(VIDEO) PUTINOVA DOKTRINA, ZAPAD OVA SINTAGMA DOVODI DO "SLOMA ŽIVACA"! Samo, pre nego što potpale ukrajinsko-ruski fitilj treba da znaju...
Podeli vest
Pre nego što bilo ko potpali ukrajinsko-ruski fitilj neka razmisli o završnoj sceni iz filma 'Don't look up' (Ne gledaj gore), koji je u više kategorija nominovan za Oskara, samo umesto meteora neka zamisli da prema njemu leti nuklerana bojeva glava. I neka pusti Rahmanjinovljevo Svenoćno bdenje, op. 37: II, jer ishod je isti
Trenutna kriza između Rusije i Ukrajine počela je kao oluja - iznenada, silovito i širi se iz dana u dan bombastičnim naslovima i izjavama koje se slučajno ili namerno pogrešno interpretiraju, demantuju i objašnjavaju. Tako je sastavni deo polemika, strateških analiza i predviđanja o ukrajinsko-ruskoj krizi i termin „Putinova doktrina", za koji se izvorno tačno ne zna ko ga je i za koje ciljeve skovao.
U Kremlju se nastavljaju pregovori predsednika Rusije Vladimira Putina i nemačkog kancelara Olafa Šolca, prenosi RIA Novosti
16.02.2022
21:28
Od pripajanja Krima Rusiji do danas
Mnogi se, kada je reč o „Putinovoj doktrini", pozivaju pre svega na njegov govor održan 18. marta 2014. godine pred poslanicima Državne dume, članovima Saveta Federacije, šefovima ruskih regiona i predstavnicima civilnog društva u Kremlju, dva dana nakon što je održan referendum na Krimu na kome je odlučeno da se prisajedini Rusiji, a što je Zapad nazvao aneksijom dela ukrajinske teritorije.
„Putinova doktrina" se pre svega odnosi na gledište ruskog predsednika kada je reč o spoljnoj politici i međunarodnim odnosima. Od pripajanja Krima Rusiji do danas, termin „Putinova doktrina", osim što se često koristi kada je reč o ukrajinsko-ruskim tenzijama, sve češće se i nadograđuje, pa je tako stigao do terminološkog giganta u vidu „Putinove civilizacijske doktrine u međunarodnim odnosima".
Šta sve to zapravo znači? Za Zapad to znači da ruski predsednik poslednjih decenija želi da promeni ono što su Sjedinjene Države i njihovi saveznici tokom 1990-ih kreirali kao evroatlantsku bezbednosnu arhitekturu, a o čemu Rusija nije pitana.
Rusiji se osporava evropski identitet i spočitava evroazijstvo. Putin je nekoliko puta pomenuo ideje Lava Gumiljova, rodonačelnika evroazijstva, u kontekstu uloge civilizacijskih i kulturnih faktora u ruskoj politici.
Lav Gumiljov je bio sin čuvene ruske pesnikinje Ane Ahmatove i Nikolaja Gumiljova, takođe pesnika, ali i carskog oficira. Postao je istaknuti društveni geograf, etnograf i antropolog čiji se rad fokusirao na ulogu kulture, istorije, geografije i duhovnosti u procesu formiranja ruske nacije. Bio je eksponent ruske posebnosti i veličine.
Takva razmišljanja nisu bila popularna u vreme Sovjetskog Saveza zbog čega je Gumiljov proveo više godina u gulagu.
Biti jedinstvena civilizacija, prema Gumiljovu, ne isključuje prihvatanje ni evropskih vrednosti ni političke multipopularnosti. Rusija Gumiljova ima svoju veliku sudbinu, ali treba da bude otvorena za međucivilizacijski dijalog.
Putin sugeriše da se civilizacijska posebnost Rusije može koristiti ne samo u domaćoj već i u međunarodnoj agendi, a posebno kada je reč o odnosima sa susednim zemljama, pre svega Belorusijom i Ukrajinom zbog kulturnih, istorijskih i verskih spona, uz pozivanje na kijevsku državu, odnosno drevnu Rusiju.
Drugim rečima, istorija, kultura i vera de fakto su fundamentalne veze koje povezuju Rusiju, Ukrajinu i Belorusiju.
Ali nova paradigma mogla bi da znači i uvođenje civilizacijskog modela međunarodnih odnosa i regionalnog dijaloga, u kojem bi kulturne/civilizacijske sličnosti i razlike uticale na globalne obrasce saradnje, konfrontacije i zavisnosti.
To možda ne ide u prilog predominantno zapadnom modelu, ali je indikativno ćutanje Kine, Indije i Irana kada je najnovija ukrajinsko-ruska kriza u pitanju.
To je najvidljivije na primeru Indije, koja ne odgovara na pozivanja sa Zapada na istorijske veze i partnerstva. Ćutanje Indije o ukrajinskoj krizi proizlazi iz pokušaja da se balansiraju odnosi sa Rusijom i Sjedinjenim Državama, poznato i kao indijska strategija „višesvrstanosti", zasnovano je na njenoj istorijskoj politici nesvrstanosti.
Strategija nesvrstavanja ili višesvrstanosti delom proizlazi i iz straha od skretanja pažnje na sopstvene teritorijalne sporove koje Indija ima pre svega sa Pakistanom, ali i Kinom.
Ne treba zaboraviti ni to da je Vladimir Putin tokom pandemije koronavirusa samo nekoliko puta išao u internacionalne posete. Sa Džozefom Bajdenom se sastao u Ženevi, razgovore u četiri oka imao je, van Moskve, još samo sa indijskim premijerom Modijem pre dva meseca, i sa kineskim predsednikom Sijem Đinpingom tokom otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu.
Hantingtonovo nasleđe
Ali vratimo se korenima te nove civilizacijske paradigme. Pre Putinovog dolaska na vlast, američki konzervativni politikolog i profesor na univerzitetima Harvard i Kolumbija, Samjuel Hantington, pored ostalog, napisao je za ovu priču dve važne knjige: Treći talas - demokratizacija na izmaku 20. veka (1991) i Sukob civilizacija i preoblikovanje svetskog poretka (1996). Nažalost, obe kasno prevedene za naše govorno područje.
U prvoj knjizi koju je Hantington pisao u jeku promena političkih sistema, pre svega u istočnoj Evropi, on piše da su kulturološke i ekonomske razlike glavni kamen spoticanja na putu demokratizacije u društvima koja nemaju prethodno demokratsko iskustvo i čije kulture i ekonomije nisu kompatibilne sa demokratskim načelima.
Teza o zapadnoj kulturi, kako piše Hantington, ima neposredne posledice po demokratizaciju na Balkanu i u (tada i dalje) Sovjetskom Savezu. Liniju deobe, posle završetka Hladnog rata i pada Gvozdene zavese, pozivajući se na Vilijama Valasa, Hantington vraća na granice zapadnog hrišćanstva iz 1500. godine gde se Ukrajina upravo parča na istočni pravoslavni i zapadni katolički deo.
Šest godina kasnije Hantington objašnjava svoju tezu o Ukrajini kao pocepanoj zemlji. Hantington ne ide tako daleko kao Putin do drevne Rusije, ali pominje čvrste veze i savez dva naroda od ustanka kozačkog vođe Bogdana Hmeljnickog protiv poljske vladavine koji se zakleo na vernost ruskom vladaru u zamenu za pomoć protiv Poljske. Sovjetski lider Nikita Hruščov je 300 godina kasnije, 1954. godine, Krim prisajedinio Ukrajini.
Hantington na kraju ostavlja tri moguća scenarija za ukrajinsko-ruske odnose u budućnosti: prvi scenario koji ostavlja mogućnost sukoba Hantington na kraju odbacuje kao najmanje verovatan zbog civilizacijskih veza, podela Ukrajine na istočni i zapadni deo je moguća, kaže Hantington, ali samo ako odnosi Zapada i Rusije počnu da podsećaju na odnose iz Hladnog rata.
I na kraju, treći i najverovatniji scenario koji Hantington pominje za Ukrajinu je da će ona ostati ujedinjena, pocepana, nezavisna i da će, htela - ne htela, morati da blisko sarađuje sa Rusijom.
Ukrajinsko-ruski sukob nije nikome u interesu i ostavio bi posledice ne samo na region već i šire. Pumpanje mišića na granici sa Ukrajinom, međutim, nije samo specijalnost Rusije već i NATO-a, sa značajnim učešćem američkih vojnika.
Ne treba zaboraviti da SAD, iako su u više navrata smanjivale svoje prisustvo u bazama pre svega Nemačke i povlačile svoje trupe za intervencije na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji, svoj najveći prekookeanski vojni kontingent drže upravo u Evropi. Pod plaštom posleratnog obećanja čuvanja evropske bezbednosti, preko hladnoratovske ravnoteže ili poslovičnog pozivanja na američke nacionalne interese, tek u Evropi i sada boravi oko 80.000 američkih vojnika.
I taj broj raste, a pukovi se iz zapadnih zemalja EU sve češće relociraju na krajnje istočne granice EU, u Poljsku i Rumuniju na primer. Samo poslednjih dana više od 3.000 američkih vojnika je dobilo prekomandu za Poljsku, a konjički puk od približno 1.000 vojnika iz Nemačke će biti prebačen u Rumuniju. Ne treba zaboraviti ni nekoliko desetina američkih lovaca F-15 koji su prebačeni u baze u Rumuniji i Poljskoj.
U bazama SAD još najmanje 8.500 vojnika čeka u pripravnosti da krene put Evrope. To je približno broju američkih vojnika koji su u poslednjem neslavnom turnusu napustili Avganistan.
I tu, verovatno, nije kraj. Ali svakako jeste početak novog kruga replika „Thank you for your service" (Hvala vam na vašoj službi) u božićnim filmovima i ponekom holivudskom blokbasteru sa mirisom Crnog mora ili Potkarpatja.
Postoji nuklearna doktrina
Ne treba zaboraviti ni prisustvo više od 5.000 mornara sa američkog nosača aviona na nuklearni pogon „Hari S. Truman" koji su koincidentno za Dan zaljubljenih dobili zasluženi odmor usidreni u blizini Splita.
Bilo kako bilo, bez obzira na to da li „Putinova doktrina" postoji ili ne, ono što se ne sme zaboraviti je da postoji nuklearna doktrina Ruske Federacije koju je Putin potpisao sredinom juna 2020. godine, gde precizira u kakvim situacijama Rusija može da upotrebi ovo oružje.
Već prve od šest tačaka zabrinjavaju - to je narastanje protivničkih borbenih efektiva na granicama Ruske Federacije i njenih saveznika (kopno i more) koje se sastoje od grupisanih intervidovskih napadnih snaga, koje u svom sastavu poseduju sredstva koja mogu da transportuju i upotrebe nuklearno oružje.
Pre nego što bilo ko potpali ukrajinsko-ruski fitilj neka razmisli o završnoj sceni iz filma 'Don't look up' (Ne gledaj gore), koji je u više kategorija nominovan za Oskara, samo umesto meteora neka zamisli da prema njemu leti nuklerana bojeva glava. I neka pusti Rahmanjinovljevo Svenoćno bdenje, op. 37: II, jer ishod je isti.
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Upozoravamo SAD i NATO da ne preduzimaju radnje koje bi narušile bezbednost Rusije, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski je u zvaničnom obraćanju krajem prošle godine otvoreno molio saveznike sa Zapada da ukoliko ne žele da daju pomoć Ukrajini, bar pošalju kredite uz obećanje da će ih vratiti.
05.04.2024
16:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Mladić L.S. (21) koji se u nedelju ujutru vozeći "golfa" zakucao u kuću u Šumatovačkoj ulici na beogradskom Vračaru imao zabranu upravljanja, a policija nakon udesa u automobilu pronašla pištolj i nož, ipak nakon saslušanja u tužilaštvu pušten je da se brani sa slobode.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Real Madrid se plasirao u 18. finale Lige šampiona nakon što je posle preokreta u drugoj utakmici pobedio Bajern sa 2:1 i sa ukupnih 4:3 prošao u finale. Ali, svet bruji o skandalu, a ne duelu Madriđana i Borusije Dortmund.
Real Madrid plasirao se u finale Lige šampiona pošto je na svom terenu savladao Bajern iz Minhena sa 2:1, a trener Bavaraca Tomas Tuhel je posle utakmice opleo po sudijama.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.