U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke
U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2, gasovoda dužine 1.230 km (dve cevi kapaciteta po 27,5 milijardi kubika) koji bi udvostručio kapacitet direktne isporuke gasa od Rusije do Nemačke. Preostalo je da se izgradi manje od 150 km. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) nepodržana zakonodavstvom o sankcijama, cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke.
Severni tok 2 izaziva kritike još od 2015. godine, kada su Gazprom, ruski državni energetski gasni i naftni gigant, i pet evropskih energetskih kompanija formirali konzorcijum za postavljanje novog cevovoda koji košta 9,5 milijardi evra (11 milijardi dolara) pored postojećeg duž dna Baltičkog mora. Da podsetimo gasovod Severni tok je u funkciji. Prvi takav projekat koji je zaobišao tranzitne države, nekadašnje saveznice SSSR-a, a sada ljute protivnice Rusije. Američka pozicija, geopolitičko pre nego ekonomsko gledište, jer niko normalan ne može ni da pomisli da američki ili bilo čiji drugi LNG ne može da parira cenom ruskom gasu, zasnovana na zabrinutosti da će nova cev proširiti uticaj Kremlja, dvostranačka je. Podržavaju je i demokrate i republikanci. Istočni Evropljani, kao i baltičke rusofobne države, plaše se sve veće zavisnosti od ruske energije i slabljenja Ukrajine, zbog pada, odnosno trajnog gubitka tranzitnih taksi sa postojećeg sistema kopnenih gasovoda (najveći sistem na svetu). Stavovi u Briselu variraju od zabrinutosti do ogorčenog protivljenja.
Nemci, njihovi političari koji su insistirali na obustavi recimo Južnog toka, ipak su istrajni u odbrani svojih i ruskih pozicija. Vlada Angele Merkel već dugo pokušava da izoluje cevovod od diplomatskih napada. Osporavana nakon nedavnog pritvaranja Alekseja Navaljnog, ruskog disidenta, opozicionog političara, koji je u zapadnoj štampi predstavljen kao najveći oponent ruskog predsednika Putina iako ima podršku svega 4,2 procenata (istraživanje centra Levada) u Moskvi, gospođa Merkel je rekla da se nije predomislila o pitanju neophodnosti završetka ovog posla. Da bi zaobišla američke sankcije, vlada Meklenburg-Zapadne Pomeranije, ruralne nemačke države u kojoj cevovod izlazi iz Baltičkog mora, osnovala je fondaciju, koju uglavnom finansiraju energetske kompanije uključene u ovaj grandiozni projekat, za posredovanje između Severnog toka 2 i privatnih dobavljača a u ime, zaštite od klimatskih promena.
Ipak, protivnici ovog projekta, protivnici Rusije na prvom mestu ne stoje skrštenih ruku. Kongres je usvojio dva niza sankcija usmerenih na njega. U decembru 2019. puka pretnja primorala je Allseas, švajcarsku (kompanija je Holandska ali je registrovana u Cugu u Švajcarskoj) pomorsku građevinsku firmu, da povuče svoja plovila (pre svega brod Pionirski duh koji je najveći brod te namene na svetu) iz projekta, zaustavivši gradnju na godinu dana i koštajući Gazprom bogatstvo. Mnoge druge međunarodne kompanije takođe su se povukle iz posla, pre svega misli se na italijanski Sapiem.
Ruski brodovi su na kraju ponovo počeli sa radom u decembru. Ali pritisak nastavlja da raste. 19. januara američka vlada je prvi put aktivirala svoje pretnje prema ruskim kompanijama, kroz uvođenje sankcija prema firmi u čijem je vlasništvu brod Fortuna, ruskog plovila namenjenog za polaganje cevi. Nekoliko nedelja ranije Kongres je usvojio amandman na drugačiji zakon o sankcijama, usvojen 2019. Radikalnim širenjem niza kompanija koje su sada izložene američkim akcijama, na osiguravače, sertifikacione kuće i bilo koji entitet koji podržava aktivnosti polaganja cevi po dnu Baltika. Ruska operativa (imovina ruskih državnih kompanija) bi na kraju mogla da završi polaganje cevi, ali se protivnici projekta sada uzdaju u sertifikaciju, tj. da operator Severnog toka 2 neće moći da pokaže (dokaže) da cevovod ispunjava međunarodne standarde bezbednosti i dizajna. Naravno da ovo nije istina, već spinovi lobističkih krugova iz Vašingtona.
Foto: reuters/ap
Agresivna sankciona politika Trampove administracije uznemirila je čak i nepokolebljive protivnike Severnog toka 2 u Evropi. Džo Bajden želi da obnovi razorene saveze Amerike, te da uvaži legitimne interese svojih saveznika. Optimisti misle da bi najnoviji zakoni o sankcijama mogli ponuditi izlaz. Sankcije su obavezne, ograničavajući manevarski prostor Bele kuće. To je nagoveštaj da Kongres želi dogovor. Tim gospodina Bajdena je naznačio da je otvoren za predloge.
Kako bi mogao da izgleda dogovor? Jedna od ideja je automatski mehanizam za nametanje sankcija Gaspromu ukoliko se Kremlj povuče iz sporazuma koji je posredovala gospođa Merkel 2019. godine, kako bi gas nastavio da teče preko Ukrajine. To bi moglo biti deo velike nagodbe u kojoj Amerika odustaje od sankcija u zamenu za nemačke obaveze na jačanju energetskih i drugih oblika bezbednosti u istočnoj Evropi. Zvaničnici u Berlinu strahuju da bi tvrdolinijaši u Kongresu mogli vezati ruke novoizabranom predsedniku, te na svaki način pokušavaju da poguraju čitav posao. U međuvremenu, Rusi danonoćno rade a Nemačke kompanije dovršavaju infrastrukturu na svojoj teritoriji za prijem novih količina gasa te grade gasovode ka Jugu. Pre manje od mesec dana u tu svrhu je pušten nov gasovod .
Gasovod „Kapasiti4gas" koji spaja Češku sa nemačkim gasovodom „Eugal" pušten je u rad, saopštila je češka kompanija za transport gasa „Net4gas" na svom sajtu. Planirano je da gasovodom, koji prolazi kroz Ustečki i Plzenjski kraj u Češkoj, teče gas iz skladišta u Nemačkoj. Maksimalni kapacitet gasovoda je 27,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Bivša striptizeta Vesna Počuča Šana svojevremeno je otkrila da ju je majka podržala kada je donela odluku da se bavi striptizom, a takođe je progovorila i o neprijatnoj situaciji kada je neko njenom sinu poslao njen intimni snimak.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.