Napori naučnika da pronađu znakove drugih civilizacija u galaksiji Mlečni put vrlo su kompleksni, ali imamo alate. Na osnovu sopstvenih tehnoloških mogućnosti, možemo da pretpostavimo koje signale vanzemaljska tehnologija može da emituje i onda možemo da ih tražimo
Ovi znakovi nazivaju se tehno-znaci i naši napori u potrazi za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) vrte se oko njih, posebno u proučavanju radio-talasa.
- Jedna od velikih prednosti potrage za tehnoznacima pomoću radio-talasa je ta što mi primamo signale emitovane sa udaljenosti od više hiljada svetlosnih godina - rekao je za „Sajens alert“ astronom Žan-Luk Margo sa Univerziteta u Kaliforniji Anđeles i dodao:
„Na primer, naš teleskop ’Aresibo‘ prima signale sa daljine od preko 400 svetlosnih godina. I može da otkrije predajnik koji je samo 1.000 puta moćniji od ’Aresiba“ – što je za naprednu civilizaciju trivijalna prednost – sve do centra galaksije. Zapremina galaksije koja se može proučavati radio-pretragom tehnoz-naka je ogromna.“
Margo i njegov tim nedavno su sproveli potragu za tehno-znacima koristeći moćni radio-teleskop u Virdžiniji „Grin benk“.
U aprilu 2018. i 2019. godine, tokom četvorosatnog posmatranja, oko galaktičke ravni našli su 31 zvezdu sličnu Suncu, otkrivši ukupno 26.631.913 potencijalnih tehno-znaka.
Pažljivija analiza podataka otkrila je da je svaka od tih oznaka poreklom sa Zemlje.
Foto: Pixabay
Ali metode korišćene za obradu tih podataka značajan su korak napred u identifikovanju mogućih vanzemaljskih tehno-znaka, eliminisanju pozadinskog brujanja i antropogenog radio-šuma - onoga što nazivamo radio-frekvencijskim smetnjama ili RFI. Navigacije, sateliti, mobilni telefoni, mikrotalasne pećnice, avioni, komunikacije; stalno se nalazimo u radio-frekvencijskoj radijaciji.
- RFI bi potencijalno mogao da prikrije vanzemaljski signal. RFI nam otežava posao jer teleskopom otkrivamo desetine miliona signala na sat vremena i moramo utvrditi svaki pojedinačni signal: da li je ljudski ili je vanzemaljski? Bilo bi mnogo lakše kada bismo otkrili samo nekoliko signala. Srećom, algoritmi nam omogućavaju da automatski definišemo preko 99,8 procenata signala - rekao je Margo.
Tim je izvršio nekoliko poboljšanja u svom sistemu za obradu podataka, usavršavajući osetljivost i brzinu detekcije signala, kao i filtera koji se koristi za automatsku klasifikaciju RFI signala, i na taj način isključuje vanzemaljske tehno-znake.
Kao što je Margo primetio, ovi filteri su ispravno kategorisali 26.588.893 (99,84 odsto) signala kao antropogene RFI. Kada imate posla sa tako velikim brojevima, i dalje ima mnogo podataka za obradu. U ovom slučaju je to bilo 43.020 signala.
Većina ovih preostalih signala spadala je u opseg poznatog RFI i prema tome je i klasifikovana. To je opet ostavilo 4.539 signala kao najperspektivnije kandidate za vanzemaljske tehnološke oznake. Morali su da budu pažljivo vizuelno pregledani - ali je na kraju utvrđeno da su takođe ljudskog porekla.
Foto: Dave Doe / #SOOTC
- Ako se na nebu detektuje signal iz više pravaca, prilično smo sigurni da je antropogen. Vanzemaljski signal na međuzvezdanim udaljenostima bio bi otkriven samo iz jednog pravca - rekao je Margo.
Rezultat nije neočekivan. Pretraga ranije ove godine sa uzorkom od 10 miliona zvezda takođe nije pronašla znakove vanzemaljske tehnologije. Ali to i nije bila poenta, ili bar nije jedina poenta.
Prvo, Margo koristi obradu podataka SETI kao alat za obuku studenata na UCLA.
- Studenti prikupljaju terabajte podataka iz poznatih ili sumnjivih planetarnih sistema, zajednički pišu sisteme za obradu podataka, pretražuju tehno-znake u podacima i objavljuju rezultate. Studenti tako stiču važne veštine.“
Tim je takođe otkrio neke probleme na prethodnim pokušajima obrade podataka programa SETI. Cevovodi za obradu podataka „ne otkrivaju neke od signala za koje su dizajnirani“, primetio je Margot.
Postoje neka ograničenja. Tamo gde se dva signala seku, algoritam uzima samo onaj sa najvećim odnosom signal-šum. Slabi signali u visokom nivou pozadinske smetnje mogu biti propušteni. To znači da regioni velike gustine signala mogu rezultirati smanjenjem brzine oporavka signala.
Foto: AP/Photo
Prevazilaženje ovih ograničenja moglo bi biti u fokusu budućeg rada. Ali to je posao koji vredi raditi. RFI nije problem samo SETI-ju, već i svim radio-astronomima, toliko da neka merenja više ne mogu da se vrše sa Zemlje. Otuda naučnici promatraju daleku stranu Meseca. Mesec deluje kao prirodni tampon protiv antropogenih radio-smetnji.
I, naravno, postoji mogućnost - neznatna, ali postoji - da bismo mogli nešto otkriti.
- Pretraga može odgovoriti na jedno od najdubljih naučnih pitanja našeg doba: Da li smo sami?“, reko je Margoi dodao:
„Sav život na Zemlji povezan je sa zajedničkim pretkom, a otkriće drugih oblika života bilo bi revolucionarno za razumevanje sistema života. Na filozofskom nivou, transformisaće našu percepciju mesta čovečanstva u kosmosu.“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bogat dečiji program, rekordna zastava, primeri tehnološkog napretka i koncerti najvećih domaćih muzičkih zvezda. To je samo deo onoga što će građani imati prilike da vide sutra, 27. juna, na velikom skupu ispred Skupštine Srbije.
Ruske snage izvele su novi talas udara balističkim raketama i dronovima po Kijevu i više ukrajinskih gradova, a prema lokalnim kanalima zabeleženo je više pogodaka, eksplozija i požara.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je V. J. zbog pretnji predsedniku Aleksandru Vučiću i glavnom javnom tužiocu VJT.
Dok naša Vlada sa ponosom podržava ispunjenje poslednje želje srpskog heroja, Aleksandar Radovanović, generalni sekretar Pokreta slobodnih građana i jedan od podržavalaca uličnih blokada, sramno je napao lik i delo Blagoja Jovovića.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić posetio je manastir Ajdanovac, svetinju posvećenu Svetom velikomučeniku Georgiju, gde je obeležio nesvakidašnji lični jubilej – tačno 60 godina od svog krštenja u ovom hramu.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević pozvao je ljude iz cele Srbije da sutra dođu u Beograd na vidovdanski skup "Srbija, jedna porodica" kada će biti organizovani brojni događaji i prikazana do sada najveća srpska zastava.
Više od 6.900 ljudi iz Srbije i inostranstva već se prijavilo za volonterski program Ekspo Plejmejkeri, a posebnu pažnju budućih volontera privlači volontersko angažovanje u sektoru Protokol, saopštilo je danas preduzeće Ekspo 2027.
Deonica autoputa od Adrana do Preljine na Moravskom koridoru, duga 28,71 kilometar, biće otvorena za saobraćaj sutra u 9.00 sati, najavili su Putevi Srbije.
Univerzitetski klinički centar Niš ulazi u završnu fazu priprema za otvaranje savremene bolničke banke krvi, jednog od najvažnijih projekata za unapređenje zdravstvene zaštite na jugu Srbije.
Maloletni M.M. koji je kao 13-godišnjak ubio školskog druga Andreja Simića (13) u porodičnoj kući u Niškoj Banji, biće saslušan danas u Višem sudu u Nišu na suđenju svojim roditeljima M. M. i M. M. M. optuženim za teško delo protiv opšte sigurnosti i zlostavljanje maloletnika.
Najnoviji detalji iz istrage ubistva Darka Veskovića u Kumodražu ukazuju na sumnju da je zločin bio unapred i detaljno osmišljen, a da je napadač iskoristio javni oglas za posao pica-majstora kako bi prišao žrtvi.
Mladić iz Vranja Nemanja D. (24) godine, poginuo je u četvrtak uveče u selu Neradovac, kod Vranja, kada ga je nakon pada sa motora pregazilo drugo vozilo.
Policija u Boru, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Zaječaru, podneće krivične prijave u redovnom postupku protiv trojice maloletnika zbog sumnje da su izvršili više teških krađa.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Glumica Selma Hajek otkrila je da efekat prirodnog "fejsliftinga" postiže tako što kosu zateže u visoki rep ili čvrstu punđu, što vizuelno podiže crte lica.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
Nana, bosiljak i lavanda spadaju među biljke čiji intenzivni mirisi mogu da odbiju ose i stršljenove, pa su čest izbor onih koji žele da tokom leta zaštite terasu, balkon ili dvorište na prirodan način.
Jutjuber Baka Prase nastavio je da iznenađuje svoje pratioce, pa je tako maturante odvezao na proslavu u Beogradu, dok su ga ljudi pozdravljali uz aplauz i osmeh na licu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.