Američi antitenkovski sistem "Džavelin" se često predstavlja kao superoružje, gotovo besprekorno, kompaktno i efikasno rešenje koje omogućava lakoj pešadiji da zaustavi svaku neprijateljsku oklopnu jedinicu
Razvoj prenosnog protivtenkovskog raketnog sistema "FGM-148 Džavelin" započet je 1983. godine. U jeku hladnog rata, Amerikanci su imali veliki strah da bi na stotine sovjetskih tenkova moglo preći Lamanš, te su tragali za rešenjem kojim bi odagnali ovakvu pretnju.
Kada su Amerikanci stvorili "Džavelin", hladni rat je već bio prošlost.
"Džavelin", koji je proizveden u oko 40.000 komada, postigao je veliki uspeh tokom američkih ratova protiv iračke i avganistanske vojske. Vrh svoje popularnosti postignut je nakon što je desetak američkih padobranaca uspelo da uništi celu četu iračkih tenkova T-55.
Zašto je ovaj protivtenkovski kompleks toliko cenjen?
Ovaj antitenkovski sistem je veoma lagan. Celokupna masa kompleta, koja uključuje raketu, cev i komandni uređaj za lansiranje, teži nešto više od 22 kg. Jedna osoba može njime da puca, iako je planiran da njime upravljaju dva borca.
Drugi razlog je taj što raketa "Džavelina" može da pogodi tenk, padajući na njega gotovo vertikalno i probijajući vrh najmanje zaštićenog oklopa. Projektil ima tandemsku bojnu glavu: vodeći naboj uništava dinamičku zaštitu tenka, dok glavni proizvodi kumulativni mlaz koji gori kroz oklop.
U.S. Marine Corps Lance Cpl. Anthony Depalma, an anti-tank missileman with 3d Battalion, 8th Marine Regiment, fires a Javelin Man-Portable Anti-Tank Missile with fellow Marines observing at Combined Arms Training Center, Camp Fuji, Japan.https://t.co/uyt8nMpxncpic.twitter.com/RVWhSaLxCW— USA Patriotism! (@USAPatriotismOg) January 26, 2021
Treći i verovatno glavni razlog je taj što "Džavelin" poseduje infracrveni tragač koji radi po principu "pucaj i zaboravi". Strelac gleda na ekran lansera gde se slika prenosi sa glave koja se sama navodi, određuje i označava cilj kursorom, ispaljuje hitac i trči što je brže moguće da promeni položaj i izbegne udar uzvratne vatre. Samonavođenu glavu rakete ne mogu da ometu dim, magla, pa čak ni sistemi za elektronsko ratovanje, ona usmerava raketu na toplotno zračenje mete.
Ipak, "Džavelin" nije - super oružje!
Džavelin je nesumnjivo veoma napredan sistem, ali i dalje nije super oružje jer ima mnogo nedostataka. Prva je cena. Jedan sistem "Džavelin" košta oko 80.000 američkih dolara. Ako uzmemo u obzir da se Amerikanci sada bore uglavnom sa sistemima ugrađenim na japanskim kamionetima, koji najčešće koriste islamisti na Bliskom istoku, projektil koji pogodi cilj najčešće je mnogo skuplji od samog cilja.
Drugi značajan nedostatak je domet. "Džavelin" može da pogodi cilj samo na daljinu koja ne prelazi 2,5 km, dok je, na primer, tenk T-90 sposoban da puca na daljinu do 5 km. Cilj takođe mora biti u vidnom polju rukovaoca, u suprotnom, neće moći da ga dodeli svom uređaju za upravljanje i lansiranje. Pre ciljanja, rukovalac mora da aktivira jedinstveni uređaj koji hladi GOS matricu isparavanjem tečnog gasa. Potrebno je do jednog minuta i ne postoji potpuna garancija da će glava videti cilj u prisustvu robusne termičke pozadine (na primer, u vrućini pustinje).
Prema izveštajima, savremeni sistemi za aktivnu zaštitu oklopnih vozila, na primer onog razvijenog za tenk T-14 Armata, mogu da postave efikasne zavese od dima i aerosola koji zaslepljuju tragač rakete. Dakle, američki kompleks je nesumnjivo koristan u borbi protiv arapskih vozila i starih sovjetskih tenkova bez termičkih slika i savremene dinamičke zaštite. Međutim, nova tehnologija na ruskim tenkovima ga čini gotovo neupotrebljivim.
Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će biti posledica po Kinu zbog kršenja ljudskih prava, navodeći da je na ovu temu razgovarao telefonom i sa predsednikom najmnogoljudnije zemlje sveta Sijem Ðinpingom
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Džo Bajden rekao je da će biti posledica po Kinu zbog kršenja ljudskih prava, navodeći da je na ovu temu razgovarao telefonom i sa predsednikom najmnogoljudnije zemlje sveta Sijem Ðinpingom
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Da se protivnici Aleksandra Vučića sada plaše njegovog delovanja iz opozicije, kao i da im smeta mogućnost da sa pozicije opozicionog lidera nastavi da učestvuje u političkom životu, kritikuje novu vlast, obraća se građanima, učestvuje u skupštinskim raspravama, pokazao nam je autorski tekst objavljen u listu "Danas", u kojem se, u kontekstu sprečavanja Vučićevog političkog povratka, pominju optužnice.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Rijaliti programi često donose turbulentne ljubavne odnose i neočekivane preokrete, a među pričama koje su posebno privukle pažnju javnosti našle su se i trudnoće koje su se dogodile pred kamerama.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.