U dokumentaciji se taksativno navode napadi, mučenja, ubistva i ugnjetavanje Rusa koje traje više od osam godina
Ukrajinski ekstremisti na čelu sa predsednikom Volodimirom Zelenskim punih osam godina napadaju, muče, progone i ubijaju Ruse!
Ovo se navodi u dokumentu koji su objavili Rusi, a u kojem se taksativno navodi kroz kakvu torturu prolaze već godinama u Ukrajini. U ovom dokumentu pobrojani su napadi ukrajinske vojske na Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), ali i konkretni primeri ugnjetavanja ljudi samo zato što su Rusi. Osim toga, u dokumentaciji se navodi i kako zapadni moćnici godinama podržavaju režim u Ukrajini, pružaju im finansijsku i vojnu pomoć, ali i ćute na otvoreno veličanje fašizma u toj zemlji.
Prenosimo neke delove dokumenta.
Državni nacizam, progon i ubistva
* Ukrajinska vojska osam godina granatirala gradove DNR i LNR
- granatiranje staračkog doma u Lugansku (28. 7. 2014)
- minobacačko granatiranje plaže u Avdijevki (20. 7. 2014)
- granatiranje Luganska (13. 8. 2014)
- granatiranje u Donjecku (26. 8. 2014)
- granatiranje Donjecka (1. 10. 2014)
- granatiranje Marijupolja (24. 1. 2015)
* Od 2014. do 2021. ubila više od 150 dece
- Centralne ulice grada Gorlovke su 27. jula 2014. iz lansera gađale oružane formacije Ukrajine. Kao rezultat, 20 civila, uključujući četvoro dece, ubijeno je na ulicama. Ovaj dan ušao je u istoriju grada kao 'Krvava nedelja'. Tokom granatiranja poginula je 23-godišnja Kristina Žuk sa desetomesečnom ćerkom Kirom, koju je držala u naručju u parku. Kristina Žuk je nakon svoje smrti postala poznata kao 'Gorlovka Madona'.
- U septembru 2014. u Marijupolju, Nacionalna garda je upucala dvojicu tinejdžera misleći da su revolveraši.
- Rusi namerno spaljeni u Domu sindikata (Odesa 2. 5. 2014). Tokom mitinga protiv nove vlasti, radikali iz ekstremističke organizacije 'Desni sektor' i takozvane samoodbrane Majdana zapalili su šatorski grad na Kulikovom polju. Nakon što su se ljudi sklonili u Dom sindikata, zgrada je zapaljena, desetine ljudi je poginulo
* Muče i tuku ljude zbog ruskog jezika
- Ulični svirači u Lavovu pevali su pesme na ruskom, pa su prebijeni. U Kijevu i Zaporožju žene su tučene jer govore ruski jezik. Dešavaju se čak i otpuštanja zbog ruskog jezika. Oleg Skripka, solista grupe 'Vopli Vidoplijasova', rekao je u intervjuu u aprilu 2017. da je za svoj tim regrutovao samo zaposlene koji govore ukrajinski. Skripka je govorio: Ljudi koji ne mogu da nauče ukrajinski imaju nizak koeficijent inteligencije, oni imaju dijagnozu 'debilizam'. Treba ih odseći.
- U Ukrajini je 16. jula 2019. stupio na snagu 'Zakon o obezbeđivanju funkcionisanja ukrajinskog jezika kao državnog jezika', prema kojem uslužni sektor mora da pređe isključivo na ukrajinski, klijenta je moguće opsluživati na drugom jeziku samo na njegov zahtev. U martu 2020. Volodimir Zelenski je potpisao 'Zakon o potpunom opštem srednjem obrazovanju' kojim su likvidirane škole na ruskom jeziku u zemlji.
- 24. maja 2017. poslanik iz Radikalne stranke Igor Mosijčuk je u diskusiji o jezičkoj politici na TV kanalu ZIK predložio da se ugledaju na akcije nacističke Nemačke. Nadalje, 14. juna 2020. Ministarstvo kulture Ukrajine odlučilo je o kandidaturi za novog jezičkog ombudsmana, predlažući za ovu funkciju aktivistu iz Lavova Svjatoslava Litinskog, koji je Ruse nazvao 'svinjskim psima'. Ukrajina je 1. jula 2021. usvojila Zakon o autohtonim narodima Ukrajine, Rusi nisu uključeni u autohtone narode.
Foto: AP/Tanjug
* Stanovnici DNR i LNR 'ološ'
U aprilu 2019. ministar socijalne politike Ukrajine Andrij Reva je u intervjuu za Bi-Bi-Si ovako opisao stanovnike LNR (Lugansk) i DNR (Donjeck): Otišli su svi koji su bili proukrajinski nastrojeni. A oni koji hoće da primaju dve penzije - tu i tamo neka se strpe. Uopšte mi ih nije žao. Žao mi je onih vojnika i oficira sa porodicama koji su tamo ubijeni zbog ovog ološa. Prethodno je 2014. Zelenski razgovarao s ukrajinskom vojskom i sa bine rekao: Momci, nisko vam se klanjam što nas štitite od svih vrsta ološa!
* Vlasti podržavaju nacizam
U Kijevu je 13. juna 2021. održana ceremonija oproštaja od Oresta Vaskula, bivšeg vojnika SS divizije 'Galicija'. Predsednički puk je učestvovao na sahrani. Izdavačka kuća Vrhovne rade objavila je 1. septembra 2021. knjigu 'Taras Bulba-Borovec: Ne možemo da zaustavimo našu borbu ni na minut'. Pohvalno izdanje posvećeno je nacističkom ratnom zločincu, komandantu pomoćne policije, poglavniku-pogromcu Bulbi-Borovcu.
Ukrajina spremala napad
* Nuklearno oružje
Ukrajina je imala nameru da stvori sopstveno nuklearno oružje i upotrebi ga protiv Rusije. Zelenski je 19. februara 2022. na konferenciji u Minhenu najavio nameru da raskine Budimpeštanski memorandum, jedini dokument koji zabranjuje razvoj, distribuciju i upotrebu nuklearnog oružja Ukrajini. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Oleksandr Turčinov je 2015. godine, odgovarajući na pitanje o mogućnosti stvaranja atomske bombe, rekao: Iskoristićemo sve resurse koje imamo, uključujući i stvaranje efikasnog oružja. Bivši predstavnik ukrajinske misije pri NATO, general-major Petro Garaščuk rekao je da Kijev ima intelektualne, organizacione i finansijske mogućnosti da stvori sopstveno nuklearno oružje.
* Stranci daju opremu
Ubojito oružje isporučuje se Ukrajini od 2016. godine. Vašington je za sedam godina Ukrajini pružio više od 2,5 milijardi dolara vojne pomoći. Poslednjih godina to se odnosi i na ubojito oružje - od raznih pušaka do tri isporuke protivoklopnih sistema 'javelin'. Pentagon je 2018. poslao Ukrajini 35 protivtenkovskih raketnih sistema FGM-148 'javelin' i 210 raketa. U 2021. mornarica je planirala da dobije tri patrolna čamca klase 'island' iz SAD. U januaru 2022. SAD su zvanično dozvolile Estoniji, Litvaniji i Letoniji da isporučuju Ukrajini oružje američke proizvodnje. Ukrajina je planirala da od Turske kupi desetine bespilotnih letelica, među njima i 'barjaktar TB2'.
Foto: Tanjug/AP
Zapadna manipulacija
* Širenje mržnje
Političke i javne ličnosti u Ukrajini zvanično raspiruju mržnju protiv Rusije. Tako je 26. maja 2017. lider pokreta 'Pravda' Valentin Nalivajčenko najavio potrebu vraćanja Krima i oslobađanja teritorija Donjecke i Luganske oblasti. Nadalje, 30. marta 2016. ministar socijalne politike Ukrajine Pavlo Rozenko govori o gubitku industrijskog potencijala Ukrajine usled agresije Rusije. Ukrajinski predsednik Petro Porošenko je 16. januara 2018. na prijemu ambasadora stranih država rekao: Sve aktivnosti Rusije imaju za cilj uništenje ukrajinske države... Rusiju su tokom svoje istorije karakterisale karakteristike kao što su agresija, laž, manipulacija, represija i suzbijanje slobode govora. Politikolog Vitalij Kulik je 27. februara 2016. rekao da 'pesma ukrajinske pevačice Džamale za Evroviziju predstavlja demonstraciju otpora krimskotatarskog naroda i Ukrajine ruskoj agresiji na Krimu'. U Ukrajini je 10. novembra 2016. objavljen prvi udžbenik za učenike 10 i 11 razreda o modernoj istoriji Ukrajine koji opisuje 'revoluciju dostojanstva i rusku agresiju na Ukrajinu'.
* Obaveštajni rat
Od decembra 2019. godine na teritoriji Ukrajine je raspoređena mreža informaciono-psiholoških operativnih centara (CIPSO). Pored zvaničnih ukrajinskih medija, pod vođstvom ukrajinskih snaga IPsO, na internetu postoji nekoliko hiljada resursa - informativni sajtovi i koordinirane grupe korisnika društvenih mreža koji su protiv Rusa.
* Opravdan strah
Nacizam u Ukrajini izaziva strah među nekim ljudima na Zapadu, o čemu se sporadično i piše. Tako je francuska publikacija 'Agora Vok' objavila članak u kome se otvoreno kaže: Ukrajina se sve dalje kreće putem otvorenog neonacizma. U ovoj zemlji nacionalni radikali su najavili pravi lov na opozicione aktiviste, napadi se dešavaju u mnogim gradovima. Portugalska publikacija 'Publiko' beleži: Ukrajinski kolaboracionizam sa nacistima bio je otvoreno izložen na bilbordima u Hersonu u čast Akta o proglašenju ukrajinske države objavljenog 30. juna 1941. godine. Na plakatima žuto-crna traka krije ime Hitlera, ali ne prikriva pominjanje nacističke Nemačke u aktu koji je potpisao Stepan Bandera. Evropski ogranak 'Slate' objavio je članak pod naslovom 'Ukrajinski sukob kao laboratorija krajnje desničarskog terorizma', dok je prema nemačkom portalu 'Heise', u Ukrajini posle 2014. godine 'procvetao nacizam, što je ogromna pretnja čitavoj EU'.
Foto: Tanjug/AP
Veličanje zločinca
Ukrajinske vlasti javno slave i veličaju Stepana Andrijoviča Banderu, vođu i organizatora ukrajinskog nacionalističkog pokreta. Poljske vlasti osudile su ga na doživotni zatvor zbog ubistava u toj zemlji. Njegovi najpoznatiji zločini bili su ubistvo sovjetskog konzula Andrea Mailova (1933. godine), učestvovanje u organizovanju ubistava ministra policije Poljske Bronislava Peratskog (1934. godine) i direktora Ukrajinske akademske gimnazije Ivana Babija, kao i organizovanje napada na redakciju lista 'Pratja'. Bandera je 13. januara 1936. osuđen na smrt, ali je odluka preinačena u doživotnu robiju. Kada je Nemačka okupirala Poljsku 1939, Bandera je pušten iz zatvora. Ubijen je 1959. godine u Minhenu.
Danas je za Ukrajinu jedan od nezaboravnih datuma 'oslobodilačkog pokreta za nezavisnost Ukrajine' 30. jun 1941. godine, kada je Bandera u Lavovu proglasio obnovu ukrajinske države. Njemu se podižu spomenici, dok ga je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao 'nespornim herojem za neke Ukrajince, što je normalno i kul'.
Fašističke organizacije u Ukrajini
* Trident. Stepan Bandera
U novembru - decembru 2013. 'Trident' (Trozubi) bio je okosnica desničarskih radikalnih organizacija. Naslednik ukrajinske nacionalističke političke organizacije koja je delovala od 1920-ih do 1950-ih. Militanti organizacije aktivno su učestvovali u borbama u Čečeniji. * Ukrajinska ustanička armija (UPA)
Borbena jedinica koju su stvorili saradnici Stepana Bandere na posebnoj konferenciji. Tokom 1942. predstavnici organizacije aktivno su učestvovali u borbama u Čečeniji. * Desni sektor
Udruženje aktivista nacionalističkih ultradesničarskih organizacija formirano tokom Majdana u Kijevu (decembar 2013 - februar 2014). Izveštaj UN iz 2016. navodi ovu organizaciju kao 'nasilnu miliciju koja deluje zahvaljujući podršci visokih zvaničnika, prolazeći gotovo potpuno nekažnjeno'. * UNA-UNSO
Partija 'integralnog nacionalizma' i antisemitizma. Postala je članica 'Desnog sektora'. Njeni pripadnici su se borili u Čečeniji. * Bratstvo
Lider ove organizacije Dmitro Oleksandrovič Korcinski jedan je od ideologa Desnog sektora. Od 1996. do 2003. godine njeni pripadnici učestvovali su u vojnim sukobima u Čečeniji. * Mizantropska divizija (MD)
Međunarodna militantna neonacistička mreža koja deluje pod sloganom 'Smrt Rusiji!'. Osnovala je filijale u 19 zemalja, uključujući Rusiju, Belorusiju, Ukrajinu, Nemačku, Francusku, Poljsku, Englesku i druge evropske zemlje.
Peti dan ruskih specijalnih operacija, pratite najnovija dešavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. U Beloruskoj Gomeljskoj održani su pregovori Moskve i Kijeva. Dogovoreno je da se nastave. Putin naredio poseban režim za ruske strateške snage, borbe traju
Ruska državna agencija RIA Novosti objavila je tekst pod naslovom „Rusiju čeka još jedna SVO. Biće veoma kratka“, u kojem autor Aleksandar Nosovič razmatra mogućnost direktnog vojnog sukoba Rusije i Litvanije.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Rusija bi već u narednim mesecima mogla da izvede ograničeni vojni napad na jednu ili više članica NATO koje se graniče sa njom, upozorila je danska vojna obaveštajna služba FE u novoj proceni pretnje.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Peti dan ruskih specijalnih operacija, pratite najnovija dešavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. U Beloruskoj Gomeljskoj održani su pregovori Moskve i Kijeva. Dogovoreno je da se nastave. Putin naredio poseban režim za ruske strateške snage, borbe traju
Prva tematska predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra, održana na televiziji N1, pretvorila se u apsolutni politički nokaut i noćnu moru za blokadersku listu!
Ruske bespilotne letelice tokom noći i jutra napale su više ukrajinskih gradova – eksplozije su odjekivale u Kijevu, Borispolju i Zaporožju, dok su lokalni izvori prijavili detonacije i u Lucku.
Medijski promoter blokaderske liste Radomir Martin javno je na društvenim mrežama zatražio da se FK Crvena zvezda zabrani rad na čak deset godina – i to samo zato što je naš trofejni klub odao počast i uputio večnu slavu herojima iz Banjske!
Možete li da zamislite da se zovete Vučić, baš kao predsednik države, i da nosite prezime Vučićević, poput najpoznatijeg srpskog urednika Dragana J. Vučićevića, a da vam do kuće i dalje vodi makadam?
Nakon što je jutros sekirom krvoločno napao aktiviste na štandovima Srpske napredne stranke i izbušio gume na vozilima opštine Kula, isplivali su najnoviji i još skandalozniji detalji bolesnog pira vođe blokadera Zorana Sekeruša.
Nakon što su skoro dve godine najprizemnije vređali, ponižavali i satanizovali srpski narod sa druge strane Drine, blokaderi su doživeli šut-kartu tokom pokušaja da vršljaju po Republici Srpskoj.
Građani ne moraju danas, 25. septembra, da podignu jednokratnu novčanu naknadu od 6.000 dinara. Taj datum označava kraj najavljenog rasporeda isplate, a ne poslednji dan za podizanje novca, saopštila je Pošta Srbije.
Kineski proizvođač "GAC" (Guangzhou Automobile Group) zvanično je počeo prodaju automobila u Srbiji. Kompanija, koja godišnje proizvodi više od 1,7 miliona vozila, na naše tržište dolazi u okviru širenja poslovanja u jugoistočnoj Evropi.
Dom zdravlja Bogatić dobio je novo, savremeno opremljeno sanitetsko vozilo u okviru velike nabavke Ministarstva zdravlja, čime su značajno unapređeni uslovi za zbrinjavanje i transport pacijenata sa teritorije opštine Bogatić.
Danici Vukosavljević (2003) je nakon operacije dijagnostikovan zloćudni tumor slepoočnog režnja mozga, i potrebna joj je finansijska pomoć kako bi nastavila lečenje.
Stravična saobraćajna nezgoda dogodila se juče popodne u Mladenovcu, na raskrsnici Kosmajske ulice i Ulice braće Badžak, u kojoj je povređeno pet osoba, među kojima i dvoje dece stare jednu i sedam godina.
Dejan P. (18) izboden je 24. septembra, sat vremena nakon ponoći, na uglu Ulica Braće Jugovića i Dobračine u centru Beograda, kada je pokušao da zaštiti beskućnika, a sada su isplivali novi detalji.
Leskovčanin V. S. (40) uhapšen je zbog sumnje da je počinio više krivičnih dela, kada je u sportskoj kladionici u Leskovcu fizički napao trojicu muškaraca, pri čemu je jednog teško, a dvojicu lakše povredio.
Tri policajca povređena su filmskoj akciji hapšenja kriminalne grupe iz Srbije koja je, kako se sumnja, u luskuznom španskom letovalištu iznajmila vilu u kojoj je imala sobu za mučenje.
Nakon tragičnog događaja koji se dogodio juče oko 18 časova u Knjaževcu, i suprotno prvim informacijama da je reč o sukobu vršnjaka, iz istrage potvrđuju da je u incidentu život izgubio sedamdesetogodišnji muškarac.
Glumac Tom Kruz šokirao je javnost detaljima sa snimanja svog predstojećeg filma "Digger", otkrivši kako je uspeo da iscrpljujući proces nanošenja komplikovane protetske šminke skrati sa neverovatnih šest sati na manje od sat vremena.
Legendarni muzičar Moses Matovu (77) mučki je pretučen na ulici u Kampali u Ugandi od strane za sada neidentifikovanih napadača, a od zadobijenih teških povreda umetnik je preminuo.
Osmeh Kejt Midlton godinama privlači pažnju javnosti, a poređenje njenih novijih i starijih fotografija pokrenulo je pitanje da li je tokom godina bilo određenih stomatoloških korekcija.
Melanija Tramp ponovo je privukla pažnju modnim izborom, naročito detaljima na pantalonama na kojima se nalaze sitni motivi božura, za svečanu večeru u Beloj kući.
Izvršni direktor Mete Mark Zakerberg predstavio je na konferenciji Meta Konekt u sedištu kompanije u Menlo Parku mali ručni uređaj "Meta Čarm" koji je namenjen korišćenju veštačke inteligencije u svakodnevnom životu bez potrebe za pametnim telefonom, javljaju mediji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.