Donedavno se razvoj i upotreba bespilotnih letelica nisu mogli smatrati jačom stranom ruskog Vojno-industrijskog kompleksa i Oružanih snaga. Međutim, 2021. godina je na neki način prekretnica, te će biti upamćena po brojnim događajima koji pokazuju radikalnu promenu odnosa prema borbenim dronovima, piše portal „Vzgljad“.
Kako se navodi, nakon raspada devedesetih godina prošlog veka mnogo toga je izgubljeno, pa su vodeću ulogu u pravljenju bespilotnih letelica preuzele SAD, Izrael i Turska. Međutim, ruske Oružane snage već nekoliko godina imaju prilično efikasne letelice koje su se pokazale u pravim borbama.
Masovna upotreba dronova demonstrirana je samo u Siriji. U periodu 2017-2018. godine Oružane snage Rusije imale su na hiljade bespilotnih letelica različite namene, ali se uglavnom radilo o dronovima za izviđanje i korekciju. Tada su se tek testirale bespilotne letelice pomoću kojih se oružje navodi na metu ili koje mogu samostalno da ga primenjuju. Međutim, prošle godine je ponovo počelo da se ulaže u tu oblast, i to mudro.
Lutajuća municija, „Orion“, „Ohotnik“
Autor članka podseća da je televizija „Rusija 24“ u decembru 2021. u svom kratkom filmu „Rat dronova“ predstavila lutajuću municiju (dronovi-kamikaze). Na snimcima je prikazano kako Snage za specijalne operacije koriste te dronove. Naravno, za njih su oni veoma koristan instrument. Umesto da se pošalje specijalna grupa u pozadinu neprijatelja, zadatak se može rešiti jeftinim dronovima-ubicama za jednokratnu upotrebu.
Autor članka navodi da su potrebne udarne jedinice koje su spremne i sposobne da osiguraju masovnu upotrebu takvih dronova, ali da se danas sa sigurnošću može reći da je u Oružanim snagama Rusije već pokrenuto to pitanje i da postoji nada da će takve jedinice postati realnost u narednim mesecima.
Takođe, pretpostavlja se da će biti pokrenuta serijska proizvodnja naoružanih dronova „Orion“, jer je upravo izgrađena fabrika za njihovo konstruisanje. Za njih je spremno i specijalno lako naoružanje. Letelice su testirane u Siriji.
Po svemu sudeći, biće ubrzana i proizvodnja borbene bespilotne letelice „Altius“ sa ogromnim dometom leta. On će omogućiti izviđanje na velikoj udaljenosti. Što se tiče čuvenog drona „Ohotnik“, napredak je već očigledan. Drugi primerak sa ravnim mlaznicama motora, koji je izvezen iz fabrike jasno nagoveštava da je blizu serijska proizvodnja.
Sve to će, prema rečima autora članka, pružiti Rusiji mogućnost da vodi rat novog tipa kojim su zasad u svetu u potpunosti ovladale samo Turska i delimično SAD.
Bespilotne letelice sa sitnom municijom čine rat mnogo jeftinijim. Meta za koju je dovoljno nekoliko kilograma eksploziva sa toliko će biti i uništena. Neće biti potrebe da se podiže mlazni lovac ili frontovski bombarder, neće morati da se sagorevaju tone kerozina, niti će se rizikovati život pilota.
U takvom ratu pitanje vojne moći će se svesti na proizvodnju – ko može da napravi više dronova taj je i jači. A i za ekonomiju sve to može da bude veliki plus, i ne radi se samo o izvozu dronova, jer kompanija „Kronštadt“ aktivno radi na proboju u civilni sektor u kome se sada formira potražnja za bespilotnim letelicama.
Generalno, kada je reč o bespilotnim borbenim letelicama prošla godina je bila pozitivna, ispunjena dobrim odlukama i tehničkim pobedama, konstatuje autor članka, ističući da je Rusija na samom početku nove ere razvoja bespilotnih letelica. Prave odluke su već donete i ostaje samo da se sprovedu u delo 2022. godine.
Suhoj S-70 Ohotnik-B je stelt teška borbeno-izviđačka bespilotna letelica na mlazni pogon. Razvila ju je kompanija „Suhoj“. Namenjena prvenstveno borbenim zadacima, a može se koristiti i za izviđanje. Ima opto-elektronsku opremu, a može nositi i naoružanje unutar trupa. U području borbenih dejstava može ostati više časova.
„Orion“ spada u klasu dronova sa letom srednje visine i dugog trajanja. Maksimum leta će mu biti najmanje jedan dan sa maksimalnom visinom od oko osam hiljada metara. Dron je težak 1.100 kilograma, nosivost mu je 250 kilograma. Prvi prototip je napravljen još 2015. godine, a ispitivanja su započeta 2016. godine.
Administracija SAD ne razmatra mogućnost smanjenja vojnog prisustva u Evropi ili čak eventualnu reviziju tog stava, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Administracija SAD ne razmatra mogućnost smanjenja vojnog prisustva u Evropi ili čak eventualnu reviziju tog stava, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
Agencija za bezbednost saobraćaja upozorila je roditelje da nikada ne ostavljaju decu samu u automobilu tokom tropskog talasa i visokih merenja, jer za samo par minuta temperatura u vozili skače neverovatno brzo i može doći do fatalnih posedica.
Ministarstvo unutrašnjih poslova angažovalo je sve raspoložive ljudske i tehničke kapacitete u gašenju požara u Deliblatskoj peščari, uključujući helikoptere H145 i H215 Super Puma, dok na požarište stiže i helikopter Kamov Ka-32 radi dodatnog pojačanja vazdušnih snaga.
Prava drama odigrala se danas u letovalištu Letojani na Siciliji kada jednom turisti iznenada pozlilo dok je ležao na plaži. Dok se čekala Hitna pomoć, u pomoć je pritrčala doktorka iz Srbije.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Službenici policije Crne Gore uhapsili su B.E. (21) iz Bara i P.I. (42) iz Srbije zbog prekoračenja dozvoljene brzine na auto-putu, gde je ograničenje 100 kilometara na sat, saopšteno je iz Uprave policije.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.