Ruski predsednik Vladimir Putin namerava da pošalje nuklearne rakete na Kubu kao odgovor na nagomilavanje NATO trupa i naoružanja u blizini granica njegove zemlje
On je u ponedeljak uveče telefonom razgovarao sa kubanskim predsednikom Migelom Dijaz-Kanelom o "strateškoj saradnji", te se veruje da su dvojica lidera već dogovorila razmeštanje ruskih strateških projektila na karipskom ostrvu, na pragu Sjedinjenih Država.
Ima više opcija
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je izjavio da su predsednici dve zemlje razgovarali u ponedeljak uveče, kad su tenzije između Rusije i zapada oko Ukrajine dostigle vrhunac najavom SAD da će poslati 50.000 vojnika na ruske granice.
- Vladimir Putin i Migel Dijaz-Kanel uskladili su svoje stavove o međunarodnim pitanjima. Svi znate da su odnosi između Kube i Rusije tradicionalno prijateljski, te je usklađivanje pozicija o međunarodnim i regionalnim pitanjima izuzetno važno za obe zemlje. Upravo o tome su dvojica lidera pričala - kazao je Peskov na konferenciji za novinare u Moskvi.
On nije ni potvrdio ni demantovao da su Putin i Dijaz-Kanel razgovarali o vojno-tehničkoj saradnji, ali je istakao da nije bilo reči o ponovnom otvaranju ruskih vojnih baza na Kubi.
- Diskutovano je o daljoj saradnji i akcijama dve zemlje u međunarodnoj areni u skladu sa strateškim partnerstvom i tradicionalnim prijateljstvom. Dogovoreno je jačanje odnosa dve zemlje kroz intenzivnije kontakte na različitim nivoima - kazao je Peskov.
Kadirov: Da sam Putin, odavno bih zauzeo Ukrajinu
Lider Čečenije Ramzan Kadirov izjavio je juče da bi odavno zauzeo Ukrajinu da je na Putinovom mestu, te da SAD koriste tu zemlju da na njenoj teritoriji postave vojnu bazu.
- Ako ima ljudi u Ukrajini, oni moraju da se suprotstave tome, a ako ih nema, onda Rusija mora da preduzme mere. Ako Amerika ili neko misli da je moguće uništiti Rusiju ili zauzeti i baciti našu zemlju na kolena, to se nikada neće dogoditi. Da sam na mestu predsednika, odavno bih zauzeo Ukrajinu, poslao trupe tamo, uspostavio red - rekao je Kadirov.
Analitičari kažu da bi ovoga puta Putin na Kubu mogao da pošalje svoje podmornice sa krstarećim raketama, pa čak i brodove sa hipersoničnim projektilima "cirkon". U tom slučaju ne bi bilo potrebe da Rusija ponovo otvara vojnu bazu na karipskom ostrvu, kakvu je imala do početka 90-ih godina.
Razgovor ruskog i kubanskog lidera dogodio se nakon prošlonedeljnih spekulacija u zapadnim medijima da bi Putin mogao da postavi svoje nuklearne rakete u blizini američkih granica kako bi odgovorio na nagomilavanje vojske NATO u Istočnoj Evropi. Nagađalo se da bi ruski strateški projektili mogli da se nađu na Kubi i u Venecueli, koje imaju tradicionalno prijateljske odnose sa Moskvom. Povodom tih spekulacija ambasadorka SAD u Ujedinjenim nacijama Linda Tomas-Grinfild izjavila je da će agresivni potezi Rusije, poput postavljanja raketa u Latinskoj Americi, naići na oštar odgovor Vašingtona. Ona, međutim, nije precizirala šta bi taj odgovor mogao da bude.
Kao 1962. godine
Ukoliko se najnovije spekulacije obistine, to ne bi bio prvi put da se ruske rakete nađu na pragu Sjedinjenih Država. Godine 1962. SSSR je svoje balističke rakete postavio na Kubi kao odgovor na američko razmeštanje projektila u Turskoj i Italiji.
Svet je tada skoro dve nedelje, od 16. do 29. oktobra, bio na korak od trećeg svetskog rata. Posle napetih pregovora između tadašnjeg sovjetskog lidera Nikite Hruščova i predsednika SAD Džona Kenedija, SSSR je pristao da ukloni rakete sa Kube. U zamenu za to Amerikanci su sklonili svoje rakete iz Turske.
Kubanska raketna kriza 1962.
- trajala 13 dana, od 16. do 29. oktobra 1962.
- predsednik SSSR Nikita Hruščov razmestio balističke rakete na Kubi, na zahtev Fidela Kastra
- to se dogodilo nakon neuspele invazije SAD na Kubu 1961. i postavljanja američkih raketa u Italiji i Turskoj
- Amerika je 22. oktobra postavila pomorsku blokadu oko Kube da ne bi dozvolila dopremanje dodatnih sovjetskih raketa i zahtevala od SSSR da razmontira svoje sisteme na karipskom ostrvu
- posle napetih pregovora između Hruščova i tadašnjeg predsednika SAD Džona Kenedija, SSSR je pristao da skloni rakete sa Kube
- u zamenu za to SAD su sklonile svoje rakete iz Turske i obećale da nikad više neće napasti Kubu
- nakon toga, zbog velikih tenzija, ustanovljena je takozvana "crvena linija", direktna telefonska veza između Moskve i Vašingtona
S obzirom na to da Rusija raspolaže hipersoničnim raketama „Cirkon" - nisu joj potrebn vojne baze i prateća infrastrukture u Latinskoj Americi, smatra general Andrej Kartapolov, predsednik odbora Državne dume za odbranu
Kuba je od Rusije i Irana kupila više od 300 borbenih bespilotnih letelica i trenutno razmatra scenarije za njihovu upotrebu u slučaju potencijalnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
S obzirom na to da Rusija raspolaže hipersoničnim raketama „Cirkon" - nisu joj potrebn vojne baze i prateća infrastrukture u Latinskoj Americi, smatra general Andrej Kartapolov, predsednik odbora Državne dume za odbranu
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Voditeljka TV Prva, Marija Savić Stamenić, govorila je o stanju u medijima tokom perioda vlasti bivšeg predsednika Srbije Borisa Tadića, ističući da su tada postojala ozbiljna ograničenja kada je reč o načinu izveštavanja i postavljanju pitanja najvišim državnim funkcionerima.
Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Čedomir Antić, gostovao je u emisiji na TV Prva, gde je govorio o aktuelnim društvenim i političkim temama, odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, studentskim blokadama, kao i o, kako je naveo, rastućim podelama u društvu.
Nakon objavljivanja čitave afere i pozadine tužbe Bojana Pajtića protiv Informera, iza koje stoji vrhovna tužiteljka lično, otkrivamo i identitet advokata porodice Dolovac, vođe blokaderskih odmetnutih tužilaca i sudija, saradnika Aljbina Kurtija, branioca lica optuženih za planiranje terorizma u Srbiji i, najzad, rado viđenog gosta na svim antisrpskim medijskim platformama koje koristi za direktno rušenje vlasti i obmanjivanje javnosti.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Unutar studentskog pokreta koji je organizovao blokade došlo je do ozbiljnog raskola i međusobnih optužbi za netransparentnost, loš rad na terenu i nestanak novca.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
U jeku razvoda od Teodosića, Jelisaveta Orašanin ponovo je u centru pažnje zbog veze sa 11 godina mlađim kolegom, a pojavila se i fotka na kojoj se ljube!
Jelisaveta je svojevremeno javno ogolila dušu i ispričala kakav je šok priredila Teu na samom venčanju, kada je preko noći promenila odluku o prezimenu!
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar