Ruska taktika, koja se sad primenjuje u Ukrajini je zapravo stara sovjetska koja je trebala da bude primenjena u osvajanu Zapadne Evrope u vreme Hladnog rata
Ruska vojska u invaziji na Ukrajinu primenila je staru sovjetsku strategiju kako bi trebalo da izgleda osvajanje zapadne Evrope u slučaju da su tenkovi Sovjetske vojske i varšavskog pakta krenuli u osvajanje za vreme Hladnog rata.
Ruska taktika, koja se sad primenjuje u Ukrajini je zapravo ostala ista, samo sa primesama uključivanja krstarećih raketa i prceiznog oružja u podržavanju trupa na zemlji uz masovne helikopterske desante na tačno izabrane lokacije poput vojnih baza i aerodroma.
Foto: Tanjug/AP
Sovjetska taktika
Naime, stara sovjetska taktika koju su inače i Amerikanci proučavali ranih 1980 -tih godina prošlog veka, predviđala je da Sovjetska vojska nikada u nastupanju na Zapad ne ide na osvanje gradova koji imaju više od 500.000 stanovnika, a na koje bi nalizazili na svakih 50 do 100 km, nego da se oni prvo blokiraju, manjim snagama, a glavnina nastupa dalje utvrđenim putnim pravcima. Ti veliki gradovi bi se kasnije odsecali ili iznurivanjem nateravali na predaju.
Takva taktika primnjena je sad i u Ukrajini s tim da za razliku od juriša oklopnih i mehanizovanih jednica koje prate borbeni helikopteri čisteći sve pred sobom nije bilo ništa.
Naime, vojni planeri u Moskvi tu su doktrinu malko modifikovali i uveli su manje kombinovane jednice ojačane pešadijom, tenkovima, borbenim vozilima pešadije, oklopnim transporterima, terenskim vozilima koji udaraju glavnim pravcima bez zadržavanja uz asistenciju borbenih helikoptera i jurišnih aviona poput SU-25.
Mostobran u srcu Ukrajine
Svakako rusku invaziju na Ukrajinu obeležili su masovni desanti helikoptera, posebno na vojne aerodrome u okolini Kijeva i u čitavoj Kijevskoj oblasti, koja je i zapravo meta.
Naime cilj masovnog angažovanja transportnih helikoptera MI-81, Mi -17 koje su pratili borbeni helikopteri Ka-52 bio je zauzimanje aerodroma, njihovo čuvanje dok ne stignu dodatna pojačanja. Inače svi transportni helikopteri imali su na sebi montirane lansere sa nevođenim raketnim zrnima.
Sličnu operaciju Sovjetska armija izvela je 1968 godine za vreme operacije "Dunav" prilikom invazije na Čehoslovačku, kao i tokom zauzimanja Kabula 1979. Godine.
Foto: printscreen
Zašto su aerodromi važni
Od samog početka Rusija je imala fokus na sve aerodrome na teritoriju Ukrajine, a posebna meta su bili oni u blizini Kijeva. Plan invazije predviđao je brzo grupisanje velikog broja vojnika i oklopnih jednica, kao direktno iznenađenje za branioce što je donekle i postignuto, pošto nijedan aerodrom Ukrajinci nisu mogli da povrate, a veliki broj pripadnika SPECNAZ- a i padobranaca stvorio se u predgrađima
Naime, cilj masovnih helikopterskih desanata na ukrajinske aerodrome bilo je ubezbeđenje uslova da se omogući kasnije sletanje transportnih aviona IL-76 sa paodbrancima.
Izviđanje iz vazduha
S druge strane borbeni helikopteri MI-35M, Mi-28, MI-24VM imali su zadatak da iz vazduha obezbeđuju i čuvaju kombinaovane jedinice koje su prodirale i koje su upravo zahvaljujući ovim "letećim topovnjačama" uspeli jako brzo da zauzmu ključne objekte infrastrukture na reci Dnjepar, poput hidroelektrane.
Takođe, borbeni helikopteri su korišteni i kao izviđačke platforme, poput četvrtkovog nadgledanja Kijeva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Povod za najnoviju partijsku tuču jeste pitanje podrške studentskoj listi, koje je na površinu izbacilo podele, neslaganja i apsolutni izostanak koordinacije među najvišim funkcionerima ove organizacije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Veliki proizvođači hrane u Nemačkoj planiraju da uvedu dobrovoljan sistem povratne kaucije za staklene tegle i flaše koje se koriste za proizvode poput senfa, džemova, kiselih krastavaca, ulja, sirćeta i sirupa
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski poručila je tokom posete Ljuboviji da su socijalna zaštita i socijalna sigurnost temelj odgovorne državne politike i da predstavljaju obavezu države prema svojim građanima.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Samo nekoliko dana uoči velikog koncerta na Tašmajdanu, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević obradovao je svoju publiku novom pesmom „I siromah dušu ima“.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.