Razarači, izviđačka i strateška avijacija, velike vojne vežbe sa saveznicima, NATO nastavlja da povećava svoje vojno prisustvo u Crnomorskom regionu, što pravda navodno „povećanom aktivnošću Rusije“. Kako bi se što bolje dodvorili Alijansi, koja ih nikako ne pušta među svoje redove, Ukrajinci im izlaze u susret koliko god je to moguće
Nedavno je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg otvoreno rekao da je Alijansa "značajno povećala prisustvo na svojim istočnim granicama, uključujući regione Baltičkog i Crnog mora".
Pravdajući koncentrisanje dodatnih snaga u Crnom moru, Stoltenberg je istakao da je Ratna mornarica Rusije navodno povećala svoje vojno prisustvo u tom regionu „nakon nezakonite aneksije Krima“. On je podsetio da su se u poslednje tri sedmice tri američka broda nalazila u Crnom moru i da su održane vojne vežbe sa ukrajinskom Ratnom mornaricom.
Ukrajina – glavni saveznik
Ukrajina je danas glavni saveznik NATO-a u regionu, što Kijev, bez sumnje, veoma raduje. Za 2021. godinu planirano je nekoliko velikih vojnih vežbi Oružanih snaga Ukrajine i jedinica NATO-a.
Zbog toga je Ukrajina nedavno donela zakon kojim je omogućen ulazak u zemlju stranim trupama.
Za godinu dana na teritoriji Ukrajine biće održano osam multinacionalnih vojnih vežbi u kojima će učestvovati oko 11.000 stranih vojnika – Amerikanaca, Poljaka, Rumuna i Engleza.
Kako bi još više ugodili pokroviteljima iz NATO-a, ukrajinski političari su predložili da se vazdušni prostor iznad Krima iskoristi za vazduhoplovne operacije Alijanse. Ukrajinci se takođe nadaju podršci NATO-a u praćenju situacije u vazduhu duž granica sa Rusijom.
Agresija bez razloga
NATO, a posebno Sjedinjene Američke Države, odavno pokazuju povećanu aktivnost u Crnom moru. Od ujedinjavanja Krima sa Rusijom 2014. godine američki brodovi, avioni i dronovi redovno se približavaju ruskim granicama pod izgovorom "osiguravanja bezbednosti i jačanja odbrambenog prisustva", iako Moskva stalno ističe da ne namerava nikoga da napada.
NATO koristi svaku priliku da pošalje u Crno more ratne brodove – američki razarači naoružani krstarećim raketama "Tomahavk" i opremljeni elementima protivraketnog sistema "Idžis" – redovni su gosti u tom regionu.
Ruski Generalštab beleži i povećanu aktivnost strateške avijacije Pentagona kod ruskih granica, koje ruski avioni redovno presreću. Amerikanci se čak ne ustručavaju da otvoreno uvežbavaju napade na objekte na Krimu.
Štaviše, Kijev je u septembru prvi put pustio američke strateške bombardere u svoj vazdušni prostor kako bi održali vojne vežbe sa ukrajinskim lovcima.
Tada je Rusija ukazala na neviđenu aktivnost avijacije NATO-a iznad Crnog mora, istakavši da se broj letova izviđačkih aviona povećao za 40 odsto, a u blizini Krima – za 60 odsto.
Neosvojiva tvrđava
Sa stanovišta odbrambenog naoružanja, Krim je danas jedan od najbolje zaštićenih regiona Rusije. Bilo kakvi pokušaji da se državna granica naruši na nebu ili moru odlučno se sprečavaju.
Vazdušni prostor poluostrva štiti 31. divizija protivvazduhoplovne odbrane, naoružana protivavionskim raketnim sistemima S-300 i S-400. Na aerodromima Džankoj, Belbek i Gvardejskoe stalno dežuraju lovci Su-27, Su-30, bombarderi Su-24 i jurišni avioni Su-25 koji sprečavaju strane letelice da naruše državnu granicu Rusije u vazduhu. Što se tiče pomorske komponente, Crnomorska flota se poslednjih godina značajno "podmladila". Svake godine dobija najsavremenije brodove, podmornice i pomoćna plovila.
Za zaštitu obale odgovorne su jedinice Obalskih snaga 22. armijskog korpusa Crnomorske flote. Njihovo glavno naoružanje su sistemi "Bal" i "Bastion" sa krstarećim raketama, koje su u stanju da unište mete na vodi na udaljenosti do 500 kilometara.
Na kopnu je u pripravnosti 126. zasebna odbrambena brigada, raspoređena u Perevaljnom, između Simferopolja i Alušte. Njena glavna snaga su modernizovani tenkovi T-72B3. Perekopsku prevlaku drži pod kontrolom osmi artiljerijski puk, naoružan haubicama "Msta S", višecevnim raketnim bacačima "Tornado G" i protivtenkovskim sistemima "Hrizantema".
Nadležni organi Nemačke ni peti put nisu odgovorili na zahtev Rusije u vezi s navodnim trovanjem Aleksejem Navaljnim, što potvđuje da ta zemlja ignoriše Evropsku konvenciju o uzajamnoj pravnoj pomoći u slučajevima krivičnog gonjenja, saopštila je danas pres-služba Državnog tužilaštva Rusije
Crnomorski region u blizini Krimskog poluostrva pogodio je neuobičajeno intenzivan seizmički niz, tokom kojeg je u jednom danu registrovano čak deset zemljotresa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nadležni organi Nemačke ni peti put nisu odgovorili na zahtev Rusije u vezi s navodnim trovanjem Aleksejem Navaljnim, što potvđuje da ta zemlja ignoriše Evropsku konvenciju o uzajamnoj pravnoj pomoći u slučajevima krivičnog gonjenja, saopštila je danas pres-služba Državnog tužilaštva Rusije
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.