Napori naučnika da pronađu znakove drugih civilizacija u galaksiji Mlečni put vrlo su kompleksni, ali imamo alate. Na osnovu sopstvenih tehnoloških mogućnosti, možemo da pretpostavimo koje signale vanzemaljska tehnologija može da emituje i onda možemo da ih tražimo
Ovi znakovi nazivaju se tehno-znaci i naši napori u potrazi za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) vrte se oko njih, posebno u proučavanju radio-talasa.
- Jedna od velikih prednosti potrage za tehnoznacima pomoću radio-talasa je ta što mi primamo signale emitovane sa udaljenosti od više hiljada svetlosnih godina - rekao je za „Sajens alert“ astronom Žan-Luk Margo sa Univerziteta u Kaliforniji Anđeles i dodao:
„Na primer, naš teleskop ’Aresibo‘ prima signale sa daljine od preko 400 svetlosnih godina. I može da otkrije predajnik koji je samo 1.000 puta moćniji od ’Aresiba“ – što je za naprednu civilizaciju trivijalna prednost – sve do centra galaksije. Zapremina galaksije koja se može proučavati radio-pretragom tehnoz-naka je ogromna.“
Margo i njegov tim nedavno su sproveli potragu za tehno-znacima koristeći moćni radio-teleskop u Virdžiniji „Grin benk“.
U aprilu 2018. i 2019. godine, tokom četvorosatnog posmatranja, oko galaktičke ravni našli su 31 zvezdu sličnu Suncu, otkrivši ukupno 26.631.913 potencijalnih tehno-znaka.
Pažljivija analiza podataka otkrila je da je svaka od tih oznaka poreklom sa Zemlje.
Foto: Pixabay
Ali metode korišćene za obradu tih podataka značajan su korak napred u identifikovanju mogućih vanzemaljskih tehno-znaka, eliminisanju pozadinskog brujanja i antropogenog radio-šuma - onoga što nazivamo radio-frekvencijskim smetnjama ili RFI. Navigacije, sateliti, mobilni telefoni, mikrotalasne pećnice, avioni, komunikacije; stalno se nalazimo u radio-frekvencijskoj radijaciji.
- RFI bi potencijalno mogao da prikrije vanzemaljski signal. RFI nam otežava posao jer teleskopom otkrivamo desetine miliona signala na sat vremena i moramo utvrditi svaki pojedinačni signal: da li je ljudski ili je vanzemaljski? Bilo bi mnogo lakše kada bismo otkrili samo nekoliko signala. Srećom, algoritmi nam omogućavaju da automatski definišemo preko 99,8 procenata signala - rekao je Margo.
Tim je izvršio nekoliko poboljšanja u svom sistemu za obradu podataka, usavršavajući osetljivost i brzinu detekcije signala, kao i filtera koji se koristi za automatsku klasifikaciju RFI signala, i na taj način isključuje vanzemaljske tehno-znake.
Kao što je Margo primetio, ovi filteri su ispravno kategorisali 26.588.893 (99,84 odsto) signala kao antropogene RFI. Kada imate posla sa tako velikim brojevima, i dalje ima mnogo podataka za obradu. U ovom slučaju je to bilo 43.020 signala.
Većina ovih preostalih signala spadala je u opseg poznatog RFI i prema tome je i klasifikovana. To je opet ostavilo 4.539 signala kao najperspektivnije kandidate za vanzemaljske tehnološke oznake. Morali su da budu pažljivo vizuelno pregledani - ali je na kraju utvrđeno da su takođe ljudskog porekla.
Foto: Dave Doe / #SOOTC
- Ako se na nebu detektuje signal iz više pravaca, prilično smo sigurni da je antropogen. Vanzemaljski signal na međuzvezdanim udaljenostima bio bi otkriven samo iz jednog pravca - rekao je Margo.
Rezultat nije neočekivan. Pretraga ranije ove godine sa uzorkom od 10 miliona zvezda takođe nije pronašla znakove vanzemaljske tehnologije. Ali to i nije bila poenta, ili bar nije jedina poenta.
Prvo, Margo koristi obradu podataka SETI kao alat za obuku studenata na UCLA.
- Studenti prikupljaju terabajte podataka iz poznatih ili sumnjivih planetarnih sistema, zajednički pišu sisteme za obradu podataka, pretražuju tehno-znake u podacima i objavljuju rezultate. Studenti tako stiču važne veštine.“
Tim je takođe otkrio neke probleme na prethodnim pokušajima obrade podataka programa SETI. Cevovodi za obradu podataka „ne otkrivaju neke od signala za koje su dizajnirani“, primetio je Margot.
Postoje neka ograničenja. Tamo gde se dva signala seku, algoritam uzima samo onaj sa najvećim odnosom signal-šum. Slabi signali u visokom nivou pozadinske smetnje mogu biti propušteni. To znači da regioni velike gustine signala mogu rezultirati smanjenjem brzine oporavka signala.
Foto: AP/Photo
Prevazilaženje ovih ograničenja moglo bi biti u fokusu budućeg rada. Ali to je posao koji vredi raditi. RFI nije problem samo SETI-ju, već i svim radio-astronomima, toliko da neka merenja više ne mogu da se vrše sa Zemlje. Otuda naučnici promatraju daleku stranu Meseca. Mesec deluje kao prirodni tampon protiv antropogenih radio-smetnji.
I, naravno, postoji mogućnost - neznatna, ali postoji - da bismo mogli nešto otkriti.
- Pretraga može odgovoriti na jedno od najdubljih naučnih pitanja našeg doba: Da li smo sami?“, reko je Margoi dodao:
„Sav život na Zemlji povezan je sa zajedničkim pretkom, a otkriće drugih oblika života bilo bi revolucionarno za razumevanje sistema života. Na filozofskom nivou, transformisaće našu percepciju mesta čovečanstva u kosmosu.“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Jedna obična prijava nestanka za 48 sati pretvorila se u pravu misteriju. Aleksandru Nešoviću Baji, poznatijem kao članu Kekine grupe, gubi se svaki trag u noći između utorka i srede, a istraga je dovela čak do hapšenja načelnika beogradske policije Veselina Milića.
Predsednik Aleksandar Vučić poručio je danas da Srbija mora da sačuva punu stabilnost, političku i ekonomsku bezbednost i istakao da je Srbija jedna od najbezbednijih zemalja.
Jedan od ideologa blokadera, profesor Milo Lompar, danas je učestvovao na tribini u Kragujevcu, gde je doveo crnokapuljaše i jezive, suspektne likove s fantomkama da budu deo njegove lične garde, otkriva Informer.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
Mercedes je u Štutgartu osvežio S-klasu sa 2.700 promena kako bi zadržao tron luksuza. Nova limuzina stiže sa AI tehnologijom i moćnim hibridima za vrhunski komfor.
Nakon zime, mnoge radionice nude "prolećne preglede" automobila koji se često predstavljaju kao povoljni, ali se dešava da vozači na kraju plate visoke račune za dodatne usluge koje zapravo nisu ni bile potrebne.
Policija je danas u selu Ljukovo kod Inđije zaplenila beli automobil "folksvagen" u sklopu opsežne istrage koja se odvija od jutarnjih časova na dve lokacije kod Inđije.
Tokom dana došlo je do teške saobraćajne nezgode na magistralnom putu Bijelo Polje - Mojkovac kada je vozač putničkog automobila iz nepoznatih razloga izgubio kontrolu i sleteo u kanal pored puta.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar