S obzirom na to da Rusija raspolaže hipersoničnim raketama „Cirkon" - nisu joj potrebn vojne baze i prateća infrastrukture u Latinskoj Americi, smatra general Andrej Kartapolov, predsednik odbora Državne dume za odbranu
Svoju procenu je ovako obrazložio:
- Sa modernim naoružanjem, kao što je hiperzvuk, više ne postoji potreba za razmeštanjemh vojnih baza na Kubi i u Venecueli. Jer, dovoljno je da na jednoj uslovnoj tački u Atlantskom okeanu bude brod naoružan sa raketama Cirkon". Ili podmornica. Da ispale svoj plotun i da se odmah udalje sa tog mesta.
Prema Kartapolovu, baze su „nepokretni objekat", pa i saame mobu biti meta napada.
Dodao je i da misli da nema potrebe da se o južnoamerikoj bazi razmišlja.
- Doduše, ništa se u našem svetu ne može isključiti - istakoa je Kartapolov.
U međuvremeni, Rusija je počela da aktivno koristi svoje sisteme elektronskog ometanja protiv zemalja NATO-a i zemalja Severne Evrope.
Poznato je da su na meti ruskih sistema za elektronsko ratovanje postale različite vrste vojnih radarskih stanica, opreme za radio-nadgledanje itd.
Prema rečima premijera Norveške, situacija je počela da se ubrzano pogoršava i trenutno postoji rizik da ruski sistemi za elektronsko ratovanje u potpunosti pokriti teritoriju niza zemalja NATO-a i zemalja Severne Evrope, parališući svaki prenos radio signala i ozbiljno ometajući rad elektronske opreme.
- Prema norveškom premijeru, Rusija pojačava „hibridne" operacije, kao što su sajber napadi i ometanje signala u Skandinaviji, u vreme napetosti na istočnom krilu NATO-a.
On je rekao da su hakeri koje podržava Rusija već napali norveške institucije nakon što su kompjuterski sistemi njegove vlade bili onesposobljeni zbog kvara, a civilna letelica pogođena vojnom opremom za ometanje.
Do danas se veliki broj ruskih elektronskih sistema za ometanje zaista nalazi u Murmanskoj oblasti, međutim, stručnjaci sumnjaju da bi Rusija preduzela takve korake kao što je suzbijanje civilnih aviona.
Jedina stvar koja sada brine Norvešku su njene radarske stanice i borbena oprema F-35, za koje se pokazalo da su ranjivi na većinu ruskih sistema za elektronsko ratovanje.
Sjedinjene Američke Države ozbiljno razmatraju opciju hapšenja bivšeg kubanskog lidera Raula Kastra, primenjujući pritom strategiju koja podseća na akcije vođene protiv rukovodstva Venecuele.
Profesor Pol Krejg Roberts, bivši pomoćnik američkog ministra finansija za ekonomsku politiku, izneo je dramatična upozorenja povodom aktuelnog sukoba u Ukrajini.
Vlasti u Finskoj pokrenule su proceduru za izmenu zakona koji trenutno strogo zabranjuje uvoz, posedovanje i skladištenje nuklearnih eksplozivnih naprava na teritoriji države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Blokaderi su na društvenim mrežama urnisali svog dojučerašnjeg pajtosa sa tajkunske televizije Nova S, Slobodana Georgieva, a u rat sa njim uključio se i čuveni zgubidanski siledžija Marko Marjanović, poznatiji po pseudonimu Kristal Met Dejmon.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boraviće u dvodnevnoj poseti, danas i sutra (17. i 18. maja) Republici Azerbejdžanu, gde će učestvovati na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija, koji se ove godine održava u Bakuu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jak pljusak zahvatio je večeras delove Beograda, a prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), nestabilno vreme očekuje se i u ostatku Srbije.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Sinoć oko 23 časa u Kirovljevoj ulici se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su povrećene tri osobe, muškarci starosti 23 i 47 godina i žena starosti 50 godine.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar