Napori naučnika da pronađu znakove drugih civilizacija u galaksiji Mlečni put vrlo su kompleksni, ali imamo alate. Na osnovu sopstvenih tehnoloških mogućnosti, možemo da pretpostavimo koje signale vanzemaljska tehnologija može da emituje i onda možemo da ih tražimo
Ovi znakovi nazivaju se tehno-znaci i naši napori u potrazi za vanzemaljskom inteligencijom (SETI) vrte se oko njih, posebno u proučavanju radio-talasa.
- Jedna od velikih prednosti potrage za tehnoznacima pomoću radio-talasa je ta što mi primamo signale emitovane sa udaljenosti od više hiljada svetlosnih godina - rekao je za „Sajens alert“ astronom Žan-Luk Margo sa Univerziteta u Kaliforniji Anđeles i dodao:
„Na primer, naš teleskop ’Aresibo‘ prima signale sa daljine od preko 400 svetlosnih godina. I može da otkrije predajnik koji je samo 1.000 puta moćniji od ’Aresiba“ – što je za naprednu civilizaciju trivijalna prednost – sve do centra galaksije. Zapremina galaksije koja se može proučavati radio-pretragom tehnoz-naka je ogromna.“
Margo i njegov tim nedavno su sproveli potragu za tehno-znacima koristeći moćni radio-teleskop u Virdžiniji „Grin benk“.
U aprilu 2018. i 2019. godine, tokom četvorosatnog posmatranja, oko galaktičke ravni našli su 31 zvezdu sličnu Suncu, otkrivši ukupno 26.631.913 potencijalnih tehno-znaka.
Pažljivija analiza podataka otkrila je da je svaka od tih oznaka poreklom sa Zemlje.
Foto: Pixabay
Ali metode korišćene za obradu tih podataka značajan su korak napred u identifikovanju mogućih vanzemaljskih tehno-znaka, eliminisanju pozadinskog brujanja i antropogenog radio-šuma - onoga što nazivamo radio-frekvencijskim smetnjama ili RFI. Navigacije, sateliti, mobilni telefoni, mikrotalasne pećnice, avioni, komunikacije; stalno se nalazimo u radio-frekvencijskoj radijaciji.
- RFI bi potencijalno mogao da prikrije vanzemaljski signal. RFI nam otežava posao jer teleskopom otkrivamo desetine miliona signala na sat vremena i moramo utvrditi svaki pojedinačni signal: da li je ljudski ili je vanzemaljski? Bilo bi mnogo lakše kada bismo otkrili samo nekoliko signala. Srećom, algoritmi nam omogućavaju da automatski definišemo preko 99,8 procenata signala - rekao je Margo.
Tim je izvršio nekoliko poboljšanja u svom sistemu za obradu podataka, usavršavajući osetljivost i brzinu detekcije signala, kao i filtera koji se koristi za automatsku klasifikaciju RFI signala, i na taj način isključuje vanzemaljske tehno-znake.
Kao što je Margo primetio, ovi filteri su ispravno kategorisali 26.588.893 (99,84 odsto) signala kao antropogene RFI. Kada imate posla sa tako velikim brojevima, i dalje ima mnogo podataka za obradu. U ovom slučaju je to bilo 43.020 signala.
Većina ovih preostalih signala spadala je u opseg poznatog RFI i prema tome je i klasifikovana. To je opet ostavilo 4.539 signala kao najperspektivnije kandidate za vanzemaljske tehnološke oznake. Morali su da budu pažljivo vizuelno pregledani - ali je na kraju utvrđeno da su takođe ljudskog porekla.
Foto: Dave Doe / #SOOTC
- Ako se na nebu detektuje signal iz više pravaca, prilično smo sigurni da je antropogen. Vanzemaljski signal na međuzvezdanim udaljenostima bio bi otkriven samo iz jednog pravca - rekao je Margo.
Rezultat nije neočekivan. Pretraga ranije ove godine sa uzorkom od 10 miliona zvezda takođe nije pronašla znakove vanzemaljske tehnologije. Ali to i nije bila poenta, ili bar nije jedina poenta.
Prvo, Margo koristi obradu podataka SETI kao alat za obuku studenata na UCLA.
- Studenti prikupljaju terabajte podataka iz poznatih ili sumnjivih planetarnih sistema, zajednički pišu sisteme za obradu podataka, pretražuju tehno-znake u podacima i objavljuju rezultate. Studenti tako stiču važne veštine.“
Tim je takođe otkrio neke probleme na prethodnim pokušajima obrade podataka programa SETI. Cevovodi za obradu podataka „ne otkrivaju neke od signala za koje su dizajnirani“, primetio je Margot.
Postoje neka ograničenja. Tamo gde se dva signala seku, algoritam uzima samo onaj sa najvećim odnosom signal-šum. Slabi signali u visokom nivou pozadinske smetnje mogu biti propušteni. To znači da regioni velike gustine signala mogu rezultirati smanjenjem brzine oporavka signala.
Foto: AP/Photo
Prevazilaženje ovih ograničenja moglo bi biti u fokusu budućeg rada. Ali to je posao koji vredi raditi. RFI nije problem samo SETI-ju, već i svim radio-astronomima, toliko da neka merenja više ne mogu da se vrše sa Zemlje. Otuda naučnici promatraju daleku stranu Meseca. Mesec deluje kao prirodni tampon protiv antropogenih radio-smetnji.
I, naravno, postoji mogućnost - neznatna, ali postoji - da bismo mogli nešto otkriti.
- Pretraga može odgovoriti na jedno od najdubljih naučnih pitanja našeg doba: Da li smo sami?“, reko je Margoi dodao:
„Sav život na Zemlji povezan je sa zajedničkim pretkom, a otkriće drugih oblika života bilo bi revolucionarno za razumevanje sistema života. Na filozofskom nivou, transformisaće našu percepciju mesta čovečanstva u kosmosu.“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Dežurni politički lešinari i blokaderi, prešli su sve granice ljudskosti - šire bolesne izmišljotine o smrti bolesnog generala Ratka Mladića i javno slave njegovu navodnu smrt!
Na popularnom kupalištu u Novom Sadu svakog vikenda okupljaju se gosti iz cele Vojvodine. Štrand je mnogima zamena za more pa ovde provode veći deo leta.
Univezitetski klinički centar (UKC) Niš šalje sutra avionom Vlade Srbije svoj multidisciplinarni medicinski tim u Crnu Goru po pacijente povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju na magistarlnom putu Lipci-Grahovo.
Zajedničkom akcijom srpske policije i bezbednosnih službi Sjedinjenih Američkih Država razbijen je veliki lanac krijumčarenja ljudi na teritoriji Surčina.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Porodice Ražnatović i Gudelj danas slave, a sada se na društvenim mrežama oglasio i ponosni deka, Nebojša Gudelj koji je poslao kratku ali veoma moćnu poruku.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana doterala je liniju, a na snimcima koji kruže internetom uverili smo se da pevačica nikada bolje nije izgledala - Ali nije jedina!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.