Poslednjih dana zapadni farmaceuti hvale uspeh ispitivanja američko-nemačke vakcine protiv virusa korona. Međutim, lako je uočiti da sličan ruski proizvod, vakcina „Sputnjik V“, ima bar jednu značajnu prednost u odnosu na svog zapadnog konkurenta. Istovremeno, glavni problem obe vakcine će biti isti — njihova proizvodnja
Prema zvanično objavljenim podacima, efikasnost ruske vakcine protiv kovida-19, koju je razvio Naučni institut „Gamaleja“, iznosila je 92 odsto na osnovu privremenih podataka sa kliničkih ispitivanja. Ovi podaci još uvek nisu konačni. „Sputnjik V“ sada završava takozvanu treću fazu kliničkih ispitivanja prema zahteva SZO. Međutim, data brojka već uzima u obzir 20 slučajeva zaraženih kovidom-19 među ispitanicima.
Važno je napomenuti da u istraživanju učestvuje 40 hiljada dobrovoljaca, od kojih je više od 20 hiljada ljudi vakcinisano prvom dozom vakcine, a više od 16 hiljada prvom i nakon 21 dana drugom dozom vakcine. Istovremeno, 75 odsto ispitanika je dobilo pravu vakcinu, a preostalih 25 odsto „lažnu“ placebo, što bi trebalo da da rezultate kontrolne grupe.
Zahtevi SZO regulišu takozvanu dvostruku slepu metodu ispitivanja, kada radi verodostojnosti eksperimenta ni ispitanik, ni lekar ne znaju šta je korišćeno — vakcina ili placebo. A to znači da do sada sva statistika o „Sputnjiku V“ ide u „isti koš “.
BREAKING: THE FIRST INTERIM DATA ANALYSIS OF THE SPUTNIK V VACCINE AGAINST COVID-19 PHASE III CLINICAL TRIALS IN THE RUSSIAN FEDERATION DEMONSTRATED 92% EFFICACY #SputnikVhttps://t.co/hXlrCKwjPE
— Sputnik V (@sputnikvaccine) November 11, 2020
Budući da se treća faza ispitivanja u Rusiji sprovodi sa takozvanom rizičnom grupom, to jest, ljudima koji se svakodnevno suočavaju sa velikim brojem nosilaca infekcije i zaraženih kovidom-19, čak 20 slučajeva u selekciji od nekoliko desetina hiljada ispitanika predstavlja prilično mali procenat. Štaviše, upotreba kontrolnog placeba za 10 hiljada dobrovoljaca sasvim bi mogla da utiče na upravo takav rezultat. Uostalom, ovi ljudi nisu imali jak imunološki odgovor koji je programiran primanjem vakcine.
Naravno, pacijenti sa kovidom-19 iz obe grupe odmah su počeli da se leče po svim pravilima (to regulišu pravila takozvanog Nirnberškog zakona, koji je usvojen neposredno posle Drugog svetskog rata za regulisanje eksperimenata na ljudima). Ali na kraju treće faze ispitivanja ruske vakcine treba očekivati rezultate ispitivanja efikasnosti vakcine, kao i selektivnih grupa u kojima se nalazilo 20 obolelih. Rezultati ove faze biće poznati za nekoliko dana.
U svakom slučaju, efikasnost od 92 odsto sa 20 slučajeva obolelih na 40 hiljada učesnika ispitivanja je takozvana gornja procena. Lako je zaključiti da ako se 10 hiljada dobrovoljaca koji su dobili placebo naknadno isključi iz ukupnog broja dobrovoljaca, tada će procenat efikasnosti vakcine verovatno porasti.
Inače, po broju učesnika ispitivanja u trećoj fazi, ruska vakcina „Sputnjik V“ je jedna od prvih u svetu. Svi konkurenti koriste mnogo skromniji broj dobrovoljaca. Nemačka vakcina kompanije „Fajzer“ i BioNTech pod nazivom BNT162(b1,b2,b3) još uvek je zvanično na sredini treće faze, a podaci o efikasnosti od 90 odsto koji su objavljeni 9. novembra 2020. godine daju potpuno iste rezultate rada na broju od 29,5 hiljada dobrovoljaca iz radne i kontrolne grupe.
Međutim, među vestima o vakcini „Fajzer“ već su objavljene zabrinjavajuće karakteristike o njenim slabim kvalitetima. Poenta je u tome što zbog odabrane, prilično inovativne verzije BNT162(b1,b2,b3), zasnovane na tehnologiji informacione RNK, njen transport i upotreba neće biti laki.
Nemačka vakcina se mora čuvati i transportovati na temperaturi od minus 68 stepeni Celzijusa, a svaka pojedinačna doza se mora odmrzavati neposredno pre upotrebe. Uobičajena logistika koja se bavi transportom hrane i ima posla sa zamrznutim proizvodima, radi na maksimalno minus 20 stepeni Celzijusa i nije pogodna za transport vakcine „Fajzer“.
Stoga, nemačka kompanija zasad nudi kao rešenje upotrebu izotermnih kontejnera sa „suvim ledom“ (čvrstim ugljen-dioksidom). Ali čak i takvo rešenje je moguće samo za velike gradove i metropole sa kratkim transportnim maršrutama. U malim gradovima ili seoskim sredinama, u kojima još uvek živi polovina svetske populacije, takvih kontejnera i suvog leda jednostavno nema.
Pored toga, pod znakom pitanja su i planovi EU da dobije, kako je najavljeno, 200 miliona doza vakcine već do kraja 2020. godine. Najverovatnije će, uz ogroman napor, snage fabrika BioNTech-Pfizer do kraja godine moći da proizvedu maksimalno 50 miliona pojedinačnih doza BNT162(b1,b2,b3).
U stvarnosti, EU će verovatno „rasporediti jaja u razne korpe“, finansirajući kupovinu vakcina od svih zapadnih konkurenata kopmanije BioNTech-Pfizer, a to su kompanije AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, CureVac i Moderna. Samo u ovom slučaju plan za proizvodnju 200 miliona pojedinačnih doza vakcine izgleda realno, mada će to biti dovoljno samo za oko polovinu stanovnika Evropske unije. Inače, biće neophodno da se ove vakcine proizvode u skladu sa zahtevima EU u evropskim fabrikama, a za uvoz vakcine potrebna je posebna dozvola Evropske komisije.
S obzirom na gore navedeno, ne iznenađuje što je izvršni direktor kompanije „Fajzer“ Albert Burla sasvim neočekivano prodao polovinu svojih akcija kompanije samo zbog pozitivnih vesti o 90 odsto efikasnosti vakcine BNT162(b1,b2,b3). Ovde je već aktivan jednostavan princip: gvožđe se kuje dok je vruće, jer nije poznato kako će i koliko finansijski biti uspešna vakcina saveza BioNTech-Pfizer u budućnosti.
Međutim, pitanja o mogućnosti proizvodnje potrebnog broja pojedinačnih doza odnose se i na ruske vakcine. U oktobru su planovi predviđali da je u Rusiji do kraja godine moguće organizovati proizvodnju od oko 1,5 miliona doza.
Pored toga, prema procenama lekara, da bi se razvio kolektivni imunitet, procenat vakcinisanog stanovništva treba da bude veći od 50 odsto.
Potpredsednica vlade Rusije Tatjana Golikova je ove nedelje saopštila da će u novembru u Rusiji biti proizvedeno 0,5 miliona doza vakcine protiv virusa korona. U decembru i januaru, kapacitet će omogućiti proizvodnju po 1,5 miliona doza, od februara 2021. godine — 3 miliona, a od aprila 2021. godine — 6 miliona doza mesečno.
Tako se prava masovna vakcinacija ruskih građana može očekivati tek krajem prolećnog talasa kovida-19. Ali za rusku vakcinu, za razliku od BioNTech-Pfizer, sasvim je moguće koristiti standardnu logistiku transporta medicinskih sredstava jer ruskoj verziji vakcine nisu potrebne jako niske temperature. Stoga se nadamo da će vakcina „Sputnjik V“ uspešno proći sva ispitivanja i brzo stići do svakoga kome je potrebna.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić brutalno je i bez milosti odgovorila na najnovije gluposti i nebuloze predstavnika lažne opozicione elite, poručivši im da je njihovo neznanje i pomračenje uma prešlo sve granice zdravog razuma.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Zdravstveni centar Vranje oglasio se povodom saobraćajne nezgode koja se dogodila tokom transporta pacijenta, a u kojoj je vozač saniteta zadobio teške telesne povrede.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.