Poslednjih dana zapadni farmaceuti hvale uspeh ispitivanja američko-nemačke vakcine protiv virusa korona. Međutim, lako je uočiti da sličan ruski proizvod, vakcina „Sputnjik V“, ima bar jednu značajnu prednost u odnosu na svog zapadnog konkurenta. Istovremeno, glavni problem obe vakcine će biti isti — njihova proizvodnja
Prema zvanično objavljenim podacima, efikasnost ruske vakcine protiv kovida-19, koju je razvio Naučni institut „Gamaleja“, iznosila je 92 odsto na osnovu privremenih podataka sa kliničkih ispitivanja. Ovi podaci još uvek nisu konačni. „Sputnjik V“ sada završava takozvanu treću fazu kliničkih ispitivanja prema zahteva SZO. Međutim, data brojka već uzima u obzir 20 slučajeva zaraženih kovidom-19 među ispitanicima.
Važno je napomenuti da u istraživanju učestvuje 40 hiljada dobrovoljaca, od kojih je više od 20 hiljada ljudi vakcinisano prvom dozom vakcine, a više od 16 hiljada prvom i nakon 21 dana drugom dozom vakcine. Istovremeno, 75 odsto ispitanika je dobilo pravu vakcinu, a preostalih 25 odsto „lažnu“ placebo, što bi trebalo da da rezultate kontrolne grupe.
Zahtevi SZO regulišu takozvanu dvostruku slepu metodu ispitivanja, kada radi verodostojnosti eksperimenta ni ispitanik, ni lekar ne znaju šta je korišćeno — vakcina ili placebo. A to znači da do sada sva statistika o „Sputnjiku V“ ide u „isti koš “.
BREAKING: THE FIRST INTERIM DATA ANALYSIS OF THE SPUTNIK V VACCINE AGAINST COVID-19 PHASE III CLINICAL TRIALS IN THE RUSSIAN FEDERATION DEMONSTRATED 92% EFFICACY #SputnikVhttps://t.co/hXlrCKwjPE
— Sputnik V (@sputnikvaccine) November 11, 2020
Budući da se treća faza ispitivanja u Rusiji sprovodi sa takozvanom rizičnom grupom, to jest, ljudima koji se svakodnevno suočavaju sa velikim brojem nosilaca infekcije i zaraženih kovidom-19, čak 20 slučajeva u selekciji od nekoliko desetina hiljada ispitanika predstavlja prilično mali procenat. Štaviše, upotreba kontrolnog placeba za 10 hiljada dobrovoljaca sasvim bi mogla da utiče na upravo takav rezultat. Uostalom, ovi ljudi nisu imali jak imunološki odgovor koji je programiran primanjem vakcine.
Naravno, pacijenti sa kovidom-19 iz obe grupe odmah su počeli da se leče po svim pravilima (to regulišu pravila takozvanog Nirnberškog zakona, koji je usvojen neposredno posle Drugog svetskog rata za regulisanje eksperimenata na ljudima). Ali na kraju treće faze ispitivanja ruske vakcine treba očekivati rezultate ispitivanja efikasnosti vakcine, kao i selektivnih grupa u kojima se nalazilo 20 obolelih. Rezultati ove faze biće poznati za nekoliko dana.
U svakom slučaju, efikasnost od 92 odsto sa 20 slučajeva obolelih na 40 hiljada učesnika ispitivanja je takozvana gornja procena. Lako je zaključiti da ako se 10 hiljada dobrovoljaca koji su dobili placebo naknadno isključi iz ukupnog broja dobrovoljaca, tada će procenat efikasnosti vakcine verovatno porasti.
Inače, po broju učesnika ispitivanja u trećoj fazi, ruska vakcina „Sputnjik V“ je jedna od prvih u svetu. Svi konkurenti koriste mnogo skromniji broj dobrovoljaca. Nemačka vakcina kompanije „Fajzer“ i BioNTech pod nazivom BNT162(b1,b2,b3) još uvek je zvanično na sredini treće faze, a podaci o efikasnosti od 90 odsto koji su objavljeni 9. novembra 2020. godine daju potpuno iste rezultate rada na broju od 29,5 hiljada dobrovoljaca iz radne i kontrolne grupe.
Međutim, među vestima o vakcini „Fajzer“ već su objavljene zabrinjavajuće karakteristike o njenim slabim kvalitetima. Poenta je u tome što zbog odabrane, prilično inovativne verzije BNT162(b1,b2,b3), zasnovane na tehnologiji informacione RNK, njen transport i upotreba neće biti laki.
Nemačka vakcina se mora čuvati i transportovati na temperaturi od minus 68 stepeni Celzijusa, a svaka pojedinačna doza se mora odmrzavati neposredno pre upotrebe. Uobičajena logistika koja se bavi transportom hrane i ima posla sa zamrznutim proizvodima, radi na maksimalno minus 20 stepeni Celzijusa i nije pogodna za transport vakcine „Fajzer“.
Stoga, nemačka kompanija zasad nudi kao rešenje upotrebu izotermnih kontejnera sa „suvim ledom“ (čvrstim ugljen-dioksidom). Ali čak i takvo rešenje je moguće samo za velike gradove i metropole sa kratkim transportnim maršrutama. U malim gradovima ili seoskim sredinama, u kojima još uvek živi polovina svetske populacije, takvih kontejnera i suvog leda jednostavno nema.
Pored toga, pod znakom pitanja su i planovi EU da dobije, kako je najavljeno, 200 miliona doza vakcine već do kraja 2020. godine. Najverovatnije će, uz ogroman napor, snage fabrika BioNTech-Pfizer do kraja godine moći da proizvedu maksimalno 50 miliona pojedinačnih doza BNT162(b1,b2,b3).
U stvarnosti, EU će verovatno „rasporediti jaja u razne korpe“, finansirajući kupovinu vakcina od svih zapadnih konkurenata kopmanije BioNTech-Pfizer, a to su kompanije AstraZeneca, Sanofi-GSK, Janssen Pharmaceutica NV, CureVac i Moderna. Samo u ovom slučaju plan za proizvodnju 200 miliona pojedinačnih doza vakcine izgleda realno, mada će to biti dovoljno samo za oko polovinu stanovnika Evropske unije. Inače, biće neophodno da se ove vakcine proizvode u skladu sa zahtevima EU u evropskim fabrikama, a za uvoz vakcine potrebna je posebna dozvola Evropske komisije.
S obzirom na gore navedeno, ne iznenađuje što je izvršni direktor kompanije „Fajzer“ Albert Burla sasvim neočekivano prodao polovinu svojih akcija kompanije samo zbog pozitivnih vesti o 90 odsto efikasnosti vakcine BNT162(b1,b2,b3). Ovde je već aktivan jednostavan princip: gvožđe se kuje dok je vruće, jer nije poznato kako će i koliko finansijski biti uspešna vakcina saveza BioNTech-Pfizer u budućnosti.
Međutim, pitanja o mogućnosti proizvodnje potrebnog broja pojedinačnih doza odnose se i na ruske vakcine. U oktobru su planovi predviđali da je u Rusiji do kraja godine moguće organizovati proizvodnju od oko 1,5 miliona doza.
Pored toga, prema procenama lekara, da bi se razvio kolektivni imunitet, procenat vakcinisanog stanovništva treba da bude veći od 50 odsto.
Potpredsednica vlade Rusije Tatjana Golikova je ove nedelje saopštila da će u novembru u Rusiji biti proizvedeno 0,5 miliona doza vakcine protiv virusa korona. U decembru i januaru, kapacitet će omogućiti proizvodnju po 1,5 miliona doza, od februara 2021. godine — 3 miliona, a od aprila 2021. godine — 6 miliona doza mesečno.
Tako se prava masovna vakcinacija ruskih građana može očekivati tek krajem prolećnog talasa kovida-19. Ali za rusku vakcinu, za razliku od BioNTech-Pfizer, sasvim je moguće koristiti standardnu logistiku transporta medicinskih sredstava jer ruskoj verziji vakcine nisu potrebne jako niske temperature. Stoga se nadamo da će vakcina „Sputnjik V“ uspešno proći sva ispitivanja i brzo stići do svakoga kome je potrebna.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska vlada razmatra da ponudi istraživackom centru "Gamaleja" da bude odlučujući faktor u proizvodnji i razvitku vakcine protiv korona virusa, izjavio je danas zamenik ruskog Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev, dodavši da bi Rusija mogla za početak da mesečno pravi između 100.000 i milion doza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je danas na jugozapadu Srbije. On je posetu započeo u Prijepolju, a zatim je obišao veliki broj lokacija u Priboju i Novoj Varoši.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pokazao je u Kolegijumu naše televizije fotografiju koju su napravili pripadnici GOSI službe, a na kojoj se se vidi šta je u centru Beograda danas radio tajkun Dragan Đilas, dok je predsednik Aleksandar Vučić obilazio Srbiju i razgovarao sa narodom.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov u nekoliko rečenica rasturio je nekadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića, koji se na društvenoj mreži Iks ostrvio na šefa naše države Aleksandra Vučića i politiku vladajuće partije.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je cilj da do kraja 2027. godine Srbija bude spremna za pristupanje šengenskom prostoru i naveo da je za otvaranje Klastera 3, najvažnije priznanje to što je Evropska komisija početkom jula dala šestu uzastopnu preporuku, naglasivši da ta institucija ima adekvatne mehanizme da na meritoran način proceni ispunjenost obaveza.
Šiptarski ekstremisti okačili su zastave Albanije i zloglasne terorističke organizacije OVK na kapije srpskih crkava u Lipljanu, nakon čega je policija privela dvojicu provokatora!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je pokazao šta znači stvarna briga o građanima i odgovornost prema svojoj zemlji! U kasnim večernjim satima, iz prelepog sela smeštenog između Zlatibora i Priboja, nadomak Kokinog Broda, predsednik se obratio naciji i poslao snažnu, emotivnu i direktnu poruku svima u Srbiji.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je danas da je situacija sa požarima u Deliblatskoj peščari trenutno mirnija i da su naselja za sada bezbedna, naročito naselje Šumarak koje je veoma bilo izloženo riziku od požara.
Manastir Palja važi za najstariju svetinju u ovom kraju, gde je poslednju noć u Srbiji proveo Sveti Sava, a poznat je i po izvorima koji leče bolest i sterilitet.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Policija u Bečeјu, u saradnji sa Osnovnim јavnim tužilaštvom u Bečeјu, uhapsila je D. P. (30) iz okoline tog mesta, zbog sumnje da јe počinila tešku krađu.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Svrab, peckanje i neprijatan vaginalni sekret mogu da se povuku nakon terapije, ali kod mnogih žena kandida se ubrzo ponovo javlja. Razlog pritom nije uvek samo sama gljivica - određene navike i okolnosti pogoduju njenom ponovnom razvoju
Za glatku i negovanu kožu nije dovoljno samo obaviti brijanje - jednako su važni pravilna priprema kože, izbor kvalitetnog brijača i odgovarajuća nega nakon tretmana.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Popularna voditeljka Jovana Jeremić oglasila se na svom Instagram profilu veoma emotivnom objavom posvećenom svom pokojnom ocu, koja je privukla veliku pažnju javnosti i mnoge ostavila bez teksta.
Rijaliti učesnik Ivan Marinković dotakao se odnosa Maje Marinković i Asmina Durdžića, otkrivši da je u kontaktu sa njom, ali da krivi Asmina što uživa u čitavoj situaciji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.