AMERICI I SVETU TREBA NOVA JALTA - SRBIJA DA BUDE U RUSKOJ SFERI UTICAJA! The National Interest otkrio šta nas čeka u budućnosti! NIJE NIMALO NAIVNO!
Podeli vest
Sjedinjene Države se trenutno suočavaju sa ozbiljnom pretnjom vođenja rata na dva fronta istovremeno sa Rusijom i Kinom zbog njihove sve veće superiornosti nad Sjedinjenim Državama u oblasti nuklearnog, elektromagnetnog (EMP) i sajber oružja
POLJSKA NA GRANICI PRAVI BETONSKI ZID Ograda prema Belorusiji koštaće više od 400 miliona dolara
Iran je, konačno, nakon šesnaest godina provedenih u zvanju posmatrača i dva neuspela pokušaja tokom mandata Mahmuda Ahmedinedžada (2008. i 2010. godine) stekao status punopravnog člana Šangajske organizacije za saradnju. Vest je, sama po sebi - značajna, mada će dometi ovog novog širenja biti nešto drugačiji nego što se pretpostavlja
11.10.2021
17:57
Dejvid Pajn, zamenik direktora konsultativne grupe Kongresa SAD za nove izazove i pretnje (Congressional EMP Commission), u tekstu za The National Interest poručuje da Americi i svetu treba nova Jalta, kao o da Srbija da bude u ruskoj sferi uticaja. Njegovu analizu prenosimo u celini!
Amerika nije najača, to je duboka zabluda
Uprkos sve dubljem strateškom i vojnom neuspehu Sjedinjenih Država, mnogi, ako ne i većina, američki političari i dalje veruju da su Sjedinjene Države najmoćnija vojna sila na svetu.
Zbog ove duboke zablude, zanemarili su obnovu američkog nuklearnog arsenala, stvaranje sveobuhvatnog nacionalnog sistema protivraketne odbrane i sistemsko jačanje nacionalnih energetskih mreža Sjedinjenih Država kako bi se na taj način sprečile katastrofalne posledice napada na našu zemlju Rusija ili Kina.
Američki lideri moraju napustiti svoje idealističke predstave o sigurnom unipolarnom svetu, u kojem su Sjedinjene Države nadaleko priznate kao najmoćnija supersila. U stvari, sve je potpuno drugačije.
Amerika se sada suočava sa sve težim, ograničenim i neugodnim pravljenjem izbora i očajnički joj je potrebna nova velika strategija koja gleda u budućnost i koja se suprotstavlja rastućem savezu između dve nuklearne velesile - Kine i Rusije, koja ih razdvaja i razara njihov savez.
Da bismo rešili ovu nezapamćenu dilemu nacionalne bezbednosti i osigurali opstanak SAD, američki lideri moraju svoju hegemoniju - svoju zastarelu i neuspešnu „veliku" strategiju - zameniti konceptom „strateškog suzdržavanja" i održavanja globalne ravnoteže snaga.
Strategija „suzdržavanja" će spasiti dragocene američke živote i američko nacionalno blago zajedno sa ograničenim vojnim resursima i preusmeriti ih na zaštitu vitalnih interes Sjedinjenih Država. To će smanjiti rizik od nepotrebnog rata sa američkim protivnicima koji su nuklearne velesile, što bi stvorilo sigurniju, pouzdaniju i, nadamo se, mirniju situaciju na planeti.
„Strateško suzdržavanje" podrazumeva da nijedna velika svetska sila neće nastojati da ovlada Evropom ili severoistočnom Azijom. U isto vreme, primorala bi saveznike SAD da snose glavni teret održavanja bezbednosti u svojim regionima i oslanjaju se na lokalne snage da uravnoteže regionalne hegemone poput Rusije i Kine.
