IDEMO OVAKO, RUSIJA ĆE POVUĆI VOJSKU SA KRIMA, A AMERI ZATVORITI BONDSTIL I NAPUSTITI TEKSAS! Moskva skinula rukavice, poruke Vašingtonu su...
Podeli vest
Kao što SAD traže od Rusije da povuče vojsku sa Krima, tako Moskva može da zahteva od Vašingtona povlačenje trupa iz Teksasa. Ako Vašington traži povlačenje mirovnjaka iz Pridnjestrovlja, Rusija može zatražiti zatvaranje Bondstila na KiM i povlačenje trupa iz te južne srpske pokrajine
Tako je ruski ekspert Konstantin Sivkov prokomentarisao odgovor SAD i NATO-a na predloge Rusije o bezbednosnim garancijama, koje je objavio španski list „Pais".
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
02.02.2022
22:00
Ruska stručna javnost je saglasna u oceni da odgovori SAD i NATO-a nimalo ne izgledaju diplomatski i konstruktivno, jer se ignorišu ključni zahtevi Moskve, poput onog da se infrastruktura NATO-a vrati na granice iz 1997. godine.
Utisak je da se sva krivica za probleme u svetu, a koje izazivaju SAD i njihovi saveznici, jednostavno prebacuje na Rusiju. Takođe, stiče se utisak da je Zapad spreman na određene dogovore, ali pod uslovom da Rusija deeskalira situaciju u Ukrajini. Pred Moskvu se unapred stavljaju neprihvatljivi uslovi, pošto Rusija uopšte i ne stoji iza eskalacije u Ukrajini, već se, naprotiv, zalaže za poštovanje Minskih sporazuma, stabilizaciju situacije toj zemlji i očuvanje mira.
Konkretno, iz dokumenata sledi da su SAD i NATO ponudili Rusiji dijalog o kontroli naoružanja i merama za sprečavanje incidenata u zamenu za deeskalaciju u Ukrajini i povlačenje ruskih trupa i mirovnih snaga sa Krima, Pridnjestrovlja, Južne Osetije i Abhazije.
Ruski ekspert Konstantin Sivkov ističe da su takvi zahtevi neprihvatljivi i da treba poći od činjenice da je Krim deo Rusije, pa samim tim Moskva ne može da povuče vojsku sa svoje teritorije.
- Krim se prisajedinio Rusiji bez borbe, a na osnovu odluke žitelja Krima, koju su iskazali na referendumu na kome je više od 95 odsto stanovništva glasalo za povratak u sastav Rusiji. Dakle, apsolutno neadekvatni zahtevi - ističe Sivkov.
Ekspert podseća da su nakon oružane agresije Tbilisija na Chinvali u avgustu 2008. godine Abhazija i Južna Osetija dobile nezavisnost, koju su priznale Rusija i niz drugih zemalja, dok su ruski mirovnjaci uspeli da zaustave sukob u Pridnjestrovlju.
- Priznali smo Južnu Osetiju i Abhaziju, gde imamo svoje baze zasnovane na dogovoru o međusobnoj saradnji, dok samo u Pridnjestrovlju imamo mirovnjake… Zato sada i mi možemo da kažemo - hajde, mi ćemo povući trupe iz Pridnjestrovlja, iz Južne Osetije i Abhazije, ali vi obnovite Jugoslaviju u potpunosti. Povucite svoje trupe iz Hrvatske, iz Bosne i Hercegovine, sklonite trupe sa KiM, koje ste takođe bombardovali i čije ste separatiste naoružavali. Hajde, da počnemo od toga - ističe Sivkov.
Ekspert dodaje da bi povlačenje ruske vojske za narode Pridnjestrovlja, Abhazije i Južne Osetije bilo izdaja.
„Tomahavci" u Evropi - direktna pretnja Rusiji
SAD su zahtevale da se ne objavi tekst odgovora o bezbednosnim garancijama, što je Rusija prihvatila, ali su se dva dokumenta na engleskom jeziku (odgovor Alijanse na četiri stranice i odgovor Vašingtona na pet stranica) pojavila u medijima, što je u ruskim političkim krugovima pokrenulo pitanje poštovanja diplomatske etike od strane SAD i NATO-a.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Prema jednoj od tačaka dokumenta, vrata za ulazak Ukrajine u NATO ostaju otvorena, što je za Rusiju neprihvatljivo, a ruski predsednik Vladimir Putin je ranije upozorio da bi ulazak Ukrajine u NATO stvorio opasnost od izbijanja vojnog sukoba između Rusije i Alijanse zbog Krima.
Osim toga, Vašington nije u potpunosti uzeo u obzir predloge ruske strane, a „spremnost" Zapada da razgovara o kontroli naoružanja je sporna, s obzirom da se i ranije postignuti dogovori ne sprovode.
Takođe, u dokumentu se navodi da su SAD spremne da razmotre mogućnost potpisivanja sporazuma sa Rusijom o bezbednosnim pitanjima od zajedničkog interesa. SAD i NATO su izjavili da će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog oružja u Istočnoj Evropi i da su SAD spremne na dijalog sa Rusijom o mehanizmu koji će omogućiti da se potvrdi nerazmeštanje krstarećih raketa „Tomahavk" u Rumuniji i Poljskoj, ali tek nakon dogovora sa saveznicima u bloku i pod uslovom da Rusija pristane na recipročne mere i uvid u svoje dve raketne baze.
Sivkov ocenjuje da je vojna inspekcija „dobra stvar" u kontekstu povećanja mera za izgradnju poverenja, ali ostaje problem što se protivraketni sistemi „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi za kratko vreme iz odbrambenih mogu pretvoriti u ofanzivne.
Još ako se ta infrastruktura pomeri dalje, ako se raketni sistemi SAD i NATO pojave u Ukrajini, onda će njihovo vreme leta do Moskve biti smanjeno na 7-10 minuta, a sa razmeštanjem hipersoničnog naoružanja - na pet.
- Da pojasnim, ako izvršimo proveru postojanja ili odsustva 'Tomahavka' na MK-41 u Rumuniji i Poljskoj, ostaje pitanje šta će se dešavati posle te provere, pošto je instaliranje 'Tomahavka' na te lansere pitanje od nekoliko sati. Dakle, mi smo pogledali, a oni su potom zamenili. Promena softvera se takođe brzo može rešiti. S druge strane, ako oni žele da pogledaju naše lansere 'Iskander' i uvere se kakve rakete koristi - neka izvole, ali ako žele da im pokažemo nešto ozbiljnije, onda mislim da to ne treba raditi", kaže Sivkov, podsećajući da je ranije i predsednik Rusije Vladimir Putin predlagao Alijansi da se izvrše provere i utvrdi pravo stanje sistema „Edžis ašor" sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i raketa 9M729 u objektima u Kalinjingradu.
Strategija globalizma i pritisci na Rusiju
Govoreći o daljem razvoju događaja oko bezbednosnih garancija, Sivkov nije optimističan.
- Cela ova priča oko Ukrajine diktirana je isključivo unutrašnjom političkom situacijom u SAD i Evropi i u službi je te iste unutrašnje politike. S druge strane, to je strategija globalizma, globalnih sila. Dakle, sve dok snage koje sada dominiraju u SAD, a Bajden je instrument globalista, to će se nastaviti - kaže Sivkov.
Ekspert napominje da je još devedesetih godina prošlog veka, kao oficir ruskog Generalštaba, predvideo ove događaje i neminovnost takvog razvoja događaja, a potom je 2008. godine napisao članak „Karakter trećeg svetskog rata: kakav će on biti", u kome je sve to opisao, navodeći da je sukob između Rusije i SAD, odnosno NATO-a, neizbežan.
- Dakle, sve je predvidivo i sasvim sigurno - konfrontacija će se nastaviti. Ovo je geopolitika. Sve dok SAD ne uspostave kontrolu nad Rusijom vršiće pritisak na nju. Pokušavaće ili da je unište ili da preuzmu kontrolu, nema druge. Bez toga globalisti ne mogu uspostaviti globalni svet koji grade, kao što je i Klaus Švab napisao u svojoj knjizi - kaže Sivkov.
On napominje da bi takav razvoj događaja mogao da izostane ako dođe do političkih promena u Americi.
Sivkov ponavlja da će se konfrontacija Moskve i Zapada nastaviti i da samo jaka i osnažena Rusija to može zaustaviti. On podseća da su ogromne tenzije postojale i između Sovjetskog Saveza i Amerike, sve dok SSSR nije stvorio nuklearnu trijadu koja je primorala Amerikance da sednu za pregovarački sto.
- Tada je postojao plan 'Dropšot', koji je predviđao nanošenje nuklearnog udara na 300 sovjetskih gradova radi njihovog uništenja. U to vreme su stalno narušavali naše teritorijalne vazdušne granice - mi smo obarali američke avione, a Amerikanci naše, čak i u neutralnim vodama. Događale su se strašne stvari. Zatim je došlo do direktnog rata u Koreji između SAD i Sovjetskog Saveza. Kada je SSSR dostigao tu moć koju je imao sve se završilo, jer su oni savršeno razumeli da će SAD stradati od jednog udara Sovjetskog Saveza - rekao je Sivkov.
Foto: pixabay.com
Govoreći o daljim pregovorima Rusije sa SAD i NATO-om oko bezbednosnih garancija, ruski ekspert Andrej Kortunov ističe da Moskva neće „zalupiti vratima", ali istovremeno neće ni odustati od zahteva koje je iznela u svojim predlozima.
On takođe smatra i da neke od ideja iznete u odgovoru NATO-a i SAD zaslužuju pažnju, a to se pre svega odnosi na spremnost SAD da započnu dijalog sa Rusijom o kontroli naoružanja.
- To se, pre svega, tiče konkretnih pregovora, posebno u vezi sa moratorijumom na razmeštanje novih raketa srednjeg dometa od strane Rusije i SAD u Evropi, a takođe i pregovora o određenim vrstama vojnih aktivnosti između Rusije i NATO-a i oživljavanja Saveta Rusija-NATO. Sve ovo zaslužuje pažnju - smatra Kortunov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Amerika ne može da vodi više operacija širom sveta istovremeno, sve dok traje njena operacija protiv Rusije na istoku Evrope i sučeljavanje sa Kinom na Dalekom istoku. Zato u pojedinim regionima koristi usluge svojih saveznika. U tom smislu treba posmatrati i najavu Velike Britanije da će pojačati vojni angažman u BiH
Iranska agencija Fars i pojedini arapski mediji objavili su da je tokom raketnog napada na Dubai pogođena zgrada u kojoj se navodno nalaze kancelarije američke obaveštajne službe CIA, dok zapadni mediji potvrđuju da je u tom gradu došlo do više pogodaka na različitim lokacijama.
Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, boravio je u zvaničnoj dvodnevnoj poseti Kazahstanu 26. februara. Avion predsednika u vazdušnom prostoru te zemlje sačekala su tri aviona Su-30 u znak dobrodošlice i počasti.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS - Uglješa Mrdić oglasio se saopštenjem u kom je postavio direktna pitanja Zagorki Dolovac, vrhovnoj javnoj tužiteljki.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Crkveni kalendar za mart 2026. godinu sadrži važne crkvene datume i pravoslavne praznike. Informer vam donosi spisak crvenih i crnih slova u ovom mesecu.
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić ističe da je prethodna noć u toj zemlji bila teška, a pogotovo u okrugu Tel Aviva, koji je najgušće naseljen. Zabeležene su i prve civilne žrtve.
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću predložilo je da se Acu Đukanoviću, crnogorskom biznismenu i bratu bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića odredi pritvor zbog opasnosti od bekstva.
Nikola (18) stradao je u teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila u Vranju, 14. februara. On je, kako se navodi, izgubio kontrolu nad motociklom i zakucao se u drvo.
Kviz "Potera" emitovaće se sutra na Prvom programu RTS sa početkom u 21.40, a jedan od takmičara izgovorio je rečenicu: "Cug štokovani blajbinger" koju je Miodrag Petrović Čkalja rekao davne 1973. godine u kultnoj seriji "Kamiondžije".
Holivudski glumac Kristijan Bejl prihvatio je pravoslavnu veru iz ljubavi prema svojoj supruzi Sibi Blažić, koja je poreklom Srpkinja, a sa kojom već više od dve decenije uživa u jednom od najskladnijih brakova u svetu šou-biznisa.
Ćerka legendarnog rokera Ozija Ozborna, Keli Ozborn, ostavila je prisutne u neverici svojom drastičnom transformacijom. Od nekadašnje bucke sada je ostala samo "kost i koža", a njeno ispijeno lice zabrinulo je fanove.
Kuhinjske makaze nisu namenjene samo seckanju mesa, začinskog bilja ili ambalaže. Mnogi modeli imaju mali nazubljeni deo između drški koji većina ljudi i ne primećuje, a zapravo je veoma praktičan.
Influenserka Jovana Jocić otkrila je detalje rastanka sa Vladom Savićem, pevačem iz Magla benda, te ispričala kako je šest meseci prolazila kroz pakao.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar