Iako Sjedinjenje Američke Države proteklih meseci uporno upozoravaju "slobodnu" Evropu na "opasni i maligni" ruski gas i na iste takve energetske projekte koji će samo dodatno povećati njenu zavisnost o Rusiju, o gazdi u Kremlju, ukazujući na evropsku potrebu njegove zamene uvoza sa proverenim i "savezničkim" američkim ili nekim nedefinisanim tečnim naftnim gasom
Drugim rečima, potreba je vlade u Vašingtonu da poveća sveukupnu evropsku zavisnost o SAD, jer ona više ne bi bila samo vojne i bezbedonosne prirode, već i energetske), ipak iz sveta energetike stižu vrlo zanimljive vesti, koje demantuju američka (naravno i NVO upozorenja, nije Evropa bitno drugačija od Srbije) a učestalo i otvorene pretnje (poput one usmerene na gotovo završeni gasovod „Severni tok 2" o opasnosti energetske saradnje sa Moskvom.
Malo je ko u svetu očekivao ovako brzu ekspanziju ruskog LNG-a na evropskim i azijskim tržištima, nakon što je sve ukazivalo na ekskluzivno pravo SAD-a, Katara i Australije na širenje upravo tog segmenta biznisa. Već je odavno svima bilo jasno kako konkurisati Rusiji u izvozu gasa kroz kopnene i pomorske gasovode nije moguće. Odjednom, ozbiljna ruska konkurencija stiže i kroz LNG biznis. Neprihvatljivo za liberalnu Ameriku!
Kako navodi britanski Rojters, Rusija je 2018. preskočila SAD na najprivlačnijem i najvećem tržištu za tečni naftni gas, na onom azijskom. Ona je prošle godine u azijsko-pacifički region izvezla 20 % više LNG-a, od SAD. Prvo mesto na tom tržištu zauzima Australija, a drugo Katar dok je na trećem mestu Malezija.
Ukupno gledano isporuke LNG-a u svetu su se 2018. povećale za 8,3%. Pri tom se izvozom LNG-a bavi 20 država, a uvozom njih 42. Povećanje proizvodnje LNG-a ostvareno je u Australiji, SAD-u i u Rusiji.
Kako SSSR nikada nije koristio energetske ugovore za političke uticaje i zbog toga zatvarao Zapadnoj Evropi gasne ventile, veoma je otežano da sada u post hladnoratovskom periodu objasniti da će kapitalistička Rusija upravo to da čini, jer biznis ionako pronalazi svoje putove ukoliko su oni popločani profitom. A ovde su profiti veliki, dugoročni i sigurni.
U 2018. Rusija je počela izvoz tečnog naftnog gasa sa svog arktičkog mega LNG projekta „Yamal LNG" i odmah zauzela drugu poziciju po količinama izvoza LNG-a u „neprijateljskoj" Velikoj Britaniji. Bezuslovni lider u isporukama gasa na britansko tržište ostao je Katar, odakle je isporučeno najviše gasa. Iako odnosi između Rusije i Velike Britanije nikada nisu bili lošiji još od vremena hladnog rata, katarske su se isporuke smanjile za 50 %, a važnu ulogu u tome imao je upravo novi ruski gas sa Jamala.
Foto: AP PHOTO
Isporuke gasa sa „Yamal LNG", prema ocenama agencija, promenile su energetski izgled Evrope. Osetno povećanje uvoza LNG iz Rusije i SAD-a od strane Velike Britanije, posljednjih nekoliko godina dovelo je do oštrog smanjenja uloge Katara. Katar je zauzimao 1. mesto u isporukama LNG-a Velikoj Britaniji dugi niz godina, a 2017. udeo katarskog plina u toj je zemlji je iznosio čak 87 %. U 2018. taj se udeo smanjio na 39 %, a od početka 2019. on je već pao na 34 %.
Ono što je ključno je da su isporuke gasa iz drugih zemalja omogućile smanjenje njegove tržišne cene za britanske potrošače, a tim principom su počele da se vode i druge države (ovde napominjem države, ne zemlje poput Ukrajine i baltičkih zemalja koje cenom energenata plaćaju tuđe ratove).
Kako ruski mediji pišu, prema rezultatima iz 2019., zahvaljujući razvoju projekta „Yamal LNG" (a vlada u Kremlju razvija i „Yamal LNG 2") Rusija je uspela da zauzme prvo mesto u isporukama LNG-a u Evropu, čime, zapravo, potvrđuju pisanje Rojtersa o ruskom uticaju na energetsko tržište Evrope.
I tako, dok se SAD i EU, pre svega Nemačka i njoj odane članice saveza, sukobljavaju (do nivoa opasnog narušavanja strateškog NATO saveza) oko projekta gasovoda „Severni tok 2", koji će povezivati Rusiju i Nemačku po dnu Baltičkog mora, Rusija, gotovo neprimetno i u tišini, paralelno sa svojim kopnenim gasovodima razvija i svoje LNG projekte velikih kapaciteta i perspektiva. Ono što je interesantno je da su rusko - kineski mega projekti tipa gasovoda „Snage Sibira" (Istočna i Zapadna ruta, tj. dva velika nezavisna gasovoda) i gasovoda Sahalin-Habrovsk-Vladivostok gotovo ostali neprimećeni.
U protekloj godini, usled pandemije kovid-a, potražnja za gasom je pala za 4 %. U ovoj godini se očekuje progresivan oporavak potražnje. To će, pre svega, zavisiti o povratku potražnje na pretkrizni nivo na razvijenim tržištima, dok se na tzv. novim tržištima očekuje povećanje zbog ekonomskog oporavka i nižih cena prirodnog gasa. Prema projekcijama Međunarodne agencije za energetiku (IEA) očekivana godišnja stopa rasta u idućih pet godina trebala bi da iznosi 1,5 %.
Najveća potražnja, predviđa se, biće u azijsko-pacifičkoj regionu koja bi trebala da preuzme polovinu svetske potrošnje gasa. Vodeće dve države su Kina i Indija, a koliko će oni povećati potražnju zavisiće će od smeru njihove politike oporavka nakon krize. Zasad u obe zemlje gas ima jaku političku podršku, a prema postojećim reformama njegova uloga još bi trebala da ojača. Gledajući realno, košmarni scenario za Evropu, koja je još uvek u centru dešavanja i slabo (nikako) se privikava na novonastalu situaciju, premda je na evropskoj razini potrošnja gasa smanjena, uvoz LNG-a u zadnje tri godine porasla je čak 55 %, dok je uvoz prirodnoga gasa putem gasovoda u istom periodu pao za 5,5 %. Međutim, ovogodišnji pad cene gasa nije imao veze sa uvozom preko LNG terminala, nego isključivo sa zastojem privrede.
Foto: Informer
Puno veća opasnost po interese stare Evrope od same energetike verovatno je politička dimenzija američke „posvećenosti" novim članicama EU na njenom istočnom krilu, koja dominantnim evropskim centrima (pre svega Berlinu i Parizu) izbija iz ruke mogućnost autonomnog spoljnopolitičkog delovanja zbog otpora istočnih članica koje će uvek radije da slušaju direktive iz Vašingtona nego iz Brisela ili Berlina iako od njih dobrano ekonomski zavise. Ali to je već neka druga tema, koja se odnosi na prethodnu nepromišljenu politiku ubrzanog širenja EU na istok, bez bilo kakvih dubinskih analiza što će ona sa sobom da donese, odnosno mržnja prema Rusiji. Pohlepa i profit za zauzimanjem novih tržišta i njegovu eksploataciju uzeli su svoj danak koji se upravo sada naplaćuje.
Što se tiče nove Bajdenove administracije oni su svesni činjenice da nije potrebno naglašavati kako će gas iz gasovoda i u buduće biti jeftiniji od onog komprimovanog , naročito kroz činjenicu da se na azijskom LNG tržištu postižu puno veće cene (a one su sada upravo rekordne) nego na evropskom pa će biti zanimljivo pratiti koliko će uopšte američki proizvođači biti zainteresovani za njegov plasman u Evropu gde bi bili u obavezi da smanjuju cene sa obzirom na postojeću konkurenciju sa drugim dobavljačima koji gas ovde plasiraju, pre svega na Rusiju i njene azijske satelite, koji preko Rusije izvoze gas u Evropu.
Poruka Amerike da će nastaviti da odvraćaju ruski i kineski uticaj u Srbiji kako ne bi potkopavale demokratske institucije, znači da nas Vašington tretira kao nedoraslu naciju koja se prvi put suočava sa državnošću, kaže za Sputnjik penzionisani diplomata Milisav Paić, predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poruka Amerike da će nastaviti da odvraćaju ruski i kineski uticaj u Srbiji kako ne bi potkopavale demokratske institucije, znači da nas Vašington tretira kao nedoraslu naciju koja se prvi put suočava sa državnošću, kaže za Sputnjik penzionisani diplomata Milisav Paić, predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Zbog višesatnih gužvi na Gradini, vozači koji danas putuju ka Grčkoj mogu uštedeti vreme prelaskom na manje opterećene alternativne granice sa Bugarskom.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
Danas slavimo Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. U narodnom kalendaru ovaj svetac se ubraja u red ognjevitih praznika, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom, a za njegov dan vezuju se brojni strogi običaji i verovanja.
Dečak U. P. (5) iz Grocke nastradao je juče u bazenu u akva parku Jugovo u Smederevu, a pred kućom tuge u Grockoj danas se okupljaju prijatelji i komšije. Otac dečaka ne može da govori od tuge, ulicom odjekuju jecaji.
Policija u Skoplju podnela je krivične prijave protiv dvojice muškaraca iz tog makedonskog grada koji se sumnjiče da su silovali ženu iz Srbije (32) koja živi u Skoplju, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.