Američi antitenkovski sistem "Džavelin" se često predstavlja kao superoružje, gotovo besprekorno, kompaktno i efikasno rešenje koje omogućava lakoj pešadiji da zaustavi svaku neprijateljsku oklopnu jedinicu
Razvoj prenosnog protivtenkovskog raketnog sistema "FGM-148 Džavelin" započet je 1983. godine. U jeku hladnog rata, Amerikanci su imali veliki strah da bi na stotine sovjetskih tenkova moglo preći Lamanš, te su tragali za rešenjem kojim bi odagnali ovakvu pretnju.
Kada su Amerikanci stvorili "Džavelin", hladni rat je već bio prošlost.
"Džavelin", koji je proizveden u oko 40.000 komada, postigao je veliki uspeh tokom američkih ratova protiv iračke i avganistanske vojske. Vrh svoje popularnosti postignut je nakon što je desetak američkih padobranaca uspelo da uništi celu četu iračkih tenkova T-55.
Zašto je ovaj protivtenkovski kompleks toliko cenjen?
Ovaj antitenkovski sistem je veoma lagan. Celokupna masa kompleta, koja uključuje raketu, cev i komandni uređaj za lansiranje, teži nešto više od 22 kg. Jedna osoba može njime da puca, iako je planiran da njime upravljaju dva borca.
Drugi razlog je taj što raketa "Džavelina" može da pogodi tenk, padajući na njega gotovo vertikalno i probijajući vrh najmanje zaštićenog oklopa. Projektil ima tandemsku bojnu glavu: vodeći naboj uništava dinamičku zaštitu tenka, dok glavni proizvodi kumulativni mlaz koji gori kroz oklop.
U.S. Marine Corps Lance Cpl. Anthony Depalma, an anti-tank missileman with 3d Battalion, 8th Marine Regiment, fires a Javelin Man-Portable Anti-Tank Missile with fellow Marines observing at Combined Arms Training Center, Camp Fuji, Japan.https://t.co/uyt8nMpxncpic.twitter.com/RVWhSaLxCW— USA Patriotism! (@USAPatriotismOg) January 26, 2021
Treći i verovatno glavni razlog je taj što "Džavelin" poseduje infracrveni tragač koji radi po principu "pucaj i zaboravi". Strelac gleda na ekran lansera gde se slika prenosi sa glave koja se sama navodi, određuje i označava cilj kursorom, ispaljuje hitac i trči što je brže moguće da promeni položaj i izbegne udar uzvratne vatre. Samonavođenu glavu rakete ne mogu da ometu dim, magla, pa čak ni sistemi za elektronsko ratovanje, ona usmerava raketu na toplotno zračenje mete.
Ipak, "Džavelin" nije - super oružje!
Džavelin je nesumnjivo veoma napredan sistem, ali i dalje nije super oružje jer ima mnogo nedostataka. Prva je cena. Jedan sistem "Džavelin" košta oko 80.000 američkih dolara. Ako uzmemo u obzir da se Amerikanci sada bore uglavnom sa sistemima ugrađenim na japanskim kamionetima, koji najčešće koriste islamisti na Bliskom istoku, projektil koji pogodi cilj najčešće je mnogo skuplji od samog cilja.
Drugi značajan nedostatak je domet. "Džavelin" može da pogodi cilj samo na daljinu koja ne prelazi 2,5 km, dok je, na primer, tenk T-90 sposoban da puca na daljinu do 5 km. Cilj takođe mora biti u vidnom polju rukovaoca, u suprotnom, neće moći da ga dodeli svom uređaju za upravljanje i lansiranje. Pre ciljanja, rukovalac mora da aktivira jedinstveni uređaj koji hladi GOS matricu isparavanjem tečnog gasa. Potrebno je do jednog minuta i ne postoji potpuna garancija da će glava videti cilj u prisustvu robusne termičke pozadine (na primer, u vrućini pustinje).
Prema izveštajima, savremeni sistemi za aktivnu zaštitu oklopnih vozila, na primer onog razvijenog za tenk T-14 Armata, mogu da postave efikasne zavese od dima i aerosola koji zaslepljuju tragač rakete. Dakle, američki kompleks je nesumnjivo koristan u borbi protiv arapskih vozila i starih sovjetskih tenkova bez termičkih slika i savremene dinamičke zaštite. Međutim, nova tehnologija na ruskim tenkovima ga čini gotovo neupotrebljivim.
Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će biti posledica po Kinu zbog kršenja ljudskih prava, navodeći da je na ovu temu razgovarao telefonom i sa predsednikom najmnogoljudnije zemlje sveta Sijem Ðinpingom
Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će biti posledica po Kinu zbog kršenja ljudskih prava, navodeći da je na ovu temu razgovarao telefonom i sa predsednikom najmnogoljudnije zemlje sveta Sijem Ðinpingom
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Programski direktor Odbora za kontrolu i opservaciju (OKO) Aleksandar Jerković izjavio je večeras da sve informacije koje je ta oragnizacija dobijala u toku dana ukazuju na to da su incidenti tokom izbora bili pripremani vrlo temeljno i detaljno.
Baš na dan kada se u Srbiji održavaju vanredni parlamentarni izbori, lažni premijer Aljbin Kurti odlučio je da obelodani detalje sastanka sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem, održanog još 22. oktobra na Svetom Stefanu.
Ministar pravde u tehničkom mandatu Nenad Vujić izjavio je danas nakon glasanja na parlamentarnim izborima da očekuje veliku izlaznost i da pobedi razvoj Srbije.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, nakon što je sa porodicom glasao na parlamentarnim izborima u Novom Sadu, da očekuje veliku izlaznost građana i da mu je najvažnije da izborni dan protekne mirno, dostojanstveno i u demokratskoj atmosferi.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Komentari