U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke
U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2, gasovoda dužine 1.230 km (dve cevi kapaciteta po 27,5 milijardi kubika) koji bi udvostručio kapacitet direktne isporuke gasa od Rusije do Nemačke. Preostalo je da se izgradi manje od 150 km. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) nepodržana zakonodavstvom o sankcijama, cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke.
Severni tok 2 izaziva kritike još od 2015. godine, kada su Gazprom, ruski državni energetski gasni i naftni gigant, i pet evropskih energetskih kompanija formirali konzorcijum za postavljanje novog cevovoda koji košta 9,5 milijardi evra (11 milijardi dolara) pored postojećeg duž dna Baltičkog mora. Da podsetimo gasovod Severni tok je u funkciji. Prvi takav projekat koji je zaobišao tranzitne države, nekadašnje saveznice SSSR-a, a sada ljute protivnice Rusije. Američka pozicija, geopolitičko pre nego ekonomsko gledište, jer niko normalan ne može ni da pomisli da američki ili bilo čiji drugi LNG ne može da parira cenom ruskom gasu, zasnovana na zabrinutosti da će nova cev proširiti uticaj Kremlja, dvostranačka je. Podržavaju je i demokrate i republikanci. Istočni Evropljani, kao i baltičke rusofobne države, plaše se sve veće zavisnosti od ruske energije i slabljenja Ukrajine, zbog pada, odnosno trajnog gubitka tranzitnih taksi sa postojećeg sistema kopnenih gasovoda (najveći sistem na svetu). Stavovi u Briselu variraju od zabrinutosti do ogorčenog protivljenja.
Nemci, njihovi političari koji su insistirali na obustavi recimo Južnog toka, ipak su istrajni u odbrani svojih i ruskih pozicija. Vlada Angele Merkel već dugo pokušava da izoluje cevovod od diplomatskih napada. Osporavana nakon nedavnog pritvaranja Alekseja Navaljnog, ruskog disidenta, opozicionog političara, koji je u zapadnoj štampi predstavljen kao najveći oponent ruskog predsednika Putina iako ima podršku svega 4,2 procenata (istraživanje centra Levada) u Moskvi, gospođa Merkel je rekla da se nije predomislila o pitanju neophodnosti završetka ovog posla. Da bi zaobišla američke sankcije, vlada Meklenburg-Zapadne Pomeranije, ruralne nemačke države u kojoj cevovod izlazi iz Baltičkog mora, osnovala je fondaciju, koju uglavnom finansiraju energetske kompanije uključene u ovaj grandiozni projekat, za posredovanje između Severnog toka 2 i privatnih dobavljača a u ime, zaštite od klimatskih promena.
Ipak, protivnici ovog projekta, protivnici Rusije na prvom mestu ne stoje skrštenih ruku. Kongres je usvojio dva niza sankcija usmerenih na njega. U decembru 2019. puka pretnja primorala je Allseas, švajcarsku (kompanija je Holandska ali je registrovana u Cugu u Švajcarskoj) pomorsku građevinsku firmu, da povuče svoja plovila (pre svega brod Pionirski duh koji je najveći brod te namene na svetu) iz projekta, zaustavivši gradnju na godinu dana i koštajući Gazprom bogatstvo. Mnoge druge međunarodne kompanije takođe su se povukle iz posla, pre svega misli se na italijanski Sapiem.
Ruski brodovi su na kraju ponovo počeli sa radom u decembru. Ali pritisak nastavlja da raste. 19. januara američka vlada je prvi put aktivirala svoje pretnje prema ruskim kompanijama, kroz uvođenje sankcija prema firmi u čijem je vlasništvu brod Fortuna, ruskog plovila namenjenog za polaganje cevi. Nekoliko nedelja ranije Kongres je usvojio amandman na drugačiji zakon o sankcijama, usvojen 2019. Radikalnim širenjem niza kompanija koje su sada izložene američkim akcijama, na osiguravače, sertifikacione kuće i bilo koji entitet koji podržava aktivnosti polaganja cevi po dnu Baltika. Ruska operativa (imovina ruskih državnih kompanija) bi na kraju mogla da završi polaganje cevi, ali se protivnici projekta sada uzdaju u sertifikaciju, tj. da operator Severnog toka 2 neće moći da pokaže (dokaže) da cevovod ispunjava međunarodne standarde bezbednosti i dizajna. Naravno da ovo nije istina, već spinovi lobističkih krugova iz Vašingtona.
Foto: reuters/ap
Agresivna sankciona politika Trampove administracije uznemirila je čak i nepokolebljive protivnike Severnog toka 2 u Evropi. Džo Bajden želi da obnovi razorene saveze Amerike, te da uvaži legitimne interese svojih saveznika. Optimisti misle da bi najnoviji zakoni o sankcijama mogli ponuditi izlaz. Sankcije su obavezne, ograničavajući manevarski prostor Bele kuće. To je nagoveštaj da Kongres želi dogovor. Tim gospodina Bajdena je naznačio da je otvoren za predloge.
Kako bi mogao da izgleda dogovor? Jedna od ideja je automatski mehanizam za nametanje sankcija Gaspromu ukoliko se Kremlj povuče iz sporazuma koji je posredovala gospođa Merkel 2019. godine, kako bi gas nastavio da teče preko Ukrajine. To bi moglo biti deo velike nagodbe u kojoj Amerika odustaje od sankcija u zamenu za nemačke obaveze na jačanju energetskih i drugih oblika bezbednosti u istočnoj Evropi. Zvaničnici u Berlinu strahuju da bi tvrdolinijaši u Kongresu mogli vezati ruke novoizabranom predsedniku, te na svaki način pokušavaju da poguraju čitav posao. U međuvremenu, Rusi danonoćno rade a Nemačke kompanije dovršavaju infrastrukturu na svojoj teritoriji za prijem novih količina gasa te grade gasovode ka Jugu. Pre manje od mesec dana u tu svrhu je pušten nov gasovod .
Gasovod „Kapasiti4gas" koji spaja Češku sa nemačkim gasovodom „Eugal" pušten je u rad, saopštila je češka kompanija za transport gasa „Net4gas" na svom sajtu. Planirano je da gasovodom, koji prolazi kroz Ustečki i Plzenjski kraj u Češkoj, teče gas iz skladišta u Nemačkoj. Maksimalni kapacitet gasovoda je 27,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Poslovni forum Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke biće održan 2027. godine, a za učešće je već stiglo više od 20 zahteva nemačkih kompanija, izjavio je specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Prema najnovijim podacima sa "Polimarketa", lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ubedljivo vodi sa 58 odsto glasova, čime je predsednik Vučić ubedljivo prvi kandidat za pobedu na predstojećim izborima!
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu na tajkunskoj televiziji N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa blokaderske liste, rektorku Mirjanu Nikolić, oglasila se i perjanica blokaderskih krugova Vesna Pešić, ne krijući očaj i gnev zbog opšte blamaže opozicije!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić do temelja je razmontirala lažnu elitu sa takozvane "studentske liste", a kada je na sto stavila neoborive dokaze o njihovom bolesnom divljaštvu i mrziteljskom teroru - nastala je opšta panika u studiju blokaderske televizije N1.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.