Američke vojne snage bi ostale stacionirane "na horizontu", bilo u vodama koje okružuju SAD ili unutar američkog tla, izbegavajući položaje za razmeštanje gde američko vojno prisustvo u suštini postaje "most" koji nas dovodi u iskušenje da se upustimo u spoljne sukobe ako dođe do agresije, ali nedovoljno da zaštiti saveznike SAD ili čak spreči takvu agresiju.
Strategija prekookeanskog ili „ofšor" balansiranja
Strategija prekookeanskog ili „ofšor" balansiranja vratiće Sjedinjenim Državama slobodu delovanja i izbora u kojim ratovima će učestvovati, a koje izbegavati, s obzirom na to da takvi ratovi mogu brzo i neočekivano dostići nuklearni nivo.
Shodno tome, kako bi bili smanjeni rizici da budu uvučene u ratove sa velikim silama koje bi mogle izložiti američku teritoriju nuklearnim ili elektromagnetnim napadima, Sjedinjene Države bi mogle povući svoje vojne snage iz Evrope, Afrike i Azije, uključujući Bliski istok.
Foto: Fotoilustracija/AP Photo
Takođe bi mogle da se uzdržavaju od invazija na druge zemlje i njihove okupacije u sklopu napora da se u njima promeni vlast i izgrade nove države.
Sjedinjene Države bi trebalo da ekspedicione snage šalju samo ako su zemlje u njihovoj sferi uticaja ili za njih od vitalnog interesa, poput Zapadne Evrope i Japana, a i to - u slučajevima neposredne pretnje neprijateljskog napada.
Izuzetak bi mogao biti da se zadrži ograničen broj američkih vojnika u Nemačkoj - kao barijera potencijalnoj ruskoj agresiji na Zapadnu Evropu koja za američku ekonomiju i industriju ima jedinstveni značaj.
Smanjenje američkog vojnog prisustva u inostranstvu značajno će smanjiti podršku antiameričkom terorizmu i, što je najvažnije, značajno smanjiti želju Rusije i Kine da se međusobno ujedine radi suprotstavljanja Sjedinjenim Državama.
Kao deo ove strategije, Amerika će konačno napustiti neuspeli Globalni rat protiv terora na koji je uzaludno potrošila bilione dolara na ratove sa militantima na Bliskom istoku.
Umesto toga, nakon dve decenije, tokom kojih su Rusija i Kina pretekle SAD u praktično svim ključnim oblastima strateških vojnih tehnologija, Sjedinjene Države će konačno nastaviti da modernizuju i obnavljaju svoj strateški nuklearni arsenal i strateške odbrambene sposobnosti.
Ova teorija „strateškog uzdržavanja" nije nova. Za nju su se zalagali neki istaknuti američki politikolozi, kao što su Džon Miršajmer, Stiven Volt, Robert Pejp Kristofer Lejn. Uostalom, istorijska analiza pokazuje da je većina velikih sila, koje su se iz različitih razloga našle u stanju dubokog opadanja, pa usvojile strategiju „razumne uzdržanosti", postala primetno uspešnija od država koje su sledile druge političke linije.
Poslednji sporazum o podeli sfera uticaja potpisali su predsednik Frenklin Delano Ruzvelt, premijer Vinston Čerčil i sovjetski diktator Josif Staljin na konferenciji u Jalti februara 1945. godine.
Taj sporazum se pokazao kao uspešan u održavanju mira među velikim silama u Evropi više od pola veka, delimično i zbog toga što su Sjedinjene Države održavale „približan" nuklearni paritet sa Sovjetskim Savezom tokom celog Hladnog rata.
Globalna podela sfera uticaja
Globalna podela sfera uticaja između Sjedinjenih Država, Rusije i Kine mogla bi i danas imati isti uspeh za ceo svet.
Ruski predsednik Vladimir Putin je više puta izjavljivao da je jedan od njegovih glavnih spoljnopolitičkih zadataka zaključivanje „novih jaltskih sporazuma". U takvoj šemi, svet bi bio podeljen na regione, svaki sa svojim dominantnim regionalnim hegemonom, sa glavnim ciljem promovisanja stabilnosti i mira među velikim silama.
Prema takvom sporazumu, SAD bi zadržale najveću sferu uticaja, uključujući čitavu zapadnu hemisferu, zapadnu Evropu, Japan, Australiju i Novi Zeland, a svi bi ostali pod zaštitom američkog nuklearnog kišobrana.
Sfera uticaja Rusije bi uključivala bivše sovjetske republike, Srbiju, Iran, Irak, Siriju i Libiju.
Sfera uticaja Kine može se sastojati od Severne Koreje, Tajvana, Južnokineskog mora, Pakistana, Avganistana, četiri „marksističke" zemlje u jugoistočnoj Aziji i oko pola tuceta afričkih zemalja koje trenutno vode pseudokomunistički diktatori.
Foto: Foto Fejsbuk/Fotomontaža
Ako bi se američki lideri složili sa ovakvim planom i obavezali da neće slati američke trupe u istočnu Evropu - osim u slučaju ruske agresije - Rusija bi u tom slučaju, ostvarivši svoj cilj da ima vojnu bezbednost duž svoje zapadne granice, mogla da preusmeri pažnju na istok, prema rastućoj pretnji iz Kine.
Sjedinjene Države bi se mogle čak složiti da se povuku iz NATO koji bi nastavio da funkcioniše kao savez predvođen Evropom, a ne SAD, u zamenu za povlačenje Rusije iz saveza sa Kinom i okončavanje kinesko-ruske vojne i tehničke saradnje.
Takav sveobuhvatni sporazum bi priznao i uvažio vitalne interese sve tri nuklearne velesile i rešio sve velike nerešene sporove.
Još bi umanjio potencijalne rizike vojnog sukoba u interesu očuvanja mira između velikih sila.
Održiva i politički prihvatljiva alternativa sveobuhvatnom sporazumu sa Rusijom i Kinom za Bajdenovu administraciju može biti i jednostrano povlačenje američkih vojnih snaga iz istočne Evrope, centralne Azije, Bliskog istoka i Južnog Kineskog mora, iz Japana i sa Korejskog poluostrva.
Američki lideri, međutim, i dalje veruju: što više saveznika imaju SAD - to će zemlja će biti sigurnija.
Bolje bi bilo da odmah obaveste Moskvu i Peking da Amerika neće intervenisati u slučaju bilo kakvih sukoba oko Tajvana ili bivših sovjetskih republika (koje je ionako jednostavno nemoguće braniti), u suštini napuštajući buduće SAD vojne intervencije u svojim sferama uticaja.
To bi ojačalo nacionalnu bezbednost SAD i značajno smanjilo rizik ruskog i kineskog napada na američku teritoriju smanjivanjem percipiranih opasnosti po njih od strane Moskve i Pekinga. U isto vreme, SAD bi time mogle povećati verovatnoću trvenja i neslaganja između Kine i Rusije, i potencijalno podeliti i razbiti njihov savez tokom vremena.
SAD treba da se pomire sa time da sfere uticaja ostaju osnova geopolitike.
Rusija i Kina imaju svoje sfere uticaja, priznavali to ili ne priznavali lideri SAD.
Istorija pokazuje da Moskvu i Peking ne ujedinjuje ništa više od kratkovidih pokušaja Amerike da svoju moć projicira u istočnu Evropu i istočnu Aziju, zajedno sa nastojanjima da postane jedina dominantna supersila na svetu.
Da Amerika ne raspaljuje bes Kine i Rusije - istorijski neprijateljski odnosi sa njima mogggli su se odavno popraviti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Miki
pre 4 godine
Svasta, Srbija po zapadnim merilima ne moze i nikada nema da se prepusti Rusiji, prosto zato sto ako je interes zspada Bugarska, Rumunija, Ukraina onda ne moze u sred toga da stoji zemlja sa Ruskim uticajem, toliko nenormalni jos nisu.E sada je na nama da za dobrobit zemlje i naroda to iskoristimo do maksimuma, da izvucemo od zapada najvise.
Administracija Donalda Trampa razmatra formiranje ekskluzivnog kluba "Ključna petorka", koji bi ujedinio SAD, Rusiju, Kinu, Indiju i Japan, dok je Evropa potpuno izostavljena – potez koji mnogi vide kao direktan izazov Briselu i mogući preokret u globalnoj politici.
Iran je, konačno, nakon šesnaest godina provedenih u zvanju posmatrača i dva neuspela pokušaja tokom mandata Mahmuda Ahmedinedžada (2008. i 2010. godine) stekao status punopravnog člana Šangajske organizacije za saradnju. Vest je, sama po sebi - značajna, mada će dometi ovog novog širenja biti nešto drugačiji nego što se pretpostavlja
Spoljnopolitička prognoza za 2026. godinu, koju je izneo politički analitičar Aleksej Muhin, ukazuje na produžetak globalne nestabilnosti, nastavak sukoba u Ukrajini i ozbiljno pogoršanje odnosa među ključnim svetskim akterima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je polaganju kamena temeljca za izgradnju novog objekta Ministarstva odbrane i Generalštaba Vojske Srbije, a zatim se obratio medijima.
Političara i humanitarca Arno Gujona Informerova ekipa snimila je kako bez žurbe šeta centrom Beograda, a potom ulazi u kafanu, gde je, uz supu, razgovarao sa prijateljima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu glavnog јavnog tužioca Osnovnog јavnog tužilaštva u Zrenjaninu, uhapsili su D. B. (1972) iz Sremske Kamenice, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti.
Goran Lazor (46) koji je ubijen u Savinom selu kod Vrbasa, navodno se sa osumnjičenima L.N. (20) i L.M.(18), koje je dobro poznavao, posvađao jer su oni u prethodnom periodu maltretirali njegovog sina.
Pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, UKP, u opsežnoj akciji sprovedenoj u saradnji sa nadležnim tužilaštvima na više lokacija u Beogradu, rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti, zaplenili veću količinu opojne droge i uhapsili tri osobe osumnjičene za ova krivična dela.
Žena (67) izbodena u zgradi na Novom Beogradu prilikom pljačke trenutno nije životno ugrožena. Ubodne rane je zadobila, između ostalog, u glavu i u butnu kost. Takođe, konstatovan joj je pneumotoraks.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Dok su se prolaznici u Njujorku nadali fotografiji i kratkom susretu, glumac Harison Ford imao je sasvim drugačiji plan, da mirno pređe ulicu i nastavi svojim putem.
Ponekad je dovoljan dobar film da te resetuje, pogura i natera da ponovo poveruješ u sebe. Ako ti treba inspiracija, energija ili samo mali podsetnik da je upornost jača od okolnosti, ovo su filmovi koje vredi pogledati.
Nova godina se ne dočekuje u tišini, i isto važi za ono što nosite. Ovo je noć u kojoj garderoba govori pre vas, a mi vam donosimo ideje za tri stajlinga sa kojima nema greške.
Mnogi imaju običaj da pre jela popiju čašicu ili dve rakije, bilo kod kuće ili u restoranu. Stručnjaci upozoravaju da ne poboljšava apetit, već ga kvari i uzrokuje neprijatan osećaj u stomaku.
Robot usisivači nude veliki komfor i štede vreme, ali uz čišćenje doma često prikupljaju i podatke o prostoru, navikama i rasporedu stanovanja. Kako postaju sve pametniji i povezaniji, korisnici se sve češće pitaju da li je praktičnost vredna potencijalnog rizika po privatnost.
Pečenje ribe često je mala kućna drama. Miris se zadrži satima, ukus zna da bude suv, ali zzu na scenu stupa jabuka, sastojak koji deluje nebitno, a u praksi pravi ogromnu razliku.
Večeras je u emisiji "Pinkove zvezde" došlo do rasprave između repera Desingerice i Bosanca, zbog čega je kompozitor u jednom momentu napustio svoje mesto.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar