BERLIN SE PREIGRAO, UDARILI NA PUTINA, PA...! NEMAČKA VRAĆENA NA FABRIČKA PODEŠAVANJA! Ostali bez ruskog gasa, vraćaju ugalj i nuklearke!
Podeli vest
Rat u Ukrajini je Nemačku uhvatio sa praznim skladištima gasa. Zemlja preko noći mora da promeni energetsku politiku, posebno ako Kremlj zavrne ventil.
Najveće skladište gasa u zapadnoj Evropi nalazi se u nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji na dubini od dva kilometra. Zove se Reden i veliko je kao 910 fudbalskih igrališta. Može obezbediti jednogodišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava.
Ruske trupe otvorile su vatru u ukrajinskom gradu Energodaru, pored najveće nuklearne elektrane u Evropi, nakon što su ušle tenkovima, saopštio je danas savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko u objavama na internetu
03.03.2022
20:01
Reden ima ključnu ulogu za Nemačku i Evropu kada se radi o sigurnosti snabdevanja gasom. Astora, kompanija koja rukovodi skladištem, podružnica je ruskog energetskog diva Gasproma koji kontroliše više od trećine svih nemačkih skladišta gasa.
Sva su trenutno gotovo prazna. U Redenu je popunjeno samo tri odsto kapaciteta. Nemački ministar privrede Robert Habek pretpostavlja da su skladišta "sistematski pražnjena" kako bi se strateški povisile cene gasa i stvorio pritisak.
Gas kao političko oružje
Iz Rusije dolazi oko 55 odsto gasa koji se troši u Nemačkoj. Takođe iz Rusije stiže 50 odsto uglja i više od 30 odsto potrebne nafte. Dok u Nemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za gas i ugalj. Ovde kompanije same odlučuju o svojim zalihama.
Nemačko ministarstvo privrede želi da to što pre promeni, posebno za gas. Namera je da se minimalni nivo u skladištima propiše zakonom. Tako bi na početku oktobra svako skladište moralo da bude popunjeno najmanje 80 odsto, početkom decembra 90 odsto, a na izmaku zime početkom februara barem 40 odsto. I tako svake godine.
Očekuje se da će zakon stupiti na snagu u maju. "To je potrebno kako bi cela letnja polovina godine bila na raspolaganju za punjenje skladišta", kaže se u saopštenju Ministarstva privrede.
No, šta se ako Moskva naredi da se snabdevanje energijom ograniči ili čak zaustavi? To bi moglo dovesti do ozbiljnih nestašica najkasnije sledeće jeseni i zime.
Prema informacijama iz krugova bliskih nemačkoj vladi, radi se na rešenjima. U kriznim vremenima zamislive su mnoge stvari koje su inače nezamislive. Na primer, promeniti odluku o postepenom izlasku iz atomske energije, koja je doneta nakon reaktorske katastrofe u Fukušimi u Japanu. Krajem ove godine trebalo bi da se zatvore poslednje tri nuklearne elektrane koje su još u pogonu u Nemačkoj.
Sve opcije moraju biti na stolu
Postupni izlazak iz energije dobijene od uglja je zapravo bio gotova stvar. U koalicionom sporazumu između vladajućih Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala stoji da bi u „idealnom slučaju" to moglo uslediti do 2030. godine.
S obzirom na sadašnja uska grla, ministri privrede nemačkih pokrajina nakon posebne sednice traže da se ispita mogućnost produženja rada termoelektrana na ugalj, ali i nuklearnih elektrana. „Sve opcije moraju biti na stolu", rekao je ministar ekonomije i energetike Severne Rajne-Vestfalije Andreas Pinkvart.
Pinkvart je političar Liberala. Zatvaranje nuklearnih elektrana uvek je bilo trn u oku ovoj stranci. Tu su i regionalni interesi. U Severnoj Rajni-Vestfaliji, najvećoj pokrajini zemlje, postoje rekordne 52 elektrane na ugalj. Ta zapadna pokrajina je takođe jedna od četiri s velikim nalazištima mrkog uglja. Premijeri ove četiri pokrajine sada dovode u pitanje ubrzano zatvaranje termoelektrana.
- Nema više tabua u razmišljanju - kaže ministar privrede Robert Habek (Zeleni).
Njegova stranka je dovedena u situaciju gotovo nerešivog sukoba interesa.
Kao njemačkom ministru, Habeku je prioritet održavanje snabdevanja gasom. S druge strane, postupno odustajanje od uglja ključno je pitanje za njegovu stranku Zelenih, a izlazak iz nuklearne energije deo je političkog identiteta partije od osnivanja.
Habek kaže da se neće „iz ideoloških razloga" opirati produženju rada nuklearnih elektrana. Međutim, pripreme za gašenje nuklearnih elektrana toliko su uznapredovale da nastavak njihovog rada nije moguć iz bezbednosnih razloga.
Prema rečima operatora, tehnički bi bilo teško brzo nabaviti odgovarajuće štapove za sagorevanje, a preti i manjak stručnog osoblja. Kako kaže ministar ekonomije Severne Rajne Pinkvart, za otklanjanje ovih problema bila bi potrebna godina i po. To bi značilo do zime krajem 2023. godine.
Obnovljivi izvori garantuju bezbednost
Kako bi u kratkom roku nadomestilo ruske zalihe energenata, Ministarstvo privrede razmišlja o kupovini većih količina gasa iz drugih zemalja. Razmatra se da to budu arapske zemlje, kaže ministar Habek nakon sastanka ministara energetike EU u Briselu. Katar ima druge najveće rezerve prirodnog gasa na svetu nakon Rusije. LNG, odnosno tečni gas, uvoziće se iz SAD.
On dolazi brodovima, a za njihov prijem Nemačka nema nijedan terminal. Planiraju se dva na obali Severnog mora. Ali proces pribavljanja svih dozvola i planiranja može da potraje između dve i pet godina.
LNG se smatra prljavim gasom jer se dobija metodom frakinga kojom se zagađuje životna sredina. Takođe je skuplji od normalnog prirodnog gasa. No, na putu do klimatske neutralnosti, gas je dosad igrao odlučujuću ulogu kao prelazni izvor energije. Moderne elektrane na gas ispuštaju manje ugljen-dioksida od elektrana na ugalj.
Ministar ekonomije Habek sada je otputovao u SAD, ne samo kako bi razgovarao o LNG-u, već i o posledicama sankcija, o bezbednosnoj politici i energetskoj sigurnosti. Zeleni vide krizu kao priliku za masovno podsticanje širenja zelene električne energije.
To je pitanje na koje je, čini se, vladajuća koalicija već odgovorila. Čak i šef stranke Liberala i savezni ministar finansija Kristijan Lindner sada naziva obnovljive izvore energije "energijama slobode", a savezni kancelar Olaf Šolc ih smatra "odlučujućim za našu sigurnost".
Već u maju na snagu bi trebalo da stupi zakonski paket koji omogućava puno snabdevanje električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2035. godine. U zakon se želi ugraditi rečenica da je to u "prevashodnom javnom interesu i da služi javnoj bezbednosti".
Potrebno je enormno proširenje kapaciteta. Očekuje se da će energija vetra udvostručiti kapacitet na 110 gigavata do 2030. godine, kao i da će na otvorenom moru postići snagu od 30 gigavata. Očekuje se i da će se solarna energija više nego utrostručiti i imati kapacitet od 200 gigavata.
Sve je to stvar budućnosti, košta mnogo i ne može nadoknaditi nedostatak ruskih energenata u kratkom roku. To može učiniti samo kupovina gasa.
Sigurno je da će cene energije nastaviti da rastu kako se snabdevanje bude smanjivalo. Kako bi rasteretila građane, nemačka vlada želi da ukine namet kojim su kupci električne energije do sada finansirali širenje obnovljivih izvora energije. Time će se napraviti još jedna rupa u državnom budžetu, koji je pod sve većim pritiskom. Popust od 3,7 centi po kilovat-satu rezultira da preko milijardi evra mesečno manje u budžetu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Cvele
pre 3 godine
90 posto solarnih panela se proizvodi u Kini i trenutna maloprodajna cena solarnog panela je 0.4 evra po vatu. Sta ako Kina podigne cenu panela ili potpuno zaustavi isporuku Evropi???
Nije trebalo ovako. Bice zrtava na sve strane neduzni ljudi placaju zivotima zapadnjacko ludilo.
Sede u kabinetima i toplim sobama, grickaju kikiriki i cerekaju se PRAOSLAVNOJ nesreci.
Veliki rat izmedju NATOa i Rusije je vec odavno poceo pitanje je momenta kada ce doci do direktnog sukoba.
Putin ipak okolisava, trebao je odmah da razvali NATO sediste u Briselu to bio najkraci rat sa NATO aliansom. To bi bio spektakl planetarnih razmera, ovako sve podseca na rat u bivsoj nam drzavi.
Nemacku nije vratio na fabricka podesavanja sve dok i poslednja litra nafte ili gasa tece ka Evropi i NEMACKOJ.
Letonija bi mogla da se suoči sa ozbiljnim energetskim problemima ove zime, nakon što je otkriveno da je ključno nacionalno skladište gasa popunjeno tek 58% pred početak grejne sezone.
Sankcije već 11 godina nisu postigle svoje ciljeve, ali su uverile rusko rukovodstvo i narod u agresivne namere Zapada, kaže bivši britanski ambasador u rusiji Ijan Praud.
Ruske trupe otvorile su vatru u ukrajinskom gradu Energodaru, pored najveće nuklearne elektrane u Evropi, nakon što su ušle tenkovima, saopštio je danas savetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova Anton Heraščenko u objavama na internetu
Napad na Novom Beogradu, u kojem je za sada nepoznati muškarac nožem ranio baku pred maloletnim unukom, Žaklina Tatalović, novinarka N1, sramno je iskoristila za politički govor.
Opozicionar dr Branimir Nestorović otvoreno je demontirao mit o takozvanoj studentskoj listi, poručivši da je reč o veštački naduvanoj priči koja postoji isključivo na društvenim mrežama, dok u realnom životu nema nikakvu težinu niti podršku građana.
Posle deset meseci, građani takozvanog Kosova sutra će ponovo birati poslanike. Na vanrednim parlamentarnim izborima će se za 120 mesta u Skupštini nadmetati 24 politička subjekta - 18 političkih partija, tri koalicije, dve građanske inicijative i jedan nezavisni kandidat.
Predsednik Srpske radikalne stranke prof. dr Vojislav šešelj gostujući u emisiji "Paralela" na Informer Tv govorio je o trenutnoj situaciji sa Višim javnim tužilaštvom, zagorkom Dolovac i trenutnoj političkoj situaciji u zemlji.
Na današnji dan, 28. decembra, 1610. godine, rođen je Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, koji je u narodu ostao upamćen po brojnim čudima, koja se i dan danas događaju u manastiru Ostrog.
U ataru sela Podvrška, na teritoriji opštine Kladovo, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Kladovo intervenisali su nakon što je putničko vozilo ostalo zaglavljeno u snežnom nanosu van puta.
Surčinac Zoran Šijan (1964-1999), bivši reprezentativac u kik-boksu i označeni pripadnik "surčinskog klana", važio je za čoveka koji je paralelno gradio dve karijere - sportsku, ali i onu "kontroverznu", u beogradskom podzemlju s kraja osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Glumica Mina Lazarević već neko vreme je u emotivnoj vezi sa glumcem Vladimirom Pošavcem Tušekom ali se malo zna da je on bio u braku sa njihovom koleginicom Jelenom Bosančić sa kojom ima sina.
Čišćenje stakla na vratima rerne može biti prava noćna mora zbog tvrdokornih mrlja od masnoće i hrane, ali postoji jednostavan trik koji može uštedeti mnogo vremena i truda.
Nova poza privlači sve više pažnje jer parovima nudi drugačiji doživljaj bliskosti i zajedničkog istraživanja. Namenjena je onima koji žele da unesu osveženje u intimne trenutke i izađu iz ustaljene rutine.
Bivša rijaliti učesnica Ljuba Pantović je progovorila o odnosu Stanije Dobrojević, Asmina Durdžića i Aneli Ahmić, iskoristivši priliku da istakne da Maja Marinković nije prava prijateljica Dobrojevićeve.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar