kredibilitet.
Lideri u Damasku, Karakasu, a sada i u Teheranu, redom su se suočili sa činjenicom da ruska podrška ima svoje jasne granice, piše Politiko, analizirajući reakciju Moskve nakon ubistva iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u američko-izraelskim napadima na Teheran.
Poznata novinarka i nekadašnja urednica lista "Politika" Ljiljana Smajlović gostujući na Prvoj televiziji komentarisala je sporazum u Vašingtonu, a potom i objavu Marije Zaharove i izvinjenje ruskog predsednika Vladimira Putina upućeno Aleksandru Vučiću. Ona je iznenađena što je izostala reakcija onih koji su "na sva usta" komentarisali objavu Zaharove
Danas (17. marta) u 18:11 po moskovskom vremenu, izvršen je napad na teritoriju koja se nalazi uz zgradu meteorološke službe na industrijskoj lokaciji NE „Bušer“, u neposrednoj blizini aktivnog energetskog bloka, saopštava Rosatom.
Nekoliko dana nakon posete predsednika Aleksandra Vučića, osmeh osmogodišnjeg Andrije Kneževića iz Bajine Bašte ne jenjava. Dečak koji se bori sa retkom i teškom Mojamoja bolešću danas nosi radost koja je, kako njegova porodica kaže, stigla iz srca, od ljudi, od vere, i od ostvarenog sna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre dva dana poseto Sevojno gde se družio i sa najstarijim meštanima, a sada je to podelio i na svom instagram profilu.
Ana Brnabić, predsednica Narodne skupštine, odgovorila je lideru stranke SRCE, Zdravku Ponošu, koji se pravio pametan pričajući o odnosu Srbije i južne pokrajine Kosovo i Metohija.
Novinar Uroš Piper uputio je besplatan savet opozicionim urednicima i poručio im da im nije dovoljan samo Tonino Picula, već da treba da pozovu i ustaškog generala Ante Gotovinu da pljuje Srbiju.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Urednik i voditelj emisije "Dobro veče Srbadijo" Igor Ćurčić ugostiće sutra od 22 sata uživo velikog humanitarca i direktora vladine kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujona, koji će govoriti o godišnjici stravičnog pogrom nad Srbima 17. Marta 20024. godine. Igorovi gosti biće i zdravičar i čuvar srpske tradicije Dragiša Simić, kao i harmonikaš Dragan Todorović, ali i sestre Gobović, Marija i Marina koje svojim glasovima pronose i čuvaju srpski etno melos.
Veliki povratak voditelja Petra Latinovića donosi emisiju "Politički okvir", koja će se emitovati svakog petka u 22 časa na Informer TV i kroz razgovore o ključnim temama oblikovati pogled na savremena politička dešavanja iz potpuno novog ugla.
Nakon unutrašnje i spoljašnje kontrole kao i inspekcijskog nadzora u Opštoj bolnici u Čačku, nakon smrti devojčice posle operacije krajnika nisu postojole stručne greške, dok je u slučaju starijeg pacijenta M.M. bilo propusta, saopštio je savetnik ministra zdravlja za inspekcijske poslove Dragoljub Paunović.
Sajam automobila "DDOR BG Car Show 09" otvoren je danas u 11 časova, a posetioci će u halama 1, 1A, 2A, 2C, 2B, 3A i 3, do 24. marta moći da vide i kupe automobile svetskih i domaćih brendova.
Izgradnja trafostanice 400/110 kV Beograd 50 u Ugrinovcima značajna je za dalji razvoj prestonice, jer će to biti jedna od najvažnijih trafostanica u našem elektroenergetskom sistemu, čiji završetak se očekuje 2028. godine.
Beogradska policija i nadležno tužilaštvo tragaju za dvojicom napadača koji su u noći između nedelje i ponedeljka pokušali da izazovu požar u stanu direktora jedne od poznatijih beogradskih kompanija.
Nikola Babić (26) ubijen je 19. marta 2016. godine na Vračaru. Njega je, hicem iz pištolja, ubio tada maloletni Bogoljub S. (16). Babić je ispred zgrade u koju je često dolazio.
Sinoć je u MTS dvorani održana svečana premijera filma "Žetva", ostvarenja koje na veliko platno donosi potresnu priču o ilegalnoj trgovini organima i stradanju Srba na Kosovu i Metohiji.
Najnovija istraživanja otkrivaju da Fitbit, Instagram, WhatsApp i druge društvene mreže troše najviše baterije. Čak i kada nisu aktivno korišćene, ove aplikacije mogu potrošiti do 85 odsto kapaciteta baterije.
Bolesti jetre često prolaze neprimećeno u svojim ranim fazama, jer ne izazivaju jasne simptome koji bi odmah ukazali na problem. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su određene promene na licu važan znak upozorenja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar