Desna ruka Angele Merkel i bivši gradonačelnik Hamburga novi je kancelar Nemačke! Poznat je kako smireni centrista unutar SPD, a u žižu javnosti dospeo je dok je nadgledao sprovođenje nemačkog izdašnog paketa pomoći privredi i stanovništvu u suzbijanju krize izazvane pandemijom
Nemački socijaldemokrata Olaf Šolc, tek je četvrti posleratni kancelar iz redova SPD-a i prvi od kako je 2005. godine tu funkciju Merkelova preuzela od Gerharda Šredera. Obećao je da će osnažiti Evropsku uniju i očuvati transatlantska partnerstva u tročlanoj koaliciji.
Šolc uporno tvrdi da u Nemačkoj neće biti nestabilnosti.
- Nemačka je oduvek imala koalicione vlade i uvek je bila stabilna - kazao je on na tečnom engleskom jeziku, stojeći pored statue Vilija Branta, kancelara SPD iz vremena Hladnog rata i dobitnika Nobelove nagrade za mir za podsticanje dijaloga između Istoka i Zapada.
Srbiju čekaju novi pritisci da prizna Prištinu
Analitičari ocenjuju da će odnos buduće nemačke vlade prema Srbiji i Balkanu biti sličan odnosu kakav je imala i Angela Merkel, ali i da će to i te kako zavisiti od toga sa kojim će strankama njegava SPD ući u koaliciju.
Što se tiče Balkana i Srbije, SPD je stava da se perspektiva ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU ne dovodi u pitanje. Međutim, priznanja Kosova je i za nemačke Socijaldemokrate osnovno pitanje napretka na zapadnom Balkanu.
Podsetimo, SPD, najstarija nemačka partija, osvojila je prema preliminarnim rezultatima 25,7 odsto glasova, što je za pet procenata više u odnosu na 2017. godinu, ispred konzervativnog bloka CDU/CSU Angele Merkel, za koji je glasalo 24,1 posto birača.
Šolc se tokom političke karijere pozicionirao kao pouzdani pragmatičar, a njegov politički stil se ne razlikuje puno od Merkelinog. Uprkos tome što potiču iz rivalskih stranaka, Merkelova i Šolc imaju dosta sličnosti, ističe CNN.
Nova politika prema Istoku, Rusiji i Putinu
Olaf Šolc ima jasan stavkad je reč o Rusiji i Vladimiru Putinu.
Uvek je bilo razgovora s Rusijom, kaže Šolc i dodaje da je što se tiče kolektivne bezbednosti, "ispravno da Nemačka deluje zajedno sa drugima".
- Evropa i Rusija bi morale da se vrate kriterijumima Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). „To podrazumeva i jasnu izjavu da smo posvec"eni tome da granice u Evropi ne treba više nasilno da se pomeraju. Potrebna nam je nova politika prema Istoku - naglašava Šolc. A Rusija mora da prihvati „da se primenjuje vladavina prava, a ne pravo najjačih".
- On ostavlja utisak smirene, umerene i stabilne osobe - kaže Korina Herst, iz nemačkog Maršal fonda u Briselu. Ona je istakla da se svojom umerenošću Šolc zapravo izdvaja unutar svoje partije.
- Rukovodstvo SPD-a je većinom levičarski orijentisano i oni ga u početku nisu podržavali. Tako da još ne znamo ko će se okupiti oko njega i kako će uticati na njegov liderski stil - dodaje Herst.
Foto: Reuters
Suda David Vilp, zamenica direktora Maršal fondacije u Berlinu, smatra da je Šolcu i Merkelovoj zajednički upravo centrizam.
- Ona je uvek upravljala sa pozicije centra i mislim da će i on to pokušati ukoliko postane kancelar, ali će to takođe zavisiti od pravca koji budu zahtevale partije vladajuće koalicije - kaže David Vilp.
Šta sa migrantima i koga deportovati?
Još jedan izazov za buduću vladu Nemačke biće i odnos prema migrantima i izbeglicama. Olaf Šolc o tome ima jasno mišljenje:
- Postoje jasna pravna pravila u pogledu toga ko može ovde da zatraži zaštitu - naime, ako postoje dovoljni razlozi za bekstvo". I ne može svako ko je pobegao da ostane u Nemačkoj, što posebno važi za kriminalce i zločince. „Neko ko počini teške zločine ne može da računa da c"e moc"i ovde da ostane".
Šolc trenutno ne vidi mogućnost za repatrijaciju više od 800.000 izbeglica iz Sirije. S obzirom na to, „najvažniji zadatak" je, smatra, obezbediti da se oni uključe u život u Nemačkoj. Svako od njih mora da dobije mogućnost da stekne dobro obrazovanje, da se zaposli i da ima sve druge moguc"nosti za integraciju.
Šolc koji ima 63 godine, rođen je u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, po čemu se razlikuje od Merkelove koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj. Bio je ministar rada i socijalne zaštite u Merkelinoj prvoj koalicionoj vladi kasnih dvehiljaditih, a 2011. izabran je za gradonačelnika Hamburga i na toj poziciji je ostao do 2018. godine.
Od tada je radio kao vicekancelar i ministar finansija u Merkelinoj širokoj koalicionoj vladi, što je uticajna funkcija u nemačkoj nacionalnoj politici. Ugled mu je porastao dok je nadgledao velikodušne nemačke programe kompenzacija i subvencija za preduzeća i zaposlene koji su izgubili prihode zbog pandemije.
- On je bio Merkelina desna ruka kada je u pitanju upravljanje zemljom u protekle četiri godine, izuzetno je uticajan u nemačkoj vladi, ali i u Evropi gde predstavlja Nemačku kada su u pitanju politike koje se odnose na evro valutu - dodaje David Vilp.
Vakcina za ceo svet
Buduću vladu Nemačke očekuju mnogi problemi, pre svega dalji tok pandemije korone. Berlin će do kraja 2022. godine uložiti 400 milijardi evra u borbu protiv ekonomske štete izazvane pandemijom.
Situacija je u mnogim drugim zemljama znatno lošija - pandemija je dramatično pogoršala društvenu nejednakost.
- Nemačka ima odgovornost za svet i shvata to ozbiljno - naglašava Šolc.
Proizvodne kapacitete trebalo bi proširili tako da „na raspolaganju bude dovoljno vakcina". Osim toga, milijarde su stavljene na raspolaganje međunarodnim institucijama kako bi se u nabavci vakcina podržale najsiromašnije zemlje, jasan je on.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
Bivši predsednik Srbije, lider minorne Socijaldemokratske stranke Srbije (SDS), dao je svoj doprinos opozicionom brlogu, pošto je svoje blokadere skupa sa tradicionalnom opozicijom nazvao amaterima.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i potpuno raskrinkala lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Više od 1.500 plovila sa oko 20.000 učesnika danas je zaplovilo Drinom od Perućca do Rogačice, u okviru centralnog događaja 32. Drinske regate, jedne od najvećih turističko-zabavnih manifestacija u Srbiji.
Ekspo karavan, kojim počinje predstavljanje specijalizovane izložbe Ekspo 2027 građanima širom Srbije, danas je stigao u Trstenik, prvu stanicu na turneji koja će u narednim mesecima obići više od 30 gradova i opština.
Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu odredio je zadržavanje do 48 sati M.K. (21) i V.S. (21) zbog sumnje da su u strogom centru Beograda na Trgu republike brutalno napali i teško povredili dve osobe, među kojima je i jedan maloletnik.
Nesvakidašnji slučaj, prema nezvaničnim tvrdnjama građana, dogodio se u Kragujevcu kada je došlo do spora između vlasnika poslovnog prostora i zakupca, a koji je završio policijskom intervencijom i zabranom prilaska.
Pripadnici saobraćajne policije zaustavili su državljanina Iraka (40) koji je na auto-putu kod Pirota vozio brzinom od 241 kilometara na čas, na putu gde je ograničenje brzine 130 kilometara na čas.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv P. J., O. M. i još jednog lica koje se nalazi u bekstvu, zbog sumnje da su učestvovali u brutalnom napadu na grupu mladih u novosadskom parku, u večernjim časovima 15. jula 2026. godine.
M. K. (21) i V. S. (21) iz Beograda uhapšeni su zbog sumnje da su 10. jula izvršili krivično delo nanošenje teške telesne povrede na štetu maloletnika.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kineski startap za veštačku inteligenciju, Munšot, predstavio je danas novi model Kimi K3 sa 2,8 biliona parametara, za koji tvrdi da je najveći sistem veštačke inteligencije otvorenog koda na svetu i koji po performansama parira najnaprednijem američkom modelu Fejbl kompanije Antropik.
Pakovanje za avion često prati strah od prosute kozmetike u koferu. Uz nekoliko jednostavnih trikova možete sprečiti neprijatna iznenađenja bez dodatnih troškova.
Reper Dragomir Despić Desingerica otkrio je detalje hapšenja u Crnoj Gori i otkrio kako je priveden odmah nakon nastupa i da je u pritvoru bio do pet ujutru.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.