U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke
U hladnim vodama kraj Bornholma, danskog ostrva na Baltičkom moru, odvija se složena igra mačke i miša. Flotila ruskih brodova žuri da završi izgradnju Severnog toka 2, gasovoda dužine 1.230 km (dve cevi kapaciteta po 27,5 milijardi kubika) koji bi udvostručio kapacitet direktne isporuke gasa od Rusije do Nemačke. Preostalo je da se izgradi manje od 150 km. U međuvremenu, američka vlada, nova kao i stara (Trampova) nepodržana zakonodavstvom o sankcijama, cilja kompanije koje su umešane, direktno ili indirektno u izgradnju ovog gasovoda. Kako saga ulazi u svoju završnicu, sudbina cevovoda može zavisiti od ishoda ove trke.
Severni tok 2 izaziva kritike još od 2015. godine, kada su Gazprom, ruski državni energetski gasni i naftni gigant, i pet evropskih energetskih kompanija formirali konzorcijum za postavljanje novog cevovoda koji košta 9,5 milijardi evra (11 milijardi dolara) pored postojećeg duž dna Baltičkog mora. Da podsetimo gasovod Severni tok je u funkciji. Prvi takav projekat koji je zaobišao tranzitne države, nekadašnje saveznice SSSR-a, a sada ljute protivnice Rusije. Američka pozicija, geopolitičko pre nego ekonomsko gledište, jer niko normalan ne može ni da pomisli da američki ili bilo čiji drugi LNG ne može da parira cenom ruskom gasu, zasnovana na zabrinutosti da će nova cev proširiti uticaj Kremlja, dvostranačka je. Podržavaju je i demokrate i republikanci. Istočni Evropljani, kao i baltičke rusofobne države, plaše se sve veće zavisnosti od ruske energije i slabljenja Ukrajine, zbog pada, odnosno trajnog gubitka tranzitnih taksi sa postojećeg sistema kopnenih gasovoda (najveći sistem na svetu). Stavovi u Briselu variraju od zabrinutosti do ogorčenog protivljenja.
Nemci, njihovi političari koji su insistirali na obustavi recimo Južnog toka, ipak su istrajni u odbrani svojih i ruskih pozicija. Vlada Angele Merkel već dugo pokušava da izoluje cevovod od diplomatskih napada. Osporavana nakon nedavnog pritvaranja Alekseja Navaljnog, ruskog disidenta, opozicionog političara, koji je u zapadnoj štampi predstavljen kao najveći oponent ruskog predsednika Putina iako ima podršku svega 4,2 procenata (istraživanje centra Levada) u Moskvi, gospođa Merkel je rekla da se nije predomislila o pitanju neophodnosti završetka ovog posla. Da bi zaobišla američke sankcije, vlada Meklenburg-Zapadne Pomeranije, ruralne nemačke države u kojoj cevovod izlazi iz Baltičkog mora, osnovala je fondaciju, koju uglavnom finansiraju energetske kompanije uključene u ovaj grandiozni projekat, za posredovanje između Severnog toka 2 i privatnih dobavljača a u ime, zaštite od klimatskih promena.
Ipak, protivnici ovog projekta, protivnici Rusije na prvom mestu ne stoje skrštenih ruku. Kongres je usvojio dva niza sankcija usmerenih na njega. U decembru 2019. puka pretnja primorala je Allseas, švajcarsku (kompanija je Holandska ali je registrovana u Cugu u Švajcarskoj) pomorsku građevinsku firmu, da povuče svoja plovila (pre svega brod Pionirski duh koji je najveći brod te namene na svetu) iz projekta, zaustavivši gradnju na godinu dana i koštajući Gazprom bogatstvo. Mnoge druge međunarodne kompanije takođe su se povukle iz posla, pre svega misli se na italijanski Sapiem.
Ruski brodovi su na kraju ponovo počeli sa radom u decembru. Ali pritisak nastavlja da raste. 19. januara američka vlada je prvi put aktivirala svoje pretnje prema ruskim kompanijama, kroz uvođenje sankcija prema firmi u čijem je vlasništvu brod Fortuna, ruskog plovila namenjenog za polaganje cevi. Nekoliko nedelja ranije Kongres je usvojio amandman na drugačiji zakon o sankcijama, usvojen 2019. Radikalnim širenjem niza kompanija koje su sada izložene američkim akcijama, na osiguravače, sertifikacione kuće i bilo koji entitet koji podržava aktivnosti polaganja cevi po dnu Baltika. Ruska operativa (imovina ruskih državnih kompanija) bi na kraju mogla da završi polaganje cevi, ali se protivnici projekta sada uzdaju u sertifikaciju, tj. da operator Severnog toka 2 neće moći da pokaže (dokaže) da cevovod ispunjava međunarodne standarde bezbednosti i dizajna. Naravno da ovo nije istina, već spinovi lobističkih krugova iz Vašingtona.
Foto: reuters/ap
Agresivna sankciona politika Trampove administracije uznemirila je čak i nepokolebljive protivnike Severnog toka 2 u Evropi. Džo Bajden želi da obnovi razorene saveze Amerike, te da uvaži legitimne interese svojih saveznika. Optimisti misle da bi najnoviji zakoni o sankcijama mogli ponuditi izlaz. Sankcije su obavezne, ograničavajući manevarski prostor Bele kuće. To je nagoveštaj da Kongres želi dogovor. Tim gospodina Bajdena je naznačio da je otvoren za predloge.
Kako bi mogao da izgleda dogovor? Jedna od ideja je automatski mehanizam za nametanje sankcija Gaspromu ukoliko se Kremlj povuče iz sporazuma koji je posredovala gospođa Merkel 2019. godine, kako bi gas nastavio da teče preko Ukrajine. To bi moglo biti deo velike nagodbe u kojoj Amerika odustaje od sankcija u zamenu za nemačke obaveze na jačanju energetskih i drugih oblika bezbednosti u istočnoj Evropi. Zvaničnici u Berlinu strahuju da bi tvrdolinijaši u Kongresu mogli vezati ruke novoizabranom predsedniku, te na svaki način pokušavaju da poguraju čitav posao. U međuvremenu, Rusi danonoćno rade a Nemačke kompanije dovršavaju infrastrukturu na svojoj teritoriji za prijem novih količina gasa te grade gasovode ka Jugu. Pre manje od mesec dana u tu svrhu je pušten nov gasovod .
Gasovod „Kapasiti4gas" koji spaja Češku sa nemačkim gasovodom „Eugal" pušten je u rad, saopštila je češka kompanija za transport gasa „Net4gas" na svom sajtu. Planirano je da gasovodom, koji prolazi kroz Ustečki i Plzenjski kraj u Češkoj, teče gas iz skladišta u Nemačkoj. Maksimalni kapacitet gasovoda je 27,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena spremna je na ustupke evropskim partnerima u NATO-u po pitanju izgradnje „Severnog toka 2“ radi obnavljanja savezničkih odnosa, smatra šef međunarodnog komiteta Saveta federacije Rusije Konstantin Kosačov
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Na Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
KFOR je najavio da će svoje brojno stanje na Kosovu i Metohiji (KiM) vratiti na nivo pre 2023. godine zbog navodnog "poboljšane bezbednosne situacije", uz optimizaciju rasporeda svojih snaga, što predstavlja ozbiljan bezbednosni rizik za Srbe.
Kristalno čista voda u bazenu sa pogledom koji neumoljivo podseća na švajcarske Alpe i to za samo 250 dinara dnevno, verovali ili ne, nalazi se u podnožju Suve planine.
Aleksandra Stefanović i Miloš Gvozdenović odlučili su da svoje sudbonosno "da" izgovore u Guči, prestonici trube, i to u Crkvi Svetog arhangela Gavrila, mestu koje je snažno povezano sa tradicijom i istorijom Dragačevskog sabora trubača.
Na seoskom groblju u Uzićima u opštini Požega, gde joj počivaju roditelji, pre dva dana je, kako se saznaje, sahranjena Vera Pitulić (41), koju je u noći između 18. i 19. jula u gradu Kerolton u severnom predgrađu Dalasa u američkoj državi Teksas, prema tvrdnjama tamošnjih istražnih organa, ubio njen emotivni partner Doni Benedikt (38).
Grupa od najmanje 50 stranih državljana, među kojima je najviše iz Ukrajine, privedena je u ponedeljak popodne u jednoj kući na Marezi, nadomak Podgorice.
Smrtna kazna u Srbiji ukinuta je 2002. godine kada je veliki broj najsurovih i najmonstruoznijih ubica promenom zakona umesto pred streljačkim strojem završio u zatvoru na 40 godina.
Ako je piletina blago upila miris drugih namirnica iz frižidera, nemojte je odmah bacati. Isprobajte ovaj jednostavan trik i rešite se neprijatnog mirisa.
Nakon razgovora sa Avom Karabatić koja tvrdi da je pretučena od starne verenika, ona nam je poslala i fotografije na kojima se nalaze vidljive povrede na njenom licu i glavi.
Redakcija Informera došla do informacije da je Ava Karabatić danas viđena u Urgentnom centru u Beogradu, gde je, prema saznanjima do kojih smo došli, potražila lekarsku pomoć zbog vidljivih povreda na glavi i licu, a ona nam je sve to i potvrdila.
Pevačica Dragana Mirković oglasila se iz Bosne i Hercegovine iz mesta koje se nalazi na svega desetak minuta od rodne kuće njenog bivšeg muža Tonija Bijelića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.