Donedavno se razvoj i upotreba bespilotnih letelica nisu mogli smatrati jačom stranom ruskog Vojno-industrijskog kompleksa i Oružanih snaga. Međutim, 2021. godina je na neki način prekretnica, te će biti upamćena po brojnim događajima koji pokazuju radikalnu promenu odnosa prema borbenim dronovima, piše portal „Vzgljad“.
Kako se navodi, nakon raspada devedesetih godina prošlog veka mnogo toga je izgubljeno, pa su vodeću ulogu u pravljenju bespilotnih letelica preuzele SAD, Izrael i Turska. Međutim, ruske Oružane snage već nekoliko godina imaju prilično efikasne letelice koje su se pokazale u pravim borbama.
Masovna upotreba dronova demonstrirana je samo u Siriji. U periodu 2017-2018. godine Oružane snage Rusije imale su na hiljade bespilotnih letelica različite namene, ali se uglavnom radilo o dronovima za izviđanje i korekciju. Tada su se tek testirale bespilotne letelice pomoću kojih se oružje navodi na metu ili koje mogu samostalno da ga primenjuju. Međutim, prošle godine je ponovo počelo da se ulaže u tu oblast, i to mudro.
Lutajuća municija, „Orion“, „Ohotnik“
Autor članka podseća da je televizija „Rusija 24“ u decembru 2021. u svom kratkom filmu „Rat dronova“ predstavila lutajuću municiju (dronovi-kamikaze). Na snimcima je prikazano kako Snage za specijalne operacije koriste te dronove. Naravno, za njih su oni veoma koristan instrument. Umesto da se pošalje specijalna grupa u pozadinu neprijatelja, zadatak se može rešiti jeftinim dronovima-ubicama za jednokratnu upotrebu.
Autor članka navodi da su potrebne udarne jedinice koje su spremne i sposobne da osiguraju masovnu upotrebu takvih dronova, ali da se danas sa sigurnošću može reći da je u Oružanim snagama Rusije već pokrenuto to pitanje i da postoji nada da će takve jedinice postati realnost u narednim mesecima.
Takođe, pretpostavlja se da će biti pokrenuta serijska proizvodnja naoružanih dronova „Orion“, jer je upravo izgrađena fabrika za njihovo konstruisanje. Za njih je spremno i specijalno lako naoružanje. Letelice su testirane u Siriji.
Po svemu sudeći, biće ubrzana i proizvodnja borbene bespilotne letelice „Altius“ sa ogromnim dometom leta. On će omogućiti izviđanje na velikoj udaljenosti. Što se tiče čuvenog drona „Ohotnik“, napredak je već očigledan. Drugi primerak sa ravnim mlaznicama motora, koji je izvezen iz fabrike jasno nagoveštava da je blizu serijska proizvodnja.
Sve to će, prema rečima autora članka, pružiti Rusiji mogućnost da vodi rat novog tipa kojim su zasad u svetu u potpunosti ovladale samo Turska i delimično SAD.
Bespilotne letelice sa sitnom municijom čine rat mnogo jeftinijim. Meta za koju je dovoljno nekoliko kilograma eksploziva sa toliko će biti i uništena. Neće biti potrebe da se podiže mlazni lovac ili frontovski bombarder, neće morati da se sagorevaju tone kerozina, niti će se rizikovati život pilota.
U takvom ratu pitanje vojne moći će se svesti na proizvodnju – ko može da napravi više dronova taj je i jači. A i za ekonomiju sve to može da bude veliki plus, i ne radi se samo o izvozu dronova, jer kompanija „Kronštadt“ aktivno radi na proboju u civilni sektor u kome se sada formira potražnja za bespilotnim letelicama.
Generalno, kada je reč o bespilotnim borbenim letelicama prošla godina je bila pozitivna, ispunjena dobrim odlukama i tehničkim pobedama, konstatuje autor članka, ističući da je Rusija na samom početku nove ere razvoja bespilotnih letelica. Prave odluke su već donete i ostaje samo da se sprovedu u delo 2022. godine.
Suhoj S-70 Ohotnik-B je stelt teška borbeno-izviđačka bespilotna letelica na mlazni pogon. Razvila ju je kompanija „Suhoj“. Namenjena prvenstveno borbenim zadacima, a može se koristiti i za izviđanje. Ima opto-elektronsku opremu, a može nositi i naoružanje unutar trupa. U području borbenih dejstava može ostati više časova.
„Orion“ spada u klasu dronova sa letom srednje visine i dugog trajanja. Maksimum leta će mu biti najmanje jedan dan sa maksimalnom visinom od oko osam hiljada metara. Dron je težak 1.100 kilograma, nosivost mu je 250 kilograma. Prvi prototip je napravljen još 2015. godine, a ispitivanja su započeta 2016. godine.
Administracija SAD ne razmatra mogućnost smanjenja vojnog prisustva u Evropi ili čak eventualnu reviziju tog stava, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
Administracija SAD ne razmatra mogućnost smanjenja vojnog prisustva u Evropi ili čak eventualnu reviziju tog stava, izjavio je portparol Pentagona Džon Kirbi.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Nemoć, očaj i izmišljotine blokadera nastavile su da se nižu tokom celog izbornog dana, pa su tako čak pokušali da izrežiraju novu aferu i lažno optuže građane za kupovinu glasova na Voždovcu, zbog čega se oglasilo i tužilaštvo.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
Ekskluzivni gost u emisiji "Paralela" kod voditeljke Andree Veskov na Informer TV bio je čuveni španski novinar Havijer Negre, koji je otkrio ko zapravo stoji iza napada na državu Srbiju uoči i tokom izbornog dana.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji protiču mirno, izjavio je posmatrač iz Državne dume Rusije Konstantin Zatulin, koji je tokom dana obišao desetak biračkih mesta u centru Beograda.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari