Desna ruka Angele Merkel i bivši gradonačelnik Hamburga novi je kancelar Nemačke! Poznat je kako smireni centrista unutar SPD, a u žižu javnosti dospeo je dok je nadgledao sprovođenje nemačkog izdašnog paketa pomoći privredi i stanovništvu u suzbijanju krize izazvane pandemijom
Nemački socijaldemokrata Olaf Šolc, tek je četvrti posleratni kancelar iz redova SPD-a i prvi od kako je 2005. godine tu funkciju Merkelova preuzela od Gerharda Šredera. Obećao je da će osnažiti Evropsku uniju i očuvati transatlantska partnerstva u tročlanoj koaliciji.
Šolc uporno tvrdi da u Nemačkoj neće biti nestabilnosti.
- Nemačka je oduvek imala koalicione vlade i uvek je bila stabilna - kazao je on na tečnom engleskom jeziku, stojeći pored statue Vilija Branta, kancelara SPD iz vremena Hladnog rata i dobitnika Nobelove nagrade za mir za podsticanje dijaloga između Istoka i Zapada.
Srbiju čekaju novi pritisci da prizna Prištinu
Analitičari ocenjuju da će odnos buduće nemačke vlade prema Srbiji i Balkanu biti sličan odnosu kakav je imala i Angela Merkel, ali i da će to i te kako zavisiti od toga sa kojim će strankama njegava SPD ući u koaliciju.
Što se tiče Balkana i Srbije, SPD je stava da se perspektiva ulaska zemalja zapadnog Balkana u EU ne dovodi u pitanje. Međutim, priznanja Kosova je i za nemačke Socijaldemokrate osnovno pitanje napretka na zapadnom Balkanu.
Podsetimo, SPD, najstarija nemačka partija, osvojila je prema preliminarnim rezultatima 25,7 odsto glasova, što je za pet procenata više u odnosu na 2017. godinu, ispred konzervativnog bloka CDU/CSU Angele Merkel, za koji je glasalo 24,1 posto birača.
Šolc se tokom političke karijere pozicionirao kao pouzdani pragmatičar, a njegov politički stil se ne razlikuje puno od Merkelinog. Uprkos tome što potiču iz rivalskih stranaka, Merkelova i Šolc imaju dosta sličnosti, ističe CNN.
Nova politika prema Istoku, Rusiji i Putinu
Olaf Šolc ima jasan stavkad je reč o Rusiji i Vladimiru Putinu.
Uvek je bilo razgovora s Rusijom, kaže Šolc i dodaje da je što se tiče kolektivne bezbednosti, "ispravno da Nemačka deluje zajedno sa drugima".
- Evropa i Rusija bi morale da se vrate kriterijumima Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). „To podrazumeva i jasnu izjavu da smo posvec"eni tome da granice u Evropi ne treba više nasilno da se pomeraju. Potrebna nam je nova politika prema Istoku - naglašava Šolc. A Rusija mora da prihvati „da se primenjuje vladavina prava, a ne pravo najjačih".
- On ostavlja utisak smirene, umerene i stabilne osobe - kaže Korina Herst, iz nemačkog Maršal fonda u Briselu. Ona je istakla da se svojom umerenošću Šolc zapravo izdvaja unutar svoje partije.
- Rukovodstvo SPD-a je većinom levičarski orijentisano i oni ga u početku nisu podržavali. Tako da još ne znamo ko će se okupiti oko njega i kako će uticati na njegov liderski stil - dodaje Herst.
Foto: Reuters
Suda David Vilp, zamenica direktora Maršal fondacije u Berlinu, smatra da je Šolcu i Merkelovoj zajednički upravo centrizam.
- Ona je uvek upravljala sa pozicije centra i mislim da će i on to pokušati ukoliko postane kancelar, ali će to takođe zavisiti od pravca koji budu zahtevale partije vladajuće koalicije - kaže David Vilp.
Šta sa migrantima i koga deportovati?
Još jedan izazov za buduću vladu Nemačke biće i odnos prema migrantima i izbeglicama. Olaf Šolc o tome ima jasno mišljenje:
- Postoje jasna pravna pravila u pogledu toga ko može ovde da zatraži zaštitu - naime, ako postoje dovoljni razlozi za bekstvo". I ne može svako ko je pobegao da ostane u Nemačkoj, što posebno važi za kriminalce i zločince. „Neko ko počini teške zločine ne može da računa da c"e moc"i ovde da ostane".
Šolc trenutno ne vidi mogućnost za repatrijaciju više od 800.000 izbeglica iz Sirije. S obzirom na to, „najvažniji zadatak" je, smatra, obezbediti da se oni uključe u život u Nemačkoj. Svako od njih mora da dobije mogućnost da stekne dobro obrazovanje, da se zaposli i da ima sve druge moguc"nosti za integraciju.
Šolc koji ima 63 godine, rođen je u nekadašnjoj Zapadnoj Njemačkoj, po čemu se razlikuje od Merkelove koja je odrasla u Istočnoj Njemačkoj. Bio je ministar rada i socijalne zaštite u Merkelinoj prvoj koalicionoj vladi kasnih dvehiljaditih, a 2011. izabran je za gradonačelnika Hamburga i na toj poziciji je ostao do 2018. godine.
Od tada je radio kao vicekancelar i ministar finansija u Merkelinoj širokoj koalicionoj vladi, što je uticajna funkcija u nemačkoj nacionalnoj politici. Ugled mu je porastao dok je nadgledao velikodušne nemačke programe kompenzacija i subvencija za preduzeća i zaposlene koji su izgubili prihode zbog pandemije.
- On je bio Merkelina desna ruka kada je u pitanju upravljanje zemljom u protekle četiri godine, izuzetno je uticajan u nemačkoj vladi, ali i u Evropi gde predstavlja Nemačku kada su u pitanju politike koje se odnose na evro valutu - dodaje David Vilp.
Vakcina za ceo svet
Buduću vladu Nemačke očekuju mnogi problemi, pre svega dalji tok pandemije korone. Berlin će do kraja 2022. godine uložiti 400 milijardi evra u borbu protiv ekonomske štete izazvane pandemijom.
Situacija je u mnogim drugim zemljama znatno lošija - pandemija je dramatično pogoršala društvenu nejednakost.
- Nemačka ima odgovornost za svet i shvata to ozbiljno - naglašava Šolc.
Proizvodne kapacitete trebalo bi proširili tako da „na raspolaganju bude dovoljno vakcina". Osim toga, milijarde su stavljene na raspolaganje međunarodnim institucijama kako bi se u nabavci vakcina podržale najsiromašnije zemlje, jasan je on.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rezultati parlamentarnih izbora održanih u Nemačkoj 26. septembra 2021. odraziće se na celokupno političko okruženje u Evropskoj unij. Do ovog zaključka je došao poznati nemački politikolog Aleksandar Rar govoreći o tome sa čime će se evropske zemlje morati suočiti u bliskoj budućnosti
Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju (KiM), oglasio se na društvenoj mreži Iks osudivši represivne mere "Kurtijeve policije" tokom obeležavanja Slave manastira Svetih Argangela u Prizrenu, istakavši kako nisu bile pošteđene ni srpske majke s bebama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na skupu građana u Banovom Polju da treba da se reši pitanje izvorišta vode u Crnoj Bari za pet sela u okolini Bogatića, kao i da se urade putevi.
Ministar finansija Siniša Mali posetio je danas Mladenovac u sklopu kampanje "Ujedinjena Srbija", gde je u srdačnoj i izuzetno pozitivnoj atmosferi razgovarao sa brojnim okupljenim građanima, privrednicima i komšijama koji daju punu podršku daljem razvoju naše zemlje.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević posetio je danas Šajkaš u okviru velike i pobedničke kampanje "Ujedinjena Srbija", gde ga je dočekala reka nasmejanih građana, domaćina i mladih ljudi koji čvrsto veruju u politiku stabilnosti, razvoja i nacionalnog ponosa.
U manastiru Svetih arhangela kod Prizrena danas je u prisustvu velikog broja vernika na liturgiji i rezanjem slavskog kolača obeležena slava - Sveti Arhangel Gavrilo, a takozvana kosovska policija je na ulazu u portu pretresala vernike.
Ribarska banja datira još iz 4. veka nove ere, a danas predstavlja jedno od najpoznatijih klimatskih lečilišta, sa čak šest termalnih izvora, u kojoj se smeštaj može naći po ceni od 2.000 dinara.
Veliki požar izbio je u Specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara, gde vatrena stihija guta borovu šumu i nisko rastinje, a u akciju gašenja vatre uključen je i MUP-ov helikopter "Super puma".
Prošlo je šest godina od kada je vođa "kavačkog klana" Radoje Zvicer preživeo kišu metaka u elitnom delu Kijeva, a novi detalji iz dešifrovane Skaj aplikacije i dalje šokiraju javnost.
Na današnji dan navršava se tačno godinu dana od stravične saobraćajne nesreće u kojoj su život izgubile nerazdvojne prijateljice Bojana Ć. (22) i Jelena R. (22) iz Lazarevca. Teška tragedija dogodila se u mestu Čepelica na putu Bileća–Trebinje, kada je automobil u kom su se nalazile devojke sleteo s puta i direktno se zakucao u kamion iz suprotnog smera.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Ako želite da svoju baštu održavate prirodnim putem, ljuske od crnog luka mogu vam biti veoma korisne i predstavljati odličnog pomagača u nezi biljaka.
Od Gugla se traži da izmeni način poslovanja i pravila koja primenjuje na svoje dve velike platforme - Search i Play Store. Cilj tih promena je da se obezbedi pravednije funkcionisanje i veća konkurencija na tržištu.
Tehnika poznata kao "blush tailoring" donosi potpuno drugačiji pristup nanošenju rumenila. Glavna ideja je da ne postoji univerzalno pravilo koje odgovara svakom licu - izbor nijanse, intenzitet boje i mesto nanošenja treba prilagoditi tenu, obliku lica i željenom efektu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.