Najmanje devet laboratorija i kompanija širom sveta trenutno razvija vakcine protiv kovida koje se daju u vidu spreja za nos, umesto injekcije, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije
Pored toga što su manje neprijatne od uboda igle u ruku, te vakcine bi mogle da budu i efikasnije od injekcija u zaustavljanju koronavirusa tamo gde prvo ulazi u telo, a sprečavanjem virusa da se razmnožava u našem nosu i grlu, nazalne vakcine bi mogle da budu bolje u sprečavanju virusa da se prenosi sa osobe na osobu. To je posebno važno imajući u vidu širenje omikron varijante, prenosi Glas Amerike.
Većina tih vakcina su u ranim ili srednjim fazama testiranja pa nije jasno kada i da li će početi da se daju. Jedna kompanija je odustala od vakcine u spreju. Međutim, naučnici u SAD, Kini, Kubi, Iranu i drugim zemljama vredno rade na tom razvoju.
Dok su postojeće vakcine protiv kovida bile odlične u pripremi našeg imunolškog odgovora, imale su jedan veliki "slepi ugao" - naš nos, grlo i druge mukozne membrane gde unutrašnjost našeg tela dolazi u kontakt sa spoljnim svetom.
Vakcine koje se ubrizgavaju u ruku dopiru samo do krvi
Membrane sluzokože - mukozne membrane - sadrže različitu vrstu antitela od onih koja cirkulišu u našoj krvi. Vakcine koje se ubrizgaju u ruku dopiru samo do krvi, i ne mogu da učine mnogo toga da se proizvedu mukozna antitela.
Foto: Shutterstock
- Pošto ste naučili svoj imuni sistem kako da prepozna virus u mišićima, vaš imuni sistem ne zna da takođe treba da štiti i vašu sluzokožu - kaže Ben Tenover, profesor imunologije na Njujorškom univerzitetu.
Vakcine u spreju imaju zadatak da se bore protiv virusa na prvoj tački konakta. "Spremni ste za virus jer imate imunitet tačno na mestu gde vam je potreban", objašnjava Majkl Dajmond, profesor imunologije na Vašington univerzitetu u Sent Luisu. Dajmond i njegove kolege razvile su vakcinu protiv kovida u spreju, a licencu su prodali indijskoj farmaceutskoj kompaniji Barat Bajotek. Kompanija treba da počne završnu fazu kliničkih testova velikog obima, koji su nephodni za odobrenje regulatora.
Foto: Pixabay
Činjenica da vakcine koje se daju injekcijom ne proizvode dovoljno mukoznog imuniteta mogla bi da pomogne u objašnjenju zašto su infekcije omikronom ljudi koji su vakcinisani česte, ali obično nisu ozbiljne.
Mali imunitet
- U gornjim disajnim putevima imamo vrlo mali imunitet, zbog čega ljudi koji se zaraze često imaju simptome u gornjem delu respiratornog trakta, uključujući kašalj, bol u grlu, curenje nosa ili zapušenost - kaže Dajmond.
- Međutim, velika većina ljudi se ne razboli teže, jer ipak imaju sistemski nivo zaštite - kaže on.
Sve dok nam se virus nalazi u nosu ili grlu, možemo lako da ga širimo, čak i ako ne znamo da smo zaraženi. To je veliki problem sa kovidom 19. Efikasna vakcina u spreju bi mogla da bude rešenje, kaže Ursula Buholc, šefica odseka za RNK viruse u Nacionalnom institutu za alergije i infektivne bolesti(NIAID).
- Postoji rizik da i pojedinci koji ne pokazuju simptome ipak šire virus ako zaštita nije dovoljno dobra - ističe ona.
Buholc i kolege razvijaju vakcinu protiv kovida u spreju, posebno namenjenu deci. U testiranju na životinjama, bila je efikasnija od injekcije u zaustavljanju virusa. Vakcina je u ranoj fazi kliničkih ispitivanja a Buholc nije želela da spekuliše koliko će dugo trajati testiranja.
S druge strane, vakcina u spreju koju je razvijala farmaceutska kompanija Altimjun proizvela je slabiji odgovor imunog sistema od vakcina koje su već na tržištu. Kompanija je prošlog juna odustala od njene proizvodnje.
Foto: Informer DN
Drugi vide vakcine u spreju kao obećavajući način da se daju buster doze, delimično zato što je otprilike polovina svetske populacije već vakcinisana, ali su joj potrebni busteri da bi se držao korak sa novim varijantama.
Takođe, u ovoj fazi pandemije je mnogo teže naći ljude koji već nisu vakcinisani ili zaraženi, a koji su spremni da učestvuju u testiranju vakcine. "Ljudi koji su spremni da se vakcinišu su se verovatno već vakcinisali", kaže Dajmond. "Oni koji nisu spremni neće želeti da budu deo nekog testiranja. I tu nastaje problem", zaključio je on.
Omikron soj uveliko se raširio po Srbiji. Njegova brzina prenošenja za posledicu ima to da veće nekoliko dana beležimo više od 10.000 zažraženih dnevno, a epidemilog Branislav Tiodorović upozorio je da je ovo prva faza ovog talasa i da teži deo tek predstoji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Omikron soj uveliko se raširio po Srbiji. Njegova brzina prenošenja za posledicu ima to da veće nekoliko dana beležimo više od 10.000 zažraženih dnevno, a epidemilog Branislav Tiodorović upozorio je da je ovo prva faza ovog talasa i da teži deo tek predstoji.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije osuđuje incidente usmerene prema Draganu J. Vučićeviću i njegovoj porodici, kao i novinarki Nini Kuburović.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić žestoko je odgovorio na bezobzirne napade i jeftine laži tajkunske televizije N1, koja je na najprizemniji način pokušala da izmisli kako se predsednik nalazi na nekakvom "holideju" dok obilazi Srbiju i bori se za narode u svakom kutku naše zemlje.
Doc. dr Milan Lazarević, direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, napravio je potez koji je uzdrmao javnost, podneo je ostavku na jednu od najmoćnijih funkcija u gradu, mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
B.Ž. (54) iz jednog sela kod Ražnja mesec dana seksualno je uznemiravao devojčice od desetak godina da bi 7. avgusta bio uhapšen nakon što su roditelji maloletnica alarmirali policiju.
Tokom velikih letnjih vrućina danas se oslanjamo na klima-uređaje i ventilatore kako bismo se rashladili. Naše bake su, znale kako da svoje domove učine prijatnijim i svežijim i bez savremene tehnologije.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